{"id":21024701,"date":"2015-04-26T21:56:57","date_gmt":"2015-04-26T19:56:57","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024701"},"modified":"2020-10-15T16:03:36","modified_gmt":"2020-10-15T14:03:36","slug":"zasto-ljudi-imaju-istaknutu-bradu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zasto-ljudi-imaju-istaknutu-bradu\/","title":{"rendered":"Za\u0161to ljudi imaju istaknutu bradu?"},"content":{"rendered":"

U usporedbi s precima kao \u0161to su neandertalci, suvremeni homo sapiensi imaju posebno istaknutu bradu. Neki znanstvenici pretpostavljaju da tako oblikovana ljudska brada poma\u017ee \u010deljusti da izdr\u017ei silu koja se stvara \u017evakanjem, rekao je Nathan Holton, antropolog sa Sveu\u010dili\u0161ta u Iowi. No, u novoj studiji objavljenoj u \u010dasopisu Journal of Anatomy<\/em> Holton i njegovi kolege navode da ta teorija o \u017evakanju ne dr\u017ei vodu.<\/p>\n

\"(Credit:

(Credit: TIM SCHOON, UNIVERSITY OF IOWA)<\/p><\/div>\n

\u201e\u010cini se da takav razvoj brade nema nikakve veze s otporno\u0161\u0107u na savijanje \u010deljusti tijekom \u017evakanja. Oni nisu povezani\u201d, rekao je Holton. Umjesto toga, on tvrdi da istaknutost brade mo\u017ee jednostavno biti posljedica \u010dinjenice da je ostatak lica tijekom evolucije postajao manji.<\/p>\n

Da bi se utvrdilo \u0161titi li zaista istaknutost brade \u010deljust od njezina savijanja tijekom \u017evakanja, Holton i njegovi kolege prou\u010davali su rendgenske snimke iz studije o rastu lica provedene u Iowi, koja je pratila razvoj lubanje ispitanika po\u010dev\u0161i od njihove tre\u0107e godine \u017eivota pa sve do odrasle dobi. Koriste\u0107i ukupno 292 mjerenja 18 \u017eena i 19 mu\u0161karaca, znanstvenici su pratili njihov razvoj \u010deljusti i raspodjelu kostiju.<\/p>\n

Brada postaje izra\u017eenija s godinama, no znanstvenici su otkrili da ne postoje konzistentne povezanosti izme\u0111u izra\u017eene brade i otpora koji se stvara prilikom \u017evakanja. Zapravo, \u010deljust se relativno bolje odupire odre\u0111enoj vrsti otpora u dobi od tri godine, kada brada jo\u0161 nije dobro razvijena, u odnosu na odraslu dob. \u201eAko brada ne pru\u017ea odre\u0111enu za\u0161titu \u010deljusti, razlog za \u0161iljaste ljudske brade tada je pravi misterij\u201d, rekao je Holton. I neandertalci, ali i drugi preci, do\u017eivjeli su evoluciju lica tijekom vremena, no homo sapiens je do\u017eivio najve\u0107e smanjenje veli\u010dine odre\u0111enih dijelova lica. Pogledamo li zna\u010dajke lica suvremenog \u010dovjeka, u usporedbi s ostatkom lica donja \u010deljust posljednja je prestala rasti. Istaknuta brada stoga je sekundarna posljedica \u010dinjenice da je lice s vremenom postajalo sve manje.<\/p>\n

No, za\u0161to se lice uop\u0107e smanjilo s vremenom? Jedna od mogu\u0107nosti je da su hormonalne promjene povezane sa smanjenjem nasilja i pove\u0107anom me\u0111usobnom suradnjom i uva\u017eavanjem, rezultirale \u201edomestikacijom\u201d ljudskog lica. Holton i njegovi kolege tako\u0111er istra\u017euju dokaze koji upu\u0107uju da je nos \u201ekrivac za to\u201d. Kako se ukupna veli\u010dina tijela s vremenom smanjivala, vi\u0161e nije bilo potrebno da nosna \u0161upljina raste kako bi pru\u017eila dovoljno zraka za pre\u017eivljavanje.<\/p>\n

\u201e\u010cini nam se kao da je ljudsko lice do\u017eivjelo puno promjena uslijed smanjenja veli\u010dine, pa ako uspijemo objasniti to smanjenje, onda mo\u017eemo objasniti zaista puno\u201d, zaklju\u010dio je Holton.<\/p>\n

Izvor: Discovery<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U usporedbi s precima kao \u0161to su neandertalci, suvremeni homo sapiensi imaju posebno istaknutu bradu. Neki znanstvenici pretpostavljaju da tako oblikovana ljudska brada poma\u017ee \u010deljusti da izdr\u017ei silu koja se stvara \u017evakanjem, rekao je Nathan Holton, antropolog sa Sveu\u010dili\u0161ta u Iowi. No, u novoj studiji objavljenoj u \u010dasopisu Journal of Anatomy Holton i njegovi kolege […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024705,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345],"tags":[16703],"class_list":["post-21024701","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evolucija","tag-covjek"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024701","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024701"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024701\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024705"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024701"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024701"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024701"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}