\u017delja za jakim pi\u0107em nakon napornog tjedna? Na\u0161a \u017eelja za konzumiranjem alkohola, kao i sposobnost na\u0161eg tijela da razgradi etanol zbog \u010dega ste pripiti, nastala je prije otprilike 10 milijuna godina. Novo otkri\u0107e ne samo da poma\u017ee u poja\u0161njavanju pona\u0161anja na\u0161im predaka primata, ve\u0107 bi moglo objasniti i za\u0161to alkoholizam \u2013 ili jednostavna \u017eelja za jednim pi\u0107em \u2013 uop\u0107e postoji.<\/p>\n
\u201eSama \u010dinjenica da su to uspjeli i\u0161\u010ditati iz sve te evolucijske povijesti je zaista fascinantna\u201d, ka\u017ee Brenda Benefit, antropologinja sa Sveu\u010dili\u0161ta New Mexico.<\/p>\n
Znanstvenici su svjesni toga da se sposobnost razgradnje etanola \u2013 \u0161to omogu\u0107uje ljudima da konzumiraju umjerene\u00a0koli\u010dine alkohola a da im nije zlo\u00a0\u2013 oslanja na nizu proteina, uklju\u010duju\u0107i i enzim dehidrogenaze ADH4. Iako svi primati imaju enzim ADH4, koji je klju\u010dan za prvi korak razgradnje etanola, ne mogu svi razgraditi alkohol \u2013 lemuri i babuni, naprimjer, imaju verziju ADH4 koja je manje u\u010dinkovita nego ljudska verzija. Znanstvenici nisu znali koliko je dugo ljudima trebalo da razviju efikasniji oblik enzima. Neki znanstvenici sumnjaju da do toga nije do\u0161lo dok ljudi nisu po\u010deli fermentirati hranu, otprilike prije 9 000 godina.<\/p>\n
Matthew Carrigan i Steven Benner, biolozi s Fondacije za primjenjenu molekularnu evoluciju u Gainsvillu u Floridi, zajedno su s kolegama sekvencirali ADH4 proteine od 19 modernih primata, te determinirali sekvence proteina iz razli\u010ditih trenutaka u povijesti primata. Tada su kreirali kopije drevnih proteina kodirane s razli\u010ditim verzijama gena kako bi testirali koliko je uspje\u0161no koji protein razgradio etanol. Dokazali su da najdrevnije verzije ADH4\u00a0\u2013 koji su prona\u0161li u primatima prije otprilike 50 milijuna godina\u00a0\u2013 najsporije razgra\u0111uju etanol, i to vrlo male koli\u010dine. No, prije otprilike 10 milijuna godina zajedni\u010dki je predak ljudi, \u010dimpanzi i gorila razvio verziju proteina koja je bila 40 puta vi\u0161e u\u010dinkovita u razgradnji etanola, objavjulju u \u010dasopisu Proceedings of the National Academy of Sciences<\/em>.<\/p>\n \u201eOtprilike u isto vrijeme Zemlja se ohladila, promijenili su se izvori hrane, te je taj predak primat po\u010deo istra\u017eivati \u017eivot na tlu\u201d, ka\u017ee Carrigan. Taj novi na\u010din \u017eivota zna\u010dio je da su po prvi put primati po\u010deli jesti ne samo plodove koje su ubrali s drve\u0107a, ve\u0107 i plodove koji su ve\u0107 pali na tlo. A ti plodovi bili su izlo\u017eeni bakteriji koja pretvara \u0161e\u0107er u alkohole, te su po\u010deli nakupljati etanol. \u201eAko ste bili predak bez te nove mutacije ADH4, etanol bi se nakupljao u krvi i puno br\u017ee bi se opili\u201d, ka\u017ee Carrigan. To brzo opijanje predstavljalo bi nedostatak za majmune bez mutacije, zbog \u010dega bi im brzo bilo zlo od tog vo\u0107a. Dovoljno zlo da ne bi mogli braniti svoj teitorij i tra\u017eiti hranu. Primati s novom mutacijom mogli su do\u0107i do vi\u0161e hrane i taj gen odabran je da se nastavi u genetskim linijama ljudi i \u010dimpanza.<\/p>\n Carrigan ka\u017ee da bi ovo otkri\u0107e moglo objasniti za\u0161to je ljudski mozak evoluirao tako da povezuje zadovoljstvo s konzumacijom alkohola\u00a0\u2013 etanol je bio povezan s klju\u010dnim izvorom hrane. \u201eNije potpuno razli\u010dito od ovisnosti nekih ljudi o hrani. Pravom dozom, u vrijeme kad nije bilo alkohola i slatki\u0161a na svakom koraku, bilo je te\u0161ko do\u0107i do velikih koli\u010dina ove tvari, pa kad ste ju prona\u0161li, \u017eeljeli ste biti progrmirani za pretjeranu upotrebu\u201d, obja\u0161njava.<\/p>\n \u201eNovi podaci o tome kad je svaka verzija ADH4 evoluirala tako\u0111er poma\u017eu pri odre\u0111ivanju vremena i mjesta gdje su nastale razli\u010dite grane obitelji primata\u201d, ka\u017ee Benefit. \u201ePo\u0161to je ljudski predak primat ve\u0107 imao druga\u010diju verziju ADH4 od ostalih majmuna prije 10 milijuna godina, sumnjam da je hipoteza da je uranopitek\u00a0\u2013 azijski majmun koji je opisan fosilima starim 8\u00a0\u2013 9 milijuna godina\u00a0\u2013 nedostajala karika izme\u0111u majmuna i \u010dovjeka.\u201d U tom trenutku povijesti kad je \u017eivio uranopitek, ljudska grana evolucijskog drveta ve\u0107 se odvojila od azijskih majmuna, koji imaju manje efikasan ADH4.<\/p>\n Otkri\u0107e tako\u0111er poma\u017ee u shva\u0107anju kakvu su me\u0111usobnu interakciju imali primati prije 10 milijuna godina. \u201eUvijek nas je zanimalo za\u0161to su neki majmuni ostali na tlu, a ostali na drve\u0107u, te se otkri\u0107e razloga, adaptacije koja je majmunima omogu\u0107ila da jedu fermentirane plodove s tla, savr\u0161eno uklapa\u201d, ka\u017ee Benefit.<\/p>\n