![\"89390839803980\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/05\/89390839803980.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Pripremite se za sljede\u0107e saznanje! Svemir bi zapravo mogao biti dvodimenzionalan, iako ga mi vidimo kao trodimenzionalnog, navodi se u studiji objavljenoj u \u010dasopisu Physical Review Letters<\/em>. U tom misaonom eksperimentu navodi se kako ravna povr\u0161ina svemira sadr\u017ei sve podatke koje trebamo kako bismo iskusili \u017eivot u trodimenzionalnom svijetu \u2013 sli\u010dno poput holograma.<\/p>\n Ova nevjerojatna ideja poznata je kao \u201eholografski princip\u201d i proizlazi iz teorije struna. Teorija struna ka\u017ee da se gravitacija u svemiru sastoji od tankih, vibriraju\u0107ih \u010destica koje se zovu gravitoni. One \u010dine holograme koji se doga\u0111aju u 3D prostoru unutar ravnog kozmosa te sadr\u017ee informacije koje \u0107e 3D objekt imati (primjerice, podatke o njegovu volumenu). Dakle, ako \u017eelite znati \u0161to se doga\u0111a unutar nekog objekta, mo\u017eete saznati sve \u0161to vas zanima samo jednim pogledom na njegovu povr\u0161inu. Taj intrigantan pojam nastao je jo\u0161 1997. godine, kada je fizi\u010dar Juan Maldacena \u201epredlo\u017eio ideju o postojanju korespondencije izme\u0111u gravitacijskih teorija u zakrivljenim anti-de Sitter prostorima s jedne strane i kvantnim teorijama u prostorima s jednom manjom dimenzijom s druge strane\u201d, rekao je Daniel Grumiller s Tehnolo\u0161kog sveu\u010dili\u0161ta u Be\u010du.<\/p>\n Anti-de Sitter prostor je onaj u kojemu fizikalni pojam prostor-vrijeme ima negativnu zakrivljenost, koja se \u010desto opisuje da je nalik obliku konjskog sedla. Holografsko na\u010delo nalazi se u tom negativnom anti-de Sitter prostoru; ono se mo\u017ee opisati u dvije dimenzije, ali se mo\u017ee vizualizirati u tri. U negativnom prostoru mogli bismo potencijalno baciti predmet ispred sebe, a on bi se s vremenom na\u0161ao iza nas zbog negativne zakrivljenosti prostor-vremena.<\/p>\n Me\u0111utim, anti-de Sitter prostor nema veze s na\u0161im svemirom \u2013 svemir u kojem \u017eivimo je ravan i pokazuje neka pozitivna svojstva zakrivljenosti na astronomskim udaljenostima. U novije vrijeme, holografski princip testiran je matemati\u010dki u na\u0161em prostor-vremenu, te se, barem za sada, \u010dini kako se ti brojevi sla\u017eu i u stvarnosti. Testirana teorija naziva se \u201ekvantno sprezanje\u201d. Ako su dvije \u010destice isprepletene, to zna\u010di da njihova svojstva na odre\u0111eni na\u010din ovise jedna o drugima i stoga se mogu opisati samo kao cjelina. Jedan ovisi o drugome i ne mogu se opisati pojedina\u010dno. \u010cak i ako ste fizi\u010dki odvojili dvije \u010destice i bacili ih na suprotne krajeve svemira, one i dalje ostaju isprepletene i njihova svojstva ostaju ovisna jedna o drugima (primjerice, njihova rotacija).<\/p>\n Fizikalna veli\u010dina potrebna da se dvije \u010destice isprepletu zove se \u201eentropija isprepletenosti\u201d, i ta vrijednost ista je u oba prostora. Ovaj rezultat je vrlo zna\u010dajan, no da bi ta teorija dobila te\u017einu i valjanost, mora izdr\u017eati sva testiranja fizi\u010dkih konstanti i svojstava svemira. Naravno, ta je ideja trenutno samo na papiru. Trebaju se provesti daljnji prora\u010duni i ispitivanja kako bi se donijeli veliki zaklju\u010dci o tome da je svemir zapravo hologram, ali ova po\u010detna korelacija je vrlo uzbudljiva i otvara jednu sasvim novu dimenziju sagledavanja svega toga.<\/p>\n Bilo da se odlu\u010dite prihvatiti ili odbaciti ideju da svemir ima samo dvije dimenzije, ta \u010dinjenica svakako ukazuje na va\u017enost daljnjeg istra\u017eivanja svemira. Ova zapanjuju\u0107a teorija izvorno je bila samo misaoni eksperiment primjenjiv na hipotetski svemir. No, sada ona mo\u017eda u potpunosti mijenja na\u010din na koji percipiramo na\u0161 vlastiti svijet.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pripremite se za sljede\u0107e saznanje! Svemir bi zapravo mogao biti dvodimenzionalan, iako ga mi vidimo kao trodimenzionalnog, navodi se u studiji objavljenoj u \u010dasopisu Physical Review Letters. U tom misaonom eksperimentu navodi se kako ravna povr\u0161ina svemira sadr\u017ei sve podatke koje trebamo kako bismo iskusili \u017eivot u trodimenzionalnom svijetu \u2013 sli\u010dno poput holograma. Ova nevjerojatna […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024835,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[16937],"class_list":["post-21024736","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-hologram"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024736","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024736"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024736\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024835"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024736"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024736"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024736"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"09829802980\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/05\/09829802980.gif\")
<\/p>\n