{"id":21024567,"date":"2015-04-08T21:51:45","date_gmt":"2015-04-08T19:51:45","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024567"},"modified":"2020-10-15T16:15:30","modified_gmt":"2020-10-15T14:15:30","slug":"fascinantne-biljke-danas-zensko-sutra-musko","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/fascinantne-biljke-danas-zensko-sutra-musko\/","title":{"rendered":"Fascinantne biljke – danas \u017eensko, sutra mu\u0161ko"},"content":{"rendered":"

Biljke oduzimaju dah na vi\u0161e na\u010dina: svojom ljepotom, duljinom trajanja cvijeta ili pak svojim mirisom. Dok su neke biljke predodre\u0111ene biti samo \u017eenske, neke samo mu\u0161ke ili \u010dak oboje istovremeno, cvjetovi biljki u sljede\u0107em \u010dlanku otvaraju se na samo dva dana u godini, prvi dan kao \u017eenski, a drugi dan kao mu\u0161ki cvijet.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/p>\n

Biljke se koriste ovom metodom kako bi sprije\u010dile opra\u0161ivanje samih sebe i stvorile jedinke razli\u010dite od sebe, a ve\u0107a genetska raznolikost dugoro\u010dno omogu\u0107ava i sigurniji opstanak. Biljke viktorija (Victoria amazonica<\/em>), titan arum (Amorphophallus titanum<\/em>) i avokado (Persea americana<\/em>) primjeri su biljaka hermafrodita koje cvjetaju dva dana u godini, jedan dan \u017eenskim, a drugi dan mu\u0161kim cvjetovima.<\/p>\n

Divovski amazonski lopo\u010d ili viktorija potje\u010de iz Ju\u017ene Amerike gdje ju je u porje\u010dju Amazone otkrio \u010de\u0161ki botani\u010dar Tadea\u0161 Henke 1801. godine. Ime je dobila u \u010dast kraljice Viktorije te je najve\u0107i i najpoznatiji tropski lopo\u010d. Viktorijini listovi se nalaze na povr\u0161ini vode i mogu dose\u0107i promjer do 2,5 m te tako \u010dak i uzdr\u017eati masu \u010dovjeka. Glatki sloj koji se nalazi na gornjoj strani lista odbija vodu, dok je donji dio isprepleten rebrima prepunim o\u0161trim bodljama za koje se pretpostavlja da slu\u017ee za odbijanje riba ili drugih \u017eivotinja koje bi se rado nahranile ovom velikom biljkom. Zrak zarobljen izme\u0111u rebra omogu\u0107uje biljci plutanje. Listovi vrlo brzo rastu i zadignutim krajevima poprimaju oblik tanjura, a mogu prekriti i ve\u0107e povr\u0161ine vode.<\/p>\n

\"victoria-amazonica\"

Victoria amazonica<\/p><\/div>\n

Ono \u0161to je puno rje\u0111e vidljivo, ali ni\u0161ta manje neobi\u010dno je njen cvijet. Naime, cvjetovi viktorije otvaraju se na dva dana u godini, ali na toliko neobi\u010dan na\u010din da ta dva dana \u017eeljno i\u0161\u010dekujemo svake godine. Prvi dan cvijet je bijele boje i \u017eenskog spola, a potpuno se otvara tek pred ve\u010der. Privla\u010di no\u0107ne kukce svojim slatkastim mirisom koji podsje\u0107a na ananas i toplinom koju proizvodi. Kukac ulazi u viktorijin cvijet prenose\u0107i pelud druge biljke na njen tu\u010dak i time zapo\u010dinje oplodnja, a cvijet se zatvara. No viktorija jo\u0161 nije gotova sa zarobljenim kukcem. Razvija pra\u0161nike te mijenja spol svojega cvijeta. Kada se otvori sljede\u0107u ve\u010der, novi mu\u0161ki cvijet sada je crvenkaste boje bez izra\u017eenog mirisa, a kukac je kona\u010dno pu\u0161ten na slobodu te odlazi nose\u0107i sa sobom novi pelud kojim \u0107e opra\u0161iti novi bijeli cvijet. Ostavljeni cvijet se zatim zatvara i zaranja u vodu. Lijepu viktoriju se mo\u017ee vidjeti i u zagreba\u010dkom Botani\u010dkom vrtu, u stakleniku koji je nazvan Viktorijina ku\u0107a.<\/p>\n

Sli\u010dno kao i kod viktorije, rijetka biljka titan arum cvjeta dva dana godi\u0161nje, i to jednim od najve\u0107ih cvjetova u carstvu biljaka. No za razliku od viktorije, ona prvi dan nema slatkasti miris, ve\u0107 podsje\u0107a na nesnosan smrad le\u0161eva. Razlog tomu je reakcija smjese spojeva dimetil disulfida i dimetil trisulfida u toplim uvjetima, a nastali miris podsje\u0107a na raspadanje mesa koji privla\u010di insekte. Ova biljka se brzo razvija (oko 15 do 20 cm na dan) pa je mogu\u0107e prona\u0107i primjerke \u010dija ukupna visina dose\u017ee i do tri metra. Za titan arum treba imati i strpljenja ukoliko se \u017eeli vidjeti u cvatu jer prvo cvjetanje mo\u017ee nastupiti tek nakon 7 do 10 godina, a kasnija cvjetanja nisu predvidljiva.<\/p>\n

\"Amorphophallus

Amorphophallus titanum<\/p><\/div>\n

Jo\u0161 jedan primjer razli\u010ditog vremena cvjetanja je avokado na kojem cvjetovi mijenjaju spol. Dodatno postoje tipovi A i B koji, ovisno o varijetetima, imaju razli\u010dito doba dana otvaranja i razli\u010ditu duljinu trajanja \u017eivota \u017eenskog cvijeta. Prvi dan \u017eenski cvjetovi su otvoreni tek dva do tri sata te se zatim zatvaraju da bi se otvorili idu\u0107i dan. Mu\u0161ki i \u017eenski cvjetovi proizvode nektar i privla\u010de insekte (na primjer, p\u010dele) te se razli\u010diti tipovi cvjetova mogu i me\u0111usobno opra\u0161ivati, \u0161to na kraju zavr\u0161ava razvitkom plodova koji su ukusni i zdravi.<\/p>\n

\"Persea

Persea americana<\/p><\/div>\n

Iako kratko traju, cvjetovi biljaka viktorije, titan aruma i avokada uvijek iznenade svojom pojavom i procesima koje prolaze da bi na tren zasjale te se zatim opet zatvorile do nekog idu\u0107eg puta kad ponovo kre\u0107u sa svojim preobra\u017eajem.<\/p>\n

Izvori:\u00a0biologija.com.hr<\/a>,\u00a0kew.org,\u00a0dailymail<\/a>,\u00a0ia.ucsb.edu<\/a>,\u00a0ucavo.ucr.edu<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Biljke oduzimaju dah na vi\u0161e na\u010dina: svojom ljepotom, duljinom trajanja cvijeta ili pak svojim mirisom. Dok su neke biljke predodre\u0111ene biti samo \u017eenske, neke samo mu\u0161ke ili \u010dak oboje istovremeno, cvjetovi biljki u sljede\u0107em \u010dlanku otvaraju se na samo dva dana u godini, prvi dan kao \u017eenski, a drugi dan kao mu\u0161ki cvijet. Biljke se […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024568,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[18055],"class_list":["post-21024567","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-biljke"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024567","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024567"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024567\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024568"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024567"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024567"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024567"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}