{"id":21024632,"date":"2015-04-17T17:59:03","date_gmt":"2015-04-17T15:59:03","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024632"},"modified":"2016-10-27T23:36:01","modified_gmt":"2016-10-27T21:36:01","slug":"zasto-europljani-danas-imaju-svijetlu-kozu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zasto-europljani-danas-imaju-svijetlu-kozu\/","title":{"rendered":"Za\u0161to Europljani danas imaju svijetlu ko\u017eu?"},"content":{"rendered":"

Ve\u0107inu vremena koje su proveli \u017eive\u0107i na podru\u010dju Europe, njeni stanovnici imali su prili\u010dno tamnu ko\u017eu, navodi se u jednoj genetskoj studiji. Geni za svijetlu put pojavili su se tek kasnije te zapo\u010deli dominaciju kontinentom iskoristiv\u0161i prednost velikog geografskog podru\u010dja.<\/p>\n

\"(Izvor:

(Izvor: Wikimedia)<\/p><\/div>\n

Iako je u osnovi prirodne selekcije da se povoljna mutacija pro\u0161iri, to nije uvijek brz proces. Ve\u0107ina novih genetskih varijacija ima samo ograni\u010denu prednost, a njihov napredak u zajednici mo\u017ee biti spor. Upravo to ove genetske varijacije \u010dini posebno zanimljivima jer takav uspjeh pokazuje da je prednost koju su imale morala biti iznimno velika.<\/p>\n

Projekt 1000 genoma<\/em> u potrazi za takvim primjerima uspore\u0111ivao je genome modernih pojedinaca iz odre\u0111enih regija u Europi na temelju 83 uzorka preuzeta iz sedam starih europskih kultura. Dr. Iain Mathieson sa Sveu\u010dili\u0161ta Harvard identificirao je pet zna\u010dajki \u010dije \u0161irenje europskim stanovni\u0161tvom ukazuje na sna\u017enu selekciju, dok su prethodne studije identificirale samo jednu od njih \u2013 sposobnost probavljanja laktoze u odrasloj dobi. Danas ve\u0107ina ljudi europskog podrijetla ima razvijenu toleranciju na laktozu do te mjere da su mlije\u010dni proizvodi postali ne samo glavni izvor prehrane, ve\u0107 i odrednica europske kulture. Ipak, prije 8000 godina Europljani nisu imali tu sposobnost. Mathieson je ustanovio da se sposobnost probavljanja laktoze kod odraslih osoba pojavila nakon razvoja poljoprivrede. Dva vala seljaka naselila su Europu prije 7800 i 4800 godina, a samo 500 godina kasnije taj gen za toleranciju laktoze postao je \u0161iroko rasprostranjen.<\/p>\n

Stoga ne \u010dudi da su prvi moderni ljudi koji su napustili Afriku bili crni. \u0160tovi\u0161e, Mathieson je otkrio da su prije vi\u0161e od 30 000 godina kasni lovci-sakuplja\u010di na prostoru dana\u0161nje \u0160panjolske, Luksemburga i Ma\u0111arske imali tamnopute verzije dvaju gena duboko povezanih s bojom ko\u017ee. Najstarije svijetle verzije SLC24A5 i SLC45A2 gena Mathieson je prona\u0161ao u mjestu Motala u ju\u017enoj \u0160vedskoj prije 7700 godina. Gen povezan s plavim o\u010dima i plavom kosom prona\u0111en je u tijelima pokojnika. Svijetli SLC24A5 gen pro\u0161irili su preko ju\u017ene i isto\u010dne Europe poljoprivrednici koji su do\u0161li s istoka, a gen SLC45A2 postao je uobi\u010dajen prije oko 5800 godina.<\/p>\n

Mathieson i kolege izrazili su \u010du\u0111enje jer nisu nai\u0161li na selekciju imuniteta na zarazne bolesti sa \u0161irenjem poljoprivrede, ali su identificirali uzorke visine, ustanoviv\u0161i primjerice da su prvi poljoprivrednici na Pirenejskom poluotoku bili prili\u010dno niski, dok su se geni povezani s visinom pojavili prije oko 5000 godina.<\/p>\n

Izvor: IFLScience<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u0107inu vremena koje su proveli \u017eive\u0107i na podru\u010dju Europe, njeni stanovnici imali su prili\u010dno tamnu ko\u017eu, navodi se u jednoj genetskoj studiji. Geni za svijetlu put pojavili su se tek kasnije te zapo\u010deli dominaciju kontinentom iskoristiv\u0161i prednost velikog geografskog podru\u010dja. Iako je u osnovi prirodne selekcije da se povoljna mutacija pro\u0161iri, to nije uvijek brz […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024664,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[18272],"class_list":["post-21024632","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","tag-boja-koze"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024632","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024632"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024632\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024664"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024632"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024632"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024632"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}