{"id":21024573,"date":"2019-11-13T19:55:00","date_gmt":"2019-11-13T18:55:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024573"},"modified":"2021-05-12T22:46:10","modified_gmt":"2021-05-12T20:46:10","slug":"nas-mozak-vidi-rijeci-kao-slike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nas-mozak-vidi-rijeci-kao-slike\/","title":{"rendered":"Na\u0161 mozak vidi rije\u010di kao slike"},"content":{"rendered":"\n

Dok \u010ditate ovaj tekst, razmi\u0161ljajte o tome kako vizualizirate rije\u010di koje \u010ditate. Vrlo vjerojatno ne\u0107ete vidjeti svako slovo zasebno \u2013 umjesto toga va\u0161 \u0107e mozak prepoznati svaku rije\u010d kao pojedina\u010dnu sliku.<\/span><\/p>\n\n\n\n

Pretpostavke o postojanju tih sposobnosti po\u010dele su se javljati prije nekoliko godina kada su znanstvenici otkrili dio mozga koji se aktivira prilikom \u010ditanja, ali je njegov odgovor strogo vizualan. Upravo ta \u010dinjenica znanstvenike je dovela do toga da vjeruju kako smo sposobni prepoznati rije\u010di kao slike prije nego \u0161to ih pove\u017eemo sa zvukovima i zna\u010denjima.<\/p>\n\n\n\n

Iako je ova ideja svojedobno bila osporena, znanstvenici su sada prikupili dokaze koji idu u prilog toj hipotezi. Prema novoj studiji objavljenoj u \u010dasopisu Journal of Neuroscience<\/em>, na\u0161 mozak rije\u010di koje znamo vidi kao slike, prepoznaje cijele rije\u010di umjesto svako slovo zasebno.<\/p>\n\n\n\n

\u201eMi ne prepoznajemo rije\u010di tako \u0161to ih brzo pro\u010ditamo nakon \u0161to smo identificirali svako pojedino slovo, kao \u0161to su neki znanstvenici dosada pretpostavljali. Umjesto toga, neuroni u odre\u0111enoj mo\u017edanoj regiji pamte kako cijele rije\u010di izgledaju koriste\u0107i tzv. ‘tehniku vizualnog rje\u010dnika’\u201d, rekao je jedan od autora studije, Maximilian Reisenhuber.<\/p>\n\n\n\n

Ta mo\u017edana regija koju Reisenhuber spominje naziva se podru\u010djem za vizualno formiranje rije\u010di. Nalazi se na lijevoj strani vizualnog korteksa, otprilike iza lijevog uha i nasuprot sli\u010dnom podru\u010dju na desnoj strani koje je odgovorno za prepoznavanje lica.<\/p>\n\n\n\n

Kako bi provjerili tu hipotezu, tim znanstvenika sa Sveu\u010dili\u0161ta Georgetown okupio je malu skupinu odraslih sudionika i uvje\u017ebavao ih da prepoznaju nove besmislene rije\u010di, pseudorije\u010di. \u017dele\u0107i ispitati mo\u017edanu aktivnost i vizualizirati na\u010din na koji neuroni reagiraju na rije\u010di, sudionike istra\u017eivanja podvrgnuli su magnetskoj rezonanci prije i nakon u\u010denja rije\u010di.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to je opisano u studiji, otkrili su da neuroni unutar te mo\u017edane regije razli\u010dito reagiraju na prave rije\u010di u odnosu na pseudorije\u010di. Tako\u0111er, otkrili su i da se mo\u017edana aktivnost promijenila nakon \u0161to su ispitanici nau\u010dili prepoznati te pseudorije\u010di. Prije tog vje\u017ebanja, takve su rije\u010di izazivale najrazli\u010ditije odgovore, no nakon \u0161to su ih nau\u010dili, odgovori su postali puno konkretniji, ba\u0161 kao da su gledali prave rije\u010di.<\/p>\n\n\n\n

\u201eOva studija prva je takve vrste koja pokazuje kako se neuroni mijenjaju tijekom u\u010denja rije\u010di, pokazuju\u0107i plasti\u010dnost mozga\u201d, zaklju\u010dila je glavna autorica studije Laurie Glezer. Uz unapre\u0111enje na\u0161eg znanja o na\u010dinu na koji mozak obra\u0111uje rije\u010di, ovo istra\u017eivanje ima golem potencijal pomo\u0107i osobama s pote\u0161ko\u0107ama u \u010ditanju.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: Georgetown University Medical Center<\/a>, Journal of Neuroscience<\/a>, Raw Story<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dok \u010ditate ovaj tekst, razmi\u0161ljajte o tome kako vizualizirate rije\u010di koje \u010ditate. Vrlo vjerojatno ne\u0107ete vidjeti svako slovo zasebno \u2013 umjesto toga va\u0161 \u0107e mozak prepoznati svaku rije\u010d kao pojedina\u010dnu sliku. Pretpostavke o postojanju tih sposobnosti po\u010dele su se javljati prije nekoliko godina kada su znanstvenici otkrili dio mozga koji se aktivira prilikom \u010ditanja, ali […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21016738,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[16493],"class_list":["post-21024573","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-mozak"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024573","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024573"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024573\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21016738"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024573"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024573"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024573"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}