{"id":21024679,"date":"2015-04-24T19:49:20","date_gmt":"2015-04-24T17:49:20","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024679"},"modified":"2016-10-27T23:36:01","modified_gmt":"2016-10-27T21:36:01","slug":"zasto-su-nam-psi-toliko-dragi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/biologija\/biljke-i-zivotinje\/zasto-su-nam-psi-toliko-dragi\/","title":{"rendered":"Za\u0161to su nam psi toliko dragi?"},"content":{"rendered":"
\"(Credit:

(Credit: Wikimedia)<\/p><\/div>\n

Ako o svom psu razmi\u0161ljate kao o svojoj dlakavoj bebi, znanost ima opravdanje. Novo istra\u017eivanje pokazalo je da se aktivira isti hormonski odgovor i kad gledamo ljudske bebe i kad gledamo o\u010di pasa. Istra\u017eivanje, prvo koje potvr\u0111uje efekt vezivanja izme\u0111u ljudi i drugih vrsta, moglo bi pomo\u0107i u obja\u0161njavanju kako su psi postali na\u0161i suputnici prije tisu\u0107a i tisu\u0107a godina.<\/p>\n

\u201eNevjerojatno je otkri\u0107e koje pokazuje da su psi izazvali ljudski sustav za vezivanje\u201d, ka\u017ee Brian Hare, stru\u010dnjak za pse\u0107u kogniciju sa Sveu\u010dili\u0161ta Duke. Tako\u0111er ka\u017ee i da bi ovo otkri\u0107e moglo voditi do boljeg razumijevanja za\u0161to su psi od tolike pomo\u0107i autisti\u010dnim osobama ili osobama koje boluju od PTSP-a. \u201eOtkri\u0107e ovolikog zna\u010daja mora se ponoviti jo\u0161 nekoliko puta jer ima implikacije za mnogo \u0161ire djelovanje, te mora biti to\u010dno.\u201d<\/p>\n

Psi su poznati po svojoj sposobnosti interakcije s ljudima. Nije stvar samo u \u0161etnjama i bacanju loptica. \u010cini se da nas psi razumiju na na\u010din na koji ne mo\u017ee niti jedna druga \u017eivotinja. Ako poka\u017eete prstom na neku stvar, pas \u0107e pogledati u smjeru pokazivanja, \u0161to pokazuje intuiciju za na\u0161e namjere koju niti jedna druga \u017eivotinja na posjeduje. Prema tome, takvo prepoznavanje namjera u rangu je s \u010dimpanzama, na\u0161im najbli\u017eim srodnicima. Ljudi i psi mogu uspostaviti kontakt o\u010dima \u2013 znak razumijevanja i privr\u017eenosti, koji pak najbli\u017ei srodnici pasa, vukovi, interpretiraju kao prijetnju i neprijateljstvo.<\/p>\n

Takefumi Kikusui, stru\u010dnjak za biheviorologiju \u017eivotinja sa Sveu\u010dili\u0161ta Azahu u Japanu, bio je znati\u017eeljan za\u0161to pas mo\u017ee podnijeti kontakt o\u010dima, a vuk ne. Prou\u010davao je oksitocin, hormon koji ima ulogu kod maj\u010dinske privr\u017eenosti, povjerenju i altruizmu. Neka druga istra\u017eivanja pokazala su da kad majka gleda u o\u010di svoga djeteta, razina oksitocina kod djeteta raste, \u0161to uzrokuje uzvratno gledanje kako bi otpustilo jo\u0161 oksitocina. \u010cini se da ova petlja pozitivnih poticaja uzrokuje jaku emocionalnu vezu izme\u0111u majke i djeteta u vrijeme kad se dijete jo\u0161 ne mo\u017ee izraziti.<\/p>\n

Kikusui, vlasnik pasa vi\u0161e od 15 godina, pitao se mo\u017ee li se isto primijeniti na ljudima? \u201eVolim svoje pse i uvijek sam osje\u0107ao da su mi partneri, a ne samo ljubimci.\u201d Postavio je dva va\u017ena pitanja \u2013 za\u0161to su psi tako bliski ljudima i za\u0161to su tako tijesno povezani s ljudima?<\/p>\n

Kikusui i kolege uvjerili su 30 prijatelja i susjeda da dovedu svoje pse u laboratorij. Tako\u0111er su prona\u0161li i uklju\u010dili i nekoliko osoba koje su kao ku\u0107ne ljubimce odgajale vukove. S dolaskom svakog vlasnika, znanstvenici su uzeli uzorak urina i psu i vlasniku i zamolili su vlasnika da se igra sa svojim psom 30 minuta. Tijekom igre ljudi su mazili, dragali, \u010de\u0161kali svoje pse te pri\u010dali s njima. Tako\u0111er su uspostavljali kontakt o\u010dima, dok vukovi nisu ostvarivali kontakt o\u010dima sa svojim vlasnikom. Nakon igre opet su dali uzorak urina.<\/p>\n

Kontakt o\u010dima ima pozitivni efekt za psa, ali i za vlasnika. Zahvaljuju\u0107i provedenom vremenu zajedno i kontaktu o\u010dima i \u017eenke i mu\u017ejaci su imali za 130% vi\u0161u razinu oksitocina. I Kikusui je bio jedan od njih, zajedno sa svojim pudlicama Anitom i Jasminom. Nije se moglo prona\u0107i pove\u0107anje oksitocina u slu\u010dajevima kad je igra kratko trajala ili u slu\u010daju vuk \u2013 \u010dovjek.<\/p>\n

U drugom eksperimentu tim je ponovio istu osnovnu proceduru, samo \u0161to su ovaj put psima u\u0161trcali oksitocin prije nego \u0161to su se po\u010deli igrati sa svojim vlasnicima.<\/p>\n

Tako\u0111er, vukovi nisu bili uklju\u010deni. \u017denke psa koje su primile oksitocin provele su 150% vi\u0161e vremena gledaju\u0107i svog vlasnika, koji su zauzvrat imali 300% pove\u0107anu razinu oksitocina. Ovo ne djeluje kod mu\u017ejaka psa ili kod pasa kojima je u\u0161trcana samo slana voda.<\/p>\n

Rezultati ipak sugeriraju da interakcija izme\u0111u pasa i vlasnika izra\u017eava pozitivnu petlju oksitocina, istu pozitivnu petlju koja je utvr\u0111ena izme\u0111u majke i dojen\u010deta. Ovo istra\u017eivanje moglo bi objasniti za\u0161to smo toliko bliski sa psima i obratno. Kikusui izjavljuje da je sprej s oksitocinom djelovao jedino na \u017eenke jer oksitocin ima ve\u0107i efekt na \u017eenke, povezan je s reprodukcijom \u017eenke, ra\u0111anju i dojenju.<\/p>\n

Ta petlja pozitivnih povratnih poruka mo\u017eda je imala presudnu ulogu kod pripitomljavanju pasa. Dok su se vukovi mijenjali u pse, samo oni vukovi koji su se vezali uz ljude su mogli imati njegu i za\u0161titu, a \u010dovjek je isto evoluirao kako bi odgovorio na to pse\u0107e vezivanje, tako da su razvili naklonost\u00a0poput maj\u010dine naklonosti prema drugoj vrsti. \u201eTo je na\u0161a najzna\u010dajnija hipoteza. Ako su ljudi manje pod stresom, zdraviji su\u201d, ka\u017ee Kikusui, koji sugerira da iz razloga \u0161to oksitocin smanjuje anksioznost, ta adaptacija mogla je biti va\u017ena za pre\u017eivljavanje ljudi.<\/p>\n

\u201eDefinitivno smatram da je oksitocin uklju\u010den u pripitomljavanje\u201d, ka\u017ee Jessica Oliva sa Sveu\u010dili\u0161ta Monash u Australiji, koja je nedavno dokazala da hormoni unapre\u0111uju sposobnost pasa da razumiju ljudsko pokazivanje. No, jo\u0161 uvijek se kontakt o\u010dima ne odvija u vakuumu, ve\u0107ina ovih pasa vjerojatno je povezala pona\u0161anje s hranom i igrom, koji isto podi\u017eu razinu oksitocina. I na kraju, iako mi na\u0161e pse smatramo svojim bebama, oni nas nu\u017eno ne vide kao majke. Vi\u0161e smo im poput zanimljivog prijatelja koji ih s vremena na vrijeme masira.<\/p>\n

Izvor:\u00a0ScienceMag<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako o svom psu razmi\u0161ljate kao o svojoj dlakavoj bebi, znanost ima opravdanje. Novo istra\u017eivanje pokazalo je da se aktivira isti hormonski odgovor i kad gledamo ljudske bebe i kad gledamo o\u010di pasa. Istra\u017eivanje, prvo koje potvr\u0111uje efekt vezivanja izme\u0111u ljudi i drugih vrsta, moglo bi pomo\u0107i u obja\u0161njavanju kako su psi postali na\u0161i suputnici […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024698,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[16958,18240],"class_list":["post-21024679","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-pas","tag-psi"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024679","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024679"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024679\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024698"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024679"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024679"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024679"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}