{"id":21024626,"date":"2015-05-21T22:28:46","date_gmt":"2015-05-21T20:28:46","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024626"},"modified":"2015-05-21T22:29:25","modified_gmt":"2015-05-21T20:29:25","slug":"kad-lijekovi-popuste-nastupa-ljubav","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kad-lijekovi-popuste-nastupa-ljubav\/","title":{"rendered":"Kad lijekovi popuste, nastupa ljubav!"},"content":{"rendered":"

\"8903983980\"<\/p>\n

Intenzivni i strastveni osje\u0107aji ljubavi mogu pru\u017eati zapanjuju\u0107e djelotvorno olak\u0161anje od fizi\u010dke boli, sli\u010dno u\u010dinku tableta protiv bolova (analgetika) ili nekih nezakonitih droga poput kokaina, pokazuje objavljena studija na Stanford University School of Medicine<\/em>.<\/p>\n

\u201eDok su ljudi u fazi po\u017eude i strastvene zaljubljenosti, dolazi do promjena u raspolo\u017eenju koje utje\u010de na do\u017eivljaj boli. Po\u010deli smo razlikovati pojedine mo\u017edane strukture odgovorne za osje\u0107aj nagrade i kako one djeluju na bol. To su duboko ukorijenjeni stari sustavi koji uklju\u010duju dopamin, jedan od primarnih neurotransmitera koji utje\u010de na raspolo\u017eenje, motivaciju, i do\u017eivljaj nagrade op\u0107enito\u201d, ka\u017ee dr. Sean Mackey, anesteziolog, voditelj odjela za Upravljanjem boli na Stanfordu, i glavni autor ove studije.<\/p>\n

\"

Zaljubljenost umanjuje bol aktiviraju\u0107i primitivne mo\u017edane strukture koje uklju\u010duju osje\u0107aj ugode i\u00a0 nagrade, kao \u0161to je to nucleus accumbens- u boji prikazan na slici.<\/p><\/div>\n

Svakako da znanstvenici nisu jo\u0161 spremni preporu\u010diti pacijentima s kroni\u010dnim bolovima da izbace uporabu lijekova i da ih nadomjeste strastvenom ljubavnom aferom. Me\u0111utim, bolje razumijevanje neuralnih puteva odgovornih za nagradu i ugodu, koji se aktiviraju prilikom ljubavne veze, a smanjuju osje\u0107aj boli, mogu dovesti do novih prirodnih metoda kako olak\u0161ati bol.<\/p>\n

\u201ePodru\u010dja u mozgu koja aktiviraju intenzivna ljubavna zanesenost ista su podru\u010dja na koja djeluju lijekovi koji imaju efekt olak\u0161avanje bolova\u201d, kazuje dr. Arthur Aron, profesor psihologije na State University of New York. Dr. Aron prou\u010dava utjecaj ljubavi na ljudski organizam zadnjih 30 godina. \u201eKada mislimo na voljenu osobu, intenzivno se aktivira dio mozga odgovornog za nagradu. Isto podru\u010dje je aktivno pri uporabi kokaina ili pri dobitku velike svote novaca.\u201d<\/p>\n

Studija je pokrenuta nakon konferencije neuroznanosti. \u201eAron je govorio o ljubavi, a ja o boli. On je govorio o sustavima unutar mozga koji su povezani s ljubavi. Ja sam govorio o sustavima povezanim s boli. Shvatili smo tada koliko se oba sustava preklapaju i zapitali se koliko utje\u010du jedan na drugog?\u201d<\/p>\n

Uz suradnju profesora anesteziologije dr. Jarred Youngera, pokrenuto je istra\u017eivanje na Sveu\u010dili\u0161tu Stanford. \u201eDijelili smo letke tra\u017ee\u0107i studente koji su u prvoj intenzivnoj fazi zaljubljenosti, a unutar par sati imali smo dovoljan uzorak\u201d, ka\u017ee dr. Mackey. Letak je tra\u017eio parove koji su u romanti\u010dnom odnosu devet mjeseci ili manje, odnosno osobe koje su se osje\u0107ale eufori\u010dno, energi\u010dno, te su neprestano razmi\u0161ljali o partneru i pri\u017eeljkivali njihovu prisutnost. \u201eBilo je to najlak\u0161e istra\u017eivanje koje je napravio odjel Upravljanjem boli na Sveu\u010dili\u0161tu Stanford. O\u010dito kada ste tako zaljubljeni, \u017eelite svima to re\u0107i.\u201d<\/p>\n

Sudionici istra\u017eivanja trebali su donijeti fotografije svog partnera, ali i fotografije poznanika kojeg smatraju podjednako privla\u010dnim. Fotografije su sudionicima bljeskovito prikazane dok su u ruci dr\u017eali termalni stimulator koji proizvodi blagu nelagodu. Istovremeno se pratio slikovni prikaz mozga sudionika koriste\u0107i funkcionalnu magnetnu rezonanciju.<\/p>\n

Usporedbe radi, studente se testiralo na izdr\u017eljivost na bol dok ih se distraktiralo igrama rije\u010di. Znanstveno je dokazano da odvla\u010denje pa\u017enje umanjuje bol, a istra\u017eiva\u010di su htjeli provjeriti je li ljubav samo jo\u0161 jedan distraktor.<\/p>\n

Rezultati su pokazali da ljubav (pogotovo prikaz fotografije voljene osobe) i odvla\u010denje pa\u017enje podjednako umanjuju bol, me\u0111utim te dvije metode koriste sasvim razli\u010dite mo\u017edane puteve.<\/p>\n

\u201eS testom distrakcije aktivni su kognitivni mo\u017edani putevi koji olak\u0161avaju bol. To su vi\u0161i kortikalni procesi. S druge strane, ljubavna zanesenost aktivira podru\u010dja povezana sa ugodom i nagradom. Uklju\u010dene su primitivne mo\u017edane strukture koje mogu zaustaviti bol na razini opioidnih analgetika\u201d, ka\u017ee dr.Younger.<\/p>\n

\u201eKlju\u010dno podru\u010dje aktivno pri zaljubljenosti je nucleus accumbens, centar za ugodu koji tako\u0111er igra va\u017enu ulogu u potkrepljivanju ovisni\u010dkog pona\u0161anja, npr. pri uporabi sredstava ovisnosti\u201d, ka\u017ee dr. Younger.<\/p>\n

Istra\u017eivanje nam potvr\u0111uje da se ne moramo samo oslanjati na tablete kako bi umanjili osjet boli. Ljudi mogu samostalno aktivirati centar za ugodu u mozgu, bez nuspojava koje imaju razne droge i medikamenti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Intenzivni i strastveni osje\u0107aji ljubavi mogu pru\u017eati zapanjuju\u0107e djelotvorno olak\u0161anje od fizi\u010dke boli, sli\u010dno u\u010dinku tableta protiv bolova (analgetika) ili nekih nezakonitih droga poput kokaina, pokazuje objavljena studija na Stanford University School of Medicine. \u201eDok su ljudi u fazi po\u017eude i strastvene zaljubljenosti, dolazi do promjena u raspolo\u017eenju koje utje\u010de na do\u017eivljaj boli. Po\u010deli smo […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024848,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[16648],"class_list":["post-21024626","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-ljubav"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024626","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024626"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024626\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024848"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024626"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024626"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024626"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}