{"id":21024543,"date":"2015-04-07T18:47:18","date_gmt":"2015-04-07T16:47:18","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024543"},"modified":"2020-10-15T14:50:26","modified_gmt":"2020-10-15T12:50:26","slug":"cak-zohari-imaju-osobnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/cak-zohari-imaju-osobnost\/","title":{"rendered":"\u010cak i \u017eohari imaju osobnost"},"content":{"rendered":"

Ne\u010disti, smrdljivi, odbojni. Na mnogo na\u010dina bismo mogli opisati \u017eohare, ali da imaju osobnost obi\u010dno nije jedan od tih na\u010dina. No, tim znanstvenika nije samo otkrio da ti jure\u0107i insekti imaju osobnosti, ve\u0107 su otkrili i da kad je vi\u0161e \u017eohara zajedno da kreiraju neku vrstu grupne osobnosti. Grupna osobnost \u017eohara tako\u0111er varira…<\/p>\n

\"zohar\"

(Credit: Wikimedia)<\/p><\/div>\n

\u201eMnoga su istra\u017eivanja dokazala osobnost kod \u00a0nekih drugih beskralje\u017enjaka. No, nitko se nije osvrnuo na ameri\u010dke \u017eohare\u201d, ka\u017ee Isaac Planas\u00a0Sitj\u00e0, bihevioralni ekolog sa Sveu\u010dili\u0161ta Brussels i autor istra\u017eivanja.<\/p>\n

Vi\u0161e od dva desetlje\u0107a istra\u017eivanja osobnosti bilje\u017eila su osobnosti \u2013 odnosno, trajna pona\u0161anja poput hrabrosti, srame\u017eljivosti, dru\u017eeljubivosti ili agresivnosti \u2013 u rangu beskralje\u017enjaka, od hobotnice preko kopnice (gazivode) do pauka.\u00a0Planas-Sitju privukli su \u017eohari ne zato \u0161to ih voli, ve\u0107 zato \u0161to ne \u017eive u zajednicama s vo\u0111ama i sljedbenicima \u2013 dru\u0161venim kastama zbog kojih je te\u0161ko uo\u010diti osobnost pojedinca. \u201eSvi su neovisni iako su dru\u0161tveni\u201d, ka\u017ee\u00a0Planas-Sitj\u00e0.<\/p>\n

Kako bi potvrdili da \u017eohari imaju osobnosti,\u00a0Planas-Sitj\u00e0 i kolege zalijepili su si\u0107u\u0161ne radiofrekventne identifikacijske \u010dipove na grudne ko\u0161eve 304 \u017eohara kako bi mogli pratiti insekte nakon \u0161to ih stave u novo okru\u017eenje. Znanstvenici su podijelili \u017eivotinje u 19 grupa po 16 individua (svi su mu\u017ejaci stari otprilike 4 mjeseca, zato \u0161to spol i dob \u017eivotinje mo\u017ee utjecati na njezino pona\u0161anje, zbog \u010dega bi bilo te\u017ee otkriti tipove osobnosti). Tri puta tjedno tim je stavio svaku grupu u sredinu osvjetljene, plasti\u010dne, okrugle arene koja je okru\u017eena elektri\u010dnom ogradom kako \u017eohari ne bi pobjegli. Dva identi\u010dna diska od pleksiglasa prekrivena crvenim filterima lebdila su to\u010dno nad arenom, kreiraju\u0107i crvene krugove koje su \u017eohari (koji se boje svjetla) percipirali kao skloni\u0161ta. Svako skloni\u0161te bilo je dovoljno veliko da se svi \u017eohari stisnu ispod njega.<\/p>\n

\"sn-roachesH_0\"<\/a>

\u017dohar tra\u017ei skloni\u0161te od \u017earkog svjetla (Credit: Isaac Planas Sitj\u00e0)<\/p><\/div>\n

Znanstvenici su vi\u0161e od tri sata mjerili koli\u010dinu vremena koju je svaki \u017eohar proveo unutar skloni\u0161ta i koliko je svakom trebalo da se prvi skloni u njega. Kako bi vidjeli jesu li \u017eohari postigli konsenzus o tome gdje se skupiti (indikator grupne osobnosti), bilje\u017eili su koliko je insekata bilo ispod kojeg diska na kraju eksperimenta. Analiza je pokazala da, kao i kod drugih vrsta (od pauka do lava), ovi \u017eohari imaju srame\u017eljive i hrabre pojedince. Srame\u017eljivi \u017eohari tra\u017eili su zaklon \u010dim su u\u0161li u arenu, dok su hrabri pojedinci vi\u0161e istra\u017eivali, objavljuje tim u \u010dasopisu Proceedings of the Royal Society B<\/em>. Va\u017eno je da su se \u017eohari pona\u0161ali isto u svakom testu.<\/p>\n

Unato\u010d tim individualnim razlikama, na kraju svakog pokusa grupe su se ipak stisle ispod istog skloni\u0161ta. \u201ePostoji kolektivna dinamika \u2013 socijalni utjecaj \u2013 koja bri\u0161e osobne razlike pojedinaca. Prema tome u grupi svatko ima sli\u010dno pona\u0161anje kao svatko drugi\u201d, ka\u017ee\u00a0Planas-Sitj\u00e0. Takva konformnost se doga\u0111a \u010dak i kada znanstvenici znaju da neki \u017eohari nikad ne tra\u017ee skloni\u0161te, dok neke neke grupe provode samo vrlo malo vremena ispod njega, \u0161to se temelji na prethodnim eksperimentima. No, mijenjaju pona\u0161anje \u010dim se na\u0111u unutar grupe. \u201eTada svi tr\u010de u \u0161kloni\u0161te\u201d, ka\u017ee\u00a0Planas-Sitj\u00e0, koji se nada da \u0107e\u00a0daljnjim pokusima otkriti za\u0161to i kako se to doga\u0111a.<\/p>\n

Tim smatra da je \u201ezajedni\u010dki ishod (grupna osobnost) druga\u010diji od zbroja pojedina\u010dnih osobnosti i da je to ba\u0161 zanimljivo\u201d. Noa Pinter-Wollman, biheviorist \u017eivotinja sa Sveu\u010dili\u0161ta Kalifornija ka\u017ee da “to implicira da je cjelina ve\u0107a i va\u017enija od zesebnih dijelova\u201d. Pauci, p\u010dele i mravi tako\u0111er imaju grupnu ili kolonijalnu osobnost.<\/p>\n

Odile Petit, etnolog s istra\u017eiva\u010dke agencije CNRS u Strasbourgu dodaje: \u201eNa\u010din na koji pokazuju grupnu osobnost je vrlo uzbudljiv i intirgantan. Pokazuju da su pojedinci i njihove osobnosti va\u017ene \u010dak i kod jednostavnih \u017eivotinja.\u201d Da, \u010dak i kod \u017eohara.<\/p>\n

Izvor:\u00a0ScienceMag<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ne\u010disti, smrdljivi, odbojni. Na mnogo na\u010dina bismo mogli opisati \u017eohare, ali da imaju osobnost obi\u010dno nije jedan od tih na\u010dina. No, tim znanstvenika nije samo otkrio da ti jure\u0107i insekti imaju osobnosti, ve\u0107 su otkrili i da kad je vi\u0161e \u017eohara zajedno da kreiraju neku vrstu grupne osobnosti. Grupna osobnost \u017eohara tako\u0111er varira… \u201eMnoga su […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024566,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[16746],"class_list":["post-21024543","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-zohar"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024543","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024543"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024543\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024566"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024543"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024543"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024543"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}