![\"973873837\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/05\/973873837-720x405.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Prili\u010dno je lako poremetiti na\u0161 unutarnji sat; dogodit \u0107e nam se to nakon rada u smjenama ili leta na drugi kraj svijeta. No, naru\u0161avanje na\u0161eg dnevnog ritma ne utje\u010de samo frustriraju\u0107e na spavanje; abnormalnosti vezane uz pona\u0161anje, metabolizam, pa \u010dak i kognitivne procese, povezane su s poreme\u0107ajima u na\u0161em tijelu, to\u010dnije, s poreme\u0107ajem na\u0161eg unutarnjeg sata, tj. bioritma.<\/p>\n
Ali \u0161to ako je mogu\u0107e vratiti sat unatrag, prisiljavaju\u0107i ga da se resetira, tako da se ti problemi uop\u0107e ne pojave? Znanstvenici nastoje posti\u0107i upravo to stanje, a \u010dini se da je takvo otkri\u0107e vrlo blizu, budu\u0107i da su upravo otkrili klju\u010dne procese u mozgu koji olak\u0161avaju resetiranje unutarnjeg sata i precizno mjere vrijeme. Ne samo da bi to potencijalno moglo dovesti do novih na\u010dina za lije\u010denje raznih poreme\u0107aja povezanih s jet lagom i radom u smjenama, ve\u0107 bi moglo ponuditi i nove na\u010dine lije\u010denja pojedinih neuropsihijatrijskih stanja kao \u0161to je depresija.<\/p>\n
Znanstvenici su jo\u0161 prije nekoliko mjeseci pokazali da je mogu\u0107e resetirati unutarnji sat pomo\u0107u svjetla kako bi umjetno stimulirali neurone u na\u0161em \u201eglavnom unutarnjem satu\u201d, koji je zapravo snop mo\u017edanih stanica unutar podru\u010dja koje se naziva suprakiasmati\u010dka jezgra (SCN). Me\u0111utim, ti testovi provedeni su samo na mi\u0161evima umetanjem opti\u010dkih vlakana u njihov mozak \u2013 pristup koji jo\u0161 nije spreman za testiranje na ljudima. Nadalje, \u0161to je svakako zanimljivo, to nam niti ne obja\u0161njava na\u010din na koji svjetlost mijenja razine nedavno identificiranih komponenti sata koje zajedno kontroliraju svoj ritam. Budu\u0107i da na\u0161 unutarnji sat reagira na svjetlo i tamu iz okoline, to je prili\u010dno bitno pitanje na koje \u017eelimo znati odgovor.<\/p>\n
Da bi saznali vi\u0161e o tome, znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta McGill i Concordia zapo\u010deli su istragu o ulozi proteina eIF4E, i to zato \u0161to ta molekula igra sredi\u0161nju ulogu u ekspresiji gena, procesu koji dovodi do sinteze odre\u0111enog proteina iz DNK sekvence. Znanstvenici su pretpostavili da svjetlost nekako mora kontrolirati izra\u017eavanje komponenti unutarnjeg sata, ali nisu znali kako.<\/p>\n
Kao \u0161to je opisano u \u010dasopisu Nature Neuroscience<\/em>, njihovo je istra\u017eivanje pokazalo da se sat zapravo resetira kad se eIF4E kombinira s fosfatnom molekulom \u2013 proces poznat kao fosforilacija. Svjetlo zapravo vodi fosforilaciju eIF4E kako bi ona unaprijedila izra\u017eavanje klju\u010dnih gena unutarnjeg sata koji pridonose stani\u010dnom ritmu. Kada se ovi proteini proizvode u izobilju, sat se resetira i lak\u0161e precizno mjeri vrijeme. Za potrebe daljnjih istra\u017eivanja toga procesa, znanstvenici su naveli mi\u0161eve da proizvedu mutirani eIF4E koji se ne mo\u017ee fosforilirati. Otkrili su da su, u usporedbi s kontrolnim mi\u0161evima, oni s mutiranim proteinom reagirali manje u\u010dinkovito na resetiraju\u0107e djelovanje svjetla. Izlaganjem mi\u0161eva druga\u010dijim svjetlosnim ciklusima nego \u0161to su navikli, otkrili su da, za razliku od kontrolnih mi\u0161eva, oni mutirani nisu mogli uskladiti svoje unutarnje satove s nastalim promjenama.<\/p>\n Iako je te\u0161ko re\u0107i kada bi se ovi nalazi mogli klini\u010dku provjeriti, ovo je istra\u017eivanje svejedno va\u017eno jer identificira nove potencijalne ciljeve, \u0161to u kona\u010dnici mo\u017ee dovesti do razvoja na\u010dina manipuliranja unutarnjim satom. \u201ePoreme\u0107aj bioritma ponekad je neizbje\u017ean, ali mo\u017ee dovesti do ozbiljnih posljedica. Napravili smo va\u017ean korak prema resetiranju na\u0161ih unutarnjih satova i, kao rezultat, pobolj\u0161ali zdravlje tisu\u0107a ljudi\u201d, zaklju\u010duje koautor studije Shimon Amir.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prili\u010dno je lako poremetiti na\u0161 unutarnji sat; dogodit \u0107e nam se to nakon rada u smjenama ili leta na drugi kraj svijeta. No, naru\u0161avanje na\u0161eg dnevnog ritma ne utje\u010de samo frustriraju\u0107e na spavanje; abnormalnosti vezane uz pona\u0161anje, metabolizam, pa \u010dak i kognitivne procese, povezane su s poreme\u0107ajima u na\u0161em tijelu, to\u010dnije, s poreme\u0107ajem na\u0161eg unutarnjeg […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024806,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[18283],"class_list":["post-21024777","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-bioritam"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024777","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024777"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024777\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024806"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024777"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024777"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024777"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}