{"id":21024722,"date":"2015-05-05T19:35:47","date_gmt":"2015-05-05T17:35:47","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024722"},"modified":"2017-05-13T21:19:42","modified_gmt":"2017-05-13T19:19:42","slug":"sto-bi-se-dogodilo-da-kisik-nestane-na-5-sekundi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sto-bi-se-dogodilo-da-kisik-nestane-na-5-sekundi\/","title":{"rendered":"\u0160to bi se dogodilo da kisik nestane na 5 sekundi?"},"content":{"rendered":"<p>Jeste li se ikada zapitali \u0161to bi se dogodilo da nestane sav kisik?<\/p>\n<p>1. Svi bi na pla\u017ei dobili opekotine. Ozon je izotop kisika, te blokira ve\u0107inu ultraljubi\u010dastog zra\u010denja. Bez ozona bili bismo spr\u017eeni.<\/p>\n<p>2. Svaki motor s unutarnjim izgaranjem prestao bi raditi. To zna\u010di da bi se svaki zrakoplov koji polije\u0107e i slije\u0107e na pistu odmah sru\u0161io, dok bi zrakoplovi u zraku mogli jo\u0161 neko vrijeme letjeti.<\/p>\n<p>3. Svi komadi neobra\u0111enog metala odmah bi se zavarili jedan za drugog. Ovo je jedan od zanimljivijih efekata. Razlog zbog kojeg se metali ne zavare jedan za drugog na kontakt je zato \u0161to su metali presvu\u010deni slojem oksidacije. U vakuumu bi se metal zavario bez ikakve prija\u0161nje teku\u0107e faze.<\/p>\n<p>4. Sva\u010dije bi unutra\u0161nje uho prsnulo. Izgubili bi barem 21% tlaka zraka u trenutku (od razine mora pa do 2000 metara visine), pa bi se s razlogom trebalo o\u010dekivati ozbiljniji gubitak sluha.<\/p>\n<p>5. Svaka betonska zgrada pretvorila bi se u pra\u0161inu. Kisik je va\u017ean pri povezivanju kod betonskih struktura (zapravo je CO2) i bez kisika sastojci betona vi\u0161e ne bi bili \u010dvrsto spojeni.<\/p>\n<p>6. Svaki auto i zrakoplov bi stao, no i brzo bi se pokrenuo nakon povratka kisika. Svaka bi se vatra zaustavila, no plinovi bi i dalje ostali toliko zagrijani da bi s lako\u0107om reagirali s kisikom i ponovno pokrenuli paljenje.<\/p>\n<p>7. Svaka vatra i bilo \u0161to povezano s njom istog trena bi se ugasilo.<\/p>\n<p>8. \u0160to se ti\u010de disanja, vjerojatno ne bismo ni primijetili. Na\u0161a tijela ne mogu otkriti nedostatak kisika, jedino mo\u017eemo otkriti visoke razine ugljikovog\u00a0dioksida. Sve dok nam se ugljikov dioksid ne talo\u017ei u krvi, ne\u0107emo se osje\u0107ati kao da se gu\u0161imo.<\/p>\n<p>10. Mrak bi bio i po danu.<\/p>\n<p>11. Zemljina kora bi pucala i mrvila se. Kisik \u010dini 45% Zemljine kore.<\/p>\n<p>12. Kisik \u010dini i 1\/3 vode i kad bi kisik nestao, oceani bi isparili. Bez kisika, vodik bi mogao plutati u gornjim slojevima troposfere i ispariti u svemir. U ovom slu\u010daju dolazi do ogromnih eksplozija zbog oksidacije svih oceana koji bi se pretvorili u vodik. Prema tome, Zemlja bi odjednom postala ekstremno hladna.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jeste li se ikada zapitali \u0161to bi se dogodilo da nestane sav kisik? 1. Svi bi na pla\u017ei dobili opekotine. Ozon je izotop kisika, te blokira ve\u0107inu ultraljubi\u010dastog zra\u010denja. Bez ozona bili bismo spr\u017eeni. 2. Svaki motor s unutarnjim izgaranjem prestao bi raditi. To zna\u010di da bi se svaki zrakoplov koji polije\u0107e i slije\u0107e na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024798,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16373],"tags":[16948],"class_list":["post-21024722","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima","tag-kisik"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024722","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024722"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024722\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024798"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024722"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024722"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024722"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}