{"id":21024715,"date":"2015-05-04T23:00:36","date_gmt":"2015-05-04T21:00:36","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024715"},"modified":"2020-10-15T16:04:38","modified_gmt":"2020-10-15T14:04:38","slug":"depresija-moze-promijeniti-vasu-dnk","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/depresija-moze-promijeniti-vasu-dnk\/","title":{"rendered":"Depresija mo\u017ee promijeniti va\u0161u DNK"},"content":{"rendered":"

Depresija ne utje\u010de samo na mentalno zdravlje, ve\u0107 ostavlja trag i na na\u0161oj DNK, javljaju znanstvenici sa Centra za genetiku ljudi (eng. Centre for Human Genetics, CHG<\/em>). Ovo otkri\u0107e bilo je toliko neobi\u010dno da su znanstvenici isprva bili jako skepti\u010dni, te su priznali da im je bilo potrebno mnogo uvjerljivijih dokaza kako bi povjerovali da nije u pitanju slu\u010dajnost.<\/p>\n

\"mitochodria<\/a>

3D prikaz mitohondrija (Photo credit: Raj Creationzs, via Shutterstock)<\/p><\/div>\n

Kao \u0161to je opisano u \u010dasopisu Current Biology,<\/em> otkri\u0107e je zapo\u010delo pregledavanjem vi\u0161e od 11 000 primjeraka razli\u010ditih DNK, od kojih su mnoge osobe patile od depresije izazvane stresom, no uklju\u010dene su i zdrave osobe kao kontrolna grupa. U po\u010detku su tragali za genom povezanim s rizikom obolijevanja od depresije. Umjesto toga, primijetili su da je depresija izazvana stresom povezana s povi\u0161enim koli\u010dinama drugog genoma stanice: mitohondrijskom DNK.<\/p>\n

Mitohondriji su izvor energije stanice: stvaraju energiju za rast stanice. Pove\u0107anje mitohondrijske DNK kod depresivnih ljudi ima zanimljive implikacije. Mitohondriji se trude proizvesti istu koli\u010dinu energije s jednakim efektom kao kad su pod stresom, pa tijelo treba kompenzaciju i mora stvarati sve vi\u0161e i vi\u0161e mitohondrija kako bi zadovoljilo pove\u0107anu potra\u017enju za energijom.<\/p>\n

Znanstvenici su potom testirali molekularne promjene kod mi\u0161eva koji su bili izlo\u017eeni stresu tijekom 4 tjedana. Rezultati su pokazali ne samo da su mi\u0161evi razvili o\u010dekivanu razinu mitohondrijske DNK, ve\u0107 su se njihovi telomeri skratili. Telomeri su maleni poklopci na krajevima DNK spirala koji \u0161titi na\u0161e kromosome od propadanja i gubitka genetskih informacija. Svaki put kad se stanica kopira, duljina za\u0161titni\u010dkog telomera sve je kra\u0107a, sve dok se stanica vi\u0161e ne mo\u017ee podijeliti.<\/p>\n

Erozija telomera kod mi\u0161eva pod utjecajem stresa indicira da stres mo\u017ee smanjiti \u017eivotni vijek \u010dovjeka. No, nije sve tako jednostavno, znanstvenici su otkrili da su i promjene u duljini telomera i pove\u0107anje mitohondrijske DNK ve\u0107inom reverzibilni procesi. Kad mi\u0161evi nisu vi\u0161e bili pod stresom, njihova se DNK tako\u0111er oporavila.<\/p>\n

Pa za\u0161to onda depresija uzrokovana stresom, koja se smatra poreme\u0107ajem u pona\u0161anju, ima utjecaj na stani\u010dnoj razini na na\u0161e tijelo? Postoje mnogi uzroci stresa: nedostatak hrane ili povijest zlostavljanja, naprimjer. Stres smanjuje sposobnost mitohondrija, te tijelo proizvodi vi\u0161e kako bi za\u0161titilo organizam. Na neki na\u010din, depresija je reakcija tijela na stres iz okoline.<\/p>\n

Ovo istra\u017eivanje ima potencijal za budu\u0107e lije\u010denje depresije. Iz razloga iz kojeg su molekularne promjene reverzibilne, postoji mogu\u0107nost da se provjeri koliko je neki tretman koristan na molekularnoj razini. Mogu\u0107i indikatori za uspjeh bili bi u vidu smanjenja broja mitohondrija i vra\u0107anje iste du\u017eine telomera.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Depresija ne utje\u010de samo na mentalno zdravlje, ve\u0107 ostavlja trag i na na\u0161oj DNK, javljaju znanstvenici sa Centra za genetiku ljudi (eng. Centre for Human Genetics, CHG). Ovo otkri\u0107e bilo je toliko neobi\u010dno da su znanstvenici isprva bili jako skepti\u010dni, te su priznali da im je bilo potrebno mnogo uvjerljivijih dokaza kako bi povjerovali da […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024716,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[16894,16501],"class_list":["post-21024715","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","tag-depresija","tag-dnk"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024715","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024715"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024715\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024716"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024715"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024715"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024715"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}