![\"375047-8967da74-3243-11e4-b9e7-d00f86afd90e\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/04\/375047-8967da74-3243-11e4-b9e7-d00f86afd90e1.jpg\")
Moai statue (Photo credits: News Corp Australia )<\/p><\/div>\n
Misterija Uskr\u0161njeg otoka i Moai statue ne\u0161to je \u010dega je ve\u0107ina nas barem maglovito svjesna upoznata, no \u010dinjenica da tamo ima jo\u0161 toliko opravdanih pitanja na koja nema odgovara je sama po sebi nevjerojatna.<\/p>\n
Na Uskrs 1772. godine nizozemski istra\u017eiva\u010d nabasao je na ne\u0161to \u010dudno. Prvotno je bio u misiji otkrivanja hipotetske kopnene mase naziva Terra Australis, za koju se smatralo da postoji jer je u ono vrijeme vladalo mi\u0161ljenje da bi sjeverna i ju\u017ena hemisfera trebale biti u ravnote\u017ei. Umjesto toga otkrio je otok na jugoistoku Tihog oceana, kojeg \u0107e kasnije nazvati Uskr\u0161nji otok, prema datumu kojeg je prona\u0111en.<\/p>\n
Istovremeno je bio iznena\u0111en kad je otkrio da je otok naseljen, te je prijavio broj lokalnog stanovni\u0161tva koji se kretao od 2 000 do 3 000 stanovnika. To je zaista iznena\u0111uju\u0107e, jer otok je zaista razli\u010dit od svega \u0161to se dosad vidjelo. Smje\u0161ten je 1 900 kilometara od najbli\u017eeg kopna i otprilike 3 500 kilometara od obale \u010cilea.<\/p>\n
Usprkos ogromnoj usamljenosti, narod Rapa Nui, koji Uskr\u0161nji otok naziva domom, uspio je isklesati i prenijeti nevjerojatnih 887 statua, od kojih su neke visoke i do 10 metara i te\u017ee do 82 tone. Za transport im je trebalo otprilike 17 kilometara za svaku statuu. Sve to dogodilo se prije otprilike 700 godina. Ono \u0161to nam je danas najzanimljivije i najmisterioznije jest upravo taj transport. Kako su Rapa Nui prenijeli te statue?<\/p>\n
Razne teorije predla\u017eu u\u017ead, saonice, koturaljke, izravnane staze, pa \u010dak i to da su ljudi polako gurali naprijed-nazad do njezine destinacije. Znanstvenici su poku\u0161ali rekreirati metode koje su se mo\u017eda koristile, ali ve\u0107ina je zavr\u0161ila ili o\u0161te\u0107ivanjem statua ili bi bilo potrebno stotinu ljudi da dnevno naprave 0,08 kilometara dnevno. Zaista ne znamo kako su to uspjeli. No, bez obzira na na na\u010din na koji su pomicali Moai statue, sigurno su morali biti nevjerojatno strpljivi, kreativni i organizirani.<\/p>\n
![\"glave-uskrsnji-otok-1\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/04\/glave-uskrsnji-otok-1.jpg\")
<\/a>Moai statua (Photo credits: val-znanje.com)<\/p><\/div>\n
11.\u00a0Blago Konfederacije<\/strong><\/p>\n Ho\u0107e li se blago ponovo pojaviti? (Photo credits: Supplied)<\/p><\/div>\n 1865. je godina i Ameri\u010dki gra\u0111anski rat pribli\u017eavao se kraju. Dok je vojska Unije mar\u0161irala krajnjim putem pobjede, tajnik Konfederacije koji je bio odgovoran za blago, George Trenholm, po posljednji je put htio sa\u010duvati ju\u017enja\u010dko blago \u2013 likvidirao ga je. Iako je zna\u010dajna koli\u010dina zlata, srebra i dragulja povedena s predsjednikom Jeffersonom Davisom i njegovim ljudima kad su napustili Richmond, kad su uhva\u0107eni, blagu nije bilo ni traga (osim nekoliko nov\u010danica Konfederacije). Najnevjerojatniji dio je nestanak 4 tone meksi\u010dkih srebrnih dolara koji su jednostavno nestali.<\/p>\n Deseci teorija pletu se oko ovog doga\u0111aja kako bi objasnile gdje je nestalo blago. Jedna od teorija ka\u017ee da su planta\u017eeri podijelili blago izme\u0111u sebe i potom ga zakopali, \u010dekaju\u0107i dan kad \u0107e se Jug ponovo uzdi\u0107i. Mnogi vjeruju da je srebro pokopano u Danvillu u Virginiji. Drugi pak tvrde da je blago povjereno tajnom dru\u0161tvu \u201eVitezova zlatnog kruga\u201d, kako bi mogli financirati drugi gra\u0111anski rat u budu\u0107nosti. No, istina je da je stvarna sudbina blaga Konfederacije \u2013 nepoznata.<\/p>\n 10. G\u00f6bekli Tepe<\/strong><\/p>\n G\u00f6bekli Tepe (Photo credits: Supplied)<\/p><\/div>\n S vremena na vrijeme dogodi se otkri\u0107e koje nas tjera da ponovo promislimo o svemu \u0161to znamo o \u010dovje\u010danstvu i kako smo uspjeli do\u0107i ovdje gdje jesmo. G\u00f6bekli Tepe\u00a0u Turskoj je zasigurno jedno od takvih otkri\u0107a. Nalazi\u0161te locirano na planinskom prijelazu sastoji se od 200 stupova, otprilike 3 metara visokih i 20 tona te\u0161kih, slo\u017eenih u otprilike 20 krugova. Mnogi stupovi imaju ugravirane \u017eivotinje predatore.<\/p>\n Ni\u0161ta od ovog ne bi bilo iznena\u0111enje da je to napravljeno, recimo 2 000 pr. Kr., ali G\u00f6bekli Tepe\u00a0je sagra\u0111en prije vi\u0161e od 13 ooo godina, \u0161to ga \u010dini starijim od Stonehengea za vi\u0161e od 8 000 godina. Postojanje ovog nalazi\u0161ta potpuno zbunjuje sva konvencionalna gledi\u0161ta na uspon civilizacije. Ideja religioznog spomenika koji su izgradili lovci-sakuplja\u010di ne sla\u017ee se ni sa znanjem o lovcima-sakuplja\u010dima, ni sa znanjem religijskih spomenika. Prije otkri\u0107a nalazi\u0161ta, vjerovali smo da ljudi tog vremena nisu imali kompleksan sustav simbola, dru\u0161tvene hijerarhije i podjelu rada \u2013 tri va\u017ene stavke za izgradnju 89-metarskog masivnog hrama.<\/p>\n Slu\u017ebena religija pojavljivala se jedino nakon \u0161to je agrikultura proizvela takve dru\u0161tvene relacije (ili se barem tako smatralo). Me\u0111utim, pronalaskom G\u00f6bekli Tepe sugerira se da je doba izgradnje hramova o\u010dito dalje u pro\u0161losti ili je mo\u017eda bilo potrebno izgraditi sveto mjesto na kojem su u po\u010decima lovci-sakuplja\u010di organizirali radnu snagu, kako bi se smjestili na jednom mjestu, blizu stabilnih izvora hrane, te bi se\u00a0s vremenom\u00a0po\u010deli baviti agrikulturom.<\/p>\n No, postojanje ovog nalazi\u0161ta daje mnogo vi\u0161e pitanje nego odgovora. Kako je nomadskom \u010dovjeku iz neolitika uspjelo organizirati radnu snagu potrebnu za zavr\u0161etak ovog spomenika? Za\u0161to je sagra\u0111en? Za\u0161to je stariji od drugih sli\u010dnih struktura i to tisu\u0107ama godina? Iskapanja su u G\u00f6bekli Tepe\u00a0po\u010dela 1996. godine, te je ve\u0107ina nalazi\u0161ta jo\u0161 uvijek pod zemljom, no zasad \u0107e jo\u0161 uvijek neka pitanja ostati neodgovorena.<\/p>\n 9. Morski ljudi<\/strong><\/p>\n Morski ljudi (Photo credits: Supplied)<\/p><\/div>\n Tijekom kasnog bron\u010danog doba civilizacije su napredovale impresivnom brzinom na Egejskom moru i na isto\u010dnom dijelu Mediterana. Kraljevstva su nastajala, red je uspostavljena tehnologija napredna. Mikenci i Minonci su va\u017ena mjesta u Gr\u010dkoj i Kreti, a Hetiti su dominirali dana\u0161njom Turskom. Kanaanci su kontrolirali dio zemlje koji \u0107e postati sveto mjesto \u2013 Izrael, Libanon i Jordan. No, oko 1 200 pr. Kr. sve \u0107e se to promijeniti.<\/p>\n Za vrijeme jedne jedine generacije, sve \u0107e te civilizacije biti gotovo izbrisane s mape, a ono \u0161to je ostalo unazadilo se tisu\u0107ama godina, gubitkom vje\u0161tine pisanja, navijanja sata i sofisticiranost svoje umjetnosti, arhitekture i lon\u010darstva.<\/p>\n Taj doga\u0111aj dio je kolapsa bron\u010danog doba i jo\u0161 je uvijek jedna od najve\u0107ih crnih to\u010daka u materijalima povijesti. Jedan od uzroka tog bizarnog kolapsa bili su i misteriozni Morski ljudi \u2013 tehnolo\u0161ki inferiorni, nesvrstani stra\u0161ni ratnici koji su otimali zemlju.<\/p>\n Problem je u tome \u0161to povjesni\u010dari imaju vrlo malo ideja odakle su ti ratnici do\u0161li ili \u0161to se dogodilo s njima nakon \u0161to su osvojili Egipat. Tako\u0111er je nejasno kako su Morski ljudi uspjeli pobijediti civilizacije s mnogo naprednijim oru\u017ejem.<\/p>\n No, bez solidnih zapisa iz tog vremena i sa samo nekoliko nepotpunih detalja o porijeklu ovih \u010dudnih napada\u010da, mo\u017eda nikad ne\u0107emo znati tko su oni zaista bili.<\/p>\n 8. Antikitera mehanizam<\/strong><\/p>\n Najstarije poznato ra\u010dunalo. (Photo credits: AP)<\/p><\/div>\n Antikitera mehanizam je nevjerojatno intrigantno analogno ra\u010dunalo prona\u0111eno u olupini broda blizu Gr\u010dke 1900. godine. Ure\u0111aj se koristio za odre\u0111ivanje polo\u017eaja nebeskih tijela uz pomo\u0107 nevjerojatno kompleksnoga sustava bron\u010danih zup\u010danika. Antikitera bi sama po sebi bila impresivna, ali najnevjerojatniji dio mehanizma je vrijeme u kojem je kreirana. 100 godina prije Krista, te vi\u0161e od 1 000 godina prije i\u010dega \u0161to bi moglo makar izbliza biti na toj razini tehnolo\u0161ke kompleksnosti i vje\u0161tine rada. Tako\u0111er, Antikitera je nastala prije modernog razumijevanja astronomije i fizike. Antikitera je napravljena 1 600 godina prije Galileova ro\u0111enja i 1 700 godina prije Newtonova ro\u0111enja.<\/p>\n Racionalno je obja\u0161njenje da je ure\u0111aj koristio teorije o kretanju nebeskih tijela u to vrijeme, i da ga je izradio jedan iznimno\u00a0vje\u0161t zanatlija. No, bez obzira koliko odgovora ponudili, Atikitera daje jo\u0161 vi\u0161e pitanja.<\/p>\n 7. Jama s blagom na Oak Islandu<\/strong><\/p>\n Oak Island Money Pit (Photo credits: Supplied)<\/p><\/div>\n Kroz povijest, nikad se nismo previ\u0161e bavili pri\u010dama o zakopanom blagu, tajnim uputama i zamkama. No, jedna od najdugotrajnijih misterija vezanih za blago dolazi s malenoga oto\u010di\u0107a blizu obale Nove \u0160kotske u isto\u010dnoj Kanadi.<\/p>\n Oak Island je dom takozvanoj \u201eJami s blagom\u201d, nevjerojatno dubokoj jami s nevjerojatno razra\u0111enom konstrukcijom, otkrivenoj 1795. godine.<\/p>\n Dva stolje\u0107a iskapanja jo\u0161 nisu otkrila nikakvo blago, no ono \u0161to je otkriveno je zaista fascinantno. Ispod povr\u0161ine jame su naslage drvenih platformi, a jo\u0161 dublje i mehanizmi navodnjavanja i odvodnjavanja, formirani od podzemnih kanala koji vode do vode.<\/p>\n Prvi put kad je netko poku\u0161ao kopati dovoljno duboko, cijela je jama odmah potopljena i, u skladu s mehanizmom, voda \u0107e nadirati jednakom brzinom kojom ju izbacujete. Na dubini od 30 metara prona\u0111en je ugraviran, kodiran kamen na kojem je pisalo: \u201ePet metara ni\u017ee, dva milijuna funti\u201d.<\/p>\n U potrazi za bilo \u010dim \u0161to otok sakriva, jama s blagom privukla je pa\u017enju stotine istra\u017eiva\u010dkih grupa, poput predsjednika Roosvelta koji kao mladi\u0107 proveo ljeto tra\u017ee\u0107i blago. Zaista je to jedna povijesna zagonetka jer nemamo nikakav podatak niti naznaku tko je tu jamu iskopao, i moramo se upitati ho\u0107emo li ikada saznati.<\/p>\n Drugi\u00a0dio \u010dlanka pro\u010ditajte\u00a0ovdje<\/a><\/strong>.<\/p>\n<\/a>