{"id":21024633,"date":"2015-04-16T15:07:45","date_gmt":"2015-04-16T13:07:45","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024633"},"modified":"2019-10-07T09:18:42","modified_gmt":"2019-10-07T07:18:42","slug":"hoce-li-ljudi-ikada-zivjeti-200-godina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/hoce-li-ljudi-ikada-zivjeti-200-godina\/","title":{"rendered":"Ho\u0107e li ljudi ikada \u017eivjeti 200 godina?"},"content":{"rendered":"

Sve do prije nekoliko dana kada je preminula u Arkansasu od upale plu\u0107a, 116-godi\u0161nja Gertrude Weaver nosila je titulu najstarije \u017eivu\u0107e osobe na svijetu. A ipak je bila ne\u0161to mla\u0111a od 122-godi\u0161nje Francuskinje Jeanne Calment, koja je preminula 1979. godine i jo\u0161 uvijek dr\u017ei rekord osobe koja je najdu\u017ee \u017eivjela.<\/p>\n

\"\u00a9

\u00a9 BERND VOGEL\/NEOSEEN\/CORBIS<\/p><\/div>\n

Krije li se tajna dugovje\u010dnosti u genima osoba kao \u0161to su bile Weaver i Calment? S obzirom na nove vrste lijekova i ubrzan razvoj tehnologije, mo\u017eemo li podignuti granice ljudskog \u017eivotnog vijeka iznad 130, pa \u010dak i iznad 200 godina?<\/p>\n

Futurist Aubrey DeGrey tvrdi kako bi uklanjanje samo nekoliko bolesti i pronalazak novih tretmana protiv starenja mogli dovesti do toga da ljudi \u017eive i 1000 godina. Vo\u0111ene tom mi\u0161lju, posljednjih godina osnivaju se kompanije koje provode razli\u010dita istra\u017eivanja ne bi li uspjele nekako usporiti starenje i produ\u017eiti na\u0161 \u017eivotni vijek.<\/p>\n

No, drugi pak znanstvenici ka\u017eu kako nikakav novac ne mo\u017ee gurnuti ljudsko tijelo iznad njegovih granica. Oni vjeruju da pravilne \u017eivotne navike mogu produljiti na\u0161e \u017eivote, ali ne i radikalno promijeniti na\u0161 prirodni ljudski vijek. \u201eTreba li cilj biti postizanje da samo nekolicina ljudi do\u017eivi 130 godina ili ipak da daleko ve\u0107i broj ljudi svoj \u017eivot pro\u017eivi u dobrom zdravlju?\u201d, pita se Thomas Perls, profesor medicine i gerijatrije na Sveu\u010dili\u0161tu u Bostonu.<\/p>\n

On je prona\u0161ao nekoliko gena koji bi mogli biti klju\u010dni u usporavanju starenja, ali zagonetka jo\u0161 uvijek nije u potpunosti rije\u0161ena. \u201eMoramo shvatiti za\u0161to ti ljudi stare tako mnogo sporije od nas ostalih\u201d, rekao je Perls. Nadalje, Perls ka\u017ee da ljudsko tijelo ima svoje vlastito \u201ejamstvo\u201d koje isti\u010de u nekom trenutku. \u010cak i ukoliko zamijenimo odre\u0111ene dijelove tijela, ugradimo umjetne zglobove ili \u010dak pobijedimo Alzheimerovu bolest, ve\u0107ina nas ipak ne\u0107e do\u017eivjeti 130 godina.<\/p>\n

S druge strane, Caleb Finch, profesor gerontologije na Sveu\u010dili\u0161tu Ju\u017ene Kalifornije tvrdi kako upravo dugovje\u010dni ljudi imaju ve\u0107i rizik za razvoj bolesti mozga poput Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije. Naime, polovica 100-godi\u0161njaka ima neki oblik Alzheimerove bolesti. \u201eMoja je pretpostavka da mo\u017eemo imati \u017eivotni vijek od najdulje 120 godina. No \u017eelimo li \u017eivjeti dulje od 100 godina, postoji veliki rizik da \u0107emo razviti klini\u010dki stupanj Alzheimerove bolesti\u201d, rekao je Finch.<\/p>\n

Finch je nedavno objavio istra\u017eivanje koje pokazuje da \u0107e posljedice klimatskih promjena (sve \u010de\u0161\u0107e ekstremne vru\u0107ine i nesta\u0161ice pitke vode u nekim podru\u010djima) vjerojatno vi\u0161e utjecati na starije ljude. I Perls primje\u0107uje da, iako ljudi ro\u0111eni danas imaju bolje lijekove i medicinsku tehnologiju da produ\u017ee svoje \u017eivote, istodobno su izlo\u017eeni mnogo ve\u0107oj koli\u010dini otrovnih kemikalija u hrani, vodi i zraku nego oni koji su ro\u0111eni na prijelazu iz 19. u 20. stolje\u0107e.<\/p>\n

\u201eMnogi ljudi \u017eive du\u017ee zbog lije\u010denja zaraznih bolesti, lijekova za smanjenje krvnog tlaka ili novog na\u010dina operiranja. Ali \u010dini mi se da je to dvosjekli ma\u010d\u201d, zaklju\u010dio je Perls.<\/p>\n

Izvor: Discovery<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sve do prije nekoliko dana kada je preminula u Arkansasu od upale plu\u0107a, 116-godi\u0161nja Gertrude Weaver nosila je titulu najstarije \u017eivu\u0107e osobe na svijetu. A ipak je bila ne\u0161to mla\u0111a od 122-godi\u0161nje Francuskinje Jeanne Calment, koja je preminula 1979. godine i jo\u0161 uvijek dr\u017ei rekord osobe koja je najdu\u017ee \u017eivjela. Krije li se tajna dugovje\u010dnosti […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024658,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[16751],"class_list":["post-21024633","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-dugovjecnost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024633","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024633"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024633\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024658"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024633"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024633"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024633"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}