{"id":21024784,"date":"2015-05-11T14:12:26","date_gmt":"2015-05-11T12:12:26","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024784"},"modified":"2016-10-27T23:36:01","modified_gmt":"2016-10-27T21:36:01","slug":"najvece-misterije-svijeta-koje-jos-ne-mozemo-rijesiti-2-dio","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/najvece-misterije-svijeta-koje-jos-ne-mozemo-rijesiti-2-dio\/","title":{"rendered":"Najve\u0107e misterije svijeta koje jo\u0161 ne mo\u017eemo rije\u0161iti \u2013 2. dio"},"content":{"rendered":"

Predstavljamo jedne od najve\u0107ih svjetskih misterija koje intrigiraju javnost, no koje nitko nikada nije uspio doku\u010diti i rije\u0161iti.<\/p>\n

6. Voynichev rukopis<\/strong><\/p>\n

\"377055-9589db34-3245-11e4-b9e7-d00f86afd90e\"

Zaboravite “Umije\u0107e ratovanja”, ovu knjigu nikad ne\u0107ete dovr\u0161iti jer nitko ne poznaje ovaj jezik. (Photo credits: Supplied)<\/p><\/div>\n

Povijest je prepuna drevnih jezika koje smo dekodirali i \u0161ifra koje smo probili, no svejedno postoji jedan bizaran rukopis koji je povjesni\u010darima trn u oku \u2013 Voynichev rukopis. Kupio ga je trgovac rijetkim knjigama, Wilfrid Voynich 1912. godine i tekst se na prvi pogled uop\u0107e ne \u010dini zanimljivim. Nizovi odlomaka na otprilike 240 stranica s ilustracijama i dijagramima, tekst je podijeljen u, \u010dini se, 6 dijelova. Svaki dio naizgled opisuje odre\u0111enu temu, travarstvo, astronomiju, biologiju, kozmologiju i farmaciju.<\/p>\n

\u0160to je onda tako izvanredno u vezi ovog teksta? Napisan je na jeziku koji nam je potpuno nepoznat i odolijeva svakom poku\u0161aju de\u0161ifriranja do dana dana\u0161njeg.<\/p>\n

Tekst se sastoji od vi\u0161e od 170 000 znakova napisanih u uzorcima koji sli\u010de jeziku, normalnom jeziku. Dvadeset ili trideset glifa sa\u010dinjava gotovo \u010ditav tekst, s iznimkom nekoliko neobi\u010dnih znakova koji su se ponovili samo jednom. Glatko je napisano, bez gre\u0161aka ili ispravaka i bez znakova pauze pri pisanju, koji bi o\u010dekivali kad je u pitanju kodirani tekst. Gotovo nam sugerira da je taj jezik bio prirodan i dobro poznat osobi koja je napisala taj tekst. Datiranje ugljikom odredio je godinu nastanka \u2013 izme\u0111u 1404. i 1438. godine, i iako kolaju mnoge teorije, zapravo se ne zna tko je autor teksta.<\/p>\n

S obzirom na mnoge neuspjele poku\u0161aje u dekodiranju Voynichevog rukopisa, mnogi sugeriraju da je rije\u010d o razra\u0111enoj prijevari i da zapravo ne mo\u017ee biti de\u0161ifriran. No, dok se to ne potvrdi, ovaj \u0107e \u010dudni tekst ostati jednom od najfascinantnijih nerije\u0161enih zagonetki.<\/p>\n

5. Wow! signal<\/strong><\/p>\n

\"377137-95e40348-3245-11e4-b9e7-d00f86afd90e\"

Izvanzemaljci, gdje ste? (Photo cresits: Supplied)<\/p><\/div>\n

Jedne ljetne no\u0107i 1977. godine, Jerry Ehman, volonter SETI-a (Search for Extraterrestrial Intelligence \u2013 Potraga za izvanzemaljskom inteligencijom), snimio je dosad najja\u010di dokaz izvanzemaljskog \u017eivota u ljudskoj povijesti. Ehman je skenirao radiovalove dubokog svemira, kao \u0161to je zahtijevala njegova pozicija volontera, nadaju\u0107i se da \u0107e naletjeti na signal koji bi mogao pote\u0107i od izvanzemaljskog \u017eivota.<\/p>\n

Te no\u0107i instrumenti su poludjeli, signal je trajao 72 sekunde, \u0161to je najdu\u017ei period koji je Ehman sa tim instrumentima i mogao izmjeriti. Nije bilo pogre\u0161ke i \u010dinilo se da je nastao u konstelaciji Strijelac, blizu zvijezde Tau Sagittarii, udaljene 120 svjetlosnih godina od Zemlje.<\/p>\n

Ehman je napisao Wow! na originalni print signala, prema tome je poznat kao Wow! signal.<\/p>\n

\"377217-96323e0a-3245-11e4-b9e7-d00f86afd90e\"

Zaista wow! (Photo credits: Supplied)<\/p><\/div>\n

Ako se pitate oko \u010dega je takva strka, razmislite o ovom \u2013 primljeni signal bio je ba\u0161 na pravoj frekvenciji a da ih se ne interpretira kao buka ili da bi bio presreten. Drugim rije\u010dima, ako biste \u017eeljeli poslati signal u svemir kako biste komunicirali s izvanzemaljskom rasom, koristili biste to\u010dno tu frekvenciju.<\/p>\n

Usprkos ovom nevjerojatnom otkri\u0107u, svi poku\u0161aji lociranja signala propali su, zbog \u010dega su znanstvenici zbunjeni oko podrijetla signala i njegovog zna\u010denja.<\/p>\n

4. Pravi identitet Benjamina Kylea<\/strong><\/p>\n

\"377527-b171b26c-3246-11e4-b9e7-d00f86afd90e\"

Tko si ti? (Photo credits: Supplied)<\/p><\/div>\n

2004. godine \u010dovjek koji \u0107e uskoro usvojiti ime Benjamin Kyle, probudio se izvan Burger Kinga u Georgiji bez odje\u0107e, identifikacije i bilo kakve uspomene.<\/p>\n

Dijagnosticirana mu je retrogradna amnezija, nije se mogao sjetiti tko je, a bez ijedne isprave, nije mogao ni saznati. Da je rije\u010d o sasvim obi\u010dnom slu\u010daju amnezije, vjerojatno bi se brzo na\u0161ao identitet osobe, sam od sebe. No, problem je u tome \u0161to ga ni vlasti nisu mogle identificirati.<\/p>\n

Lokalna i dr\u017eavna policija nisu uspjeli ni\u0161ta otkriti usprkos iscrpljuju\u0107oj potrazi. 2007. godine uklju\u010dio se i FBI, no tako\u0111er nisu uspjeli u identifikaciji, zbog \u010dega je jedina osoba koja se vodi kao nestala iako se zna gdje je. Jedan od posebno nezgodnih usputnih efekata kad nemate svoj identitet je da ne mo\u017eete imati stalno zaposlenje, te bez uspomena svih znanja i vje\u0161tina, problem je samo jo\u0161 gori.<\/p>\n

Nakon dokumentarca o Benjaminu, mediji su tako\u0111er pokupili pri\u010du koja je privukla pozornost lokalnih biznismena. Jedan od njih mu je ponudio posao pera\u010da su\u0111a, gdje jo\u0161 i danas radi. To mu je omogu\u0107ilo da se makne iz \u0161ume u kojoj je spavao i useli se u klimatiziranu ku\u0107icu. No, njegov pravi identitet je nepoznat to dana dana\u0161njeg.<\/p>\n

3. Ple\u0161u\u0107a kuga ili ples smrti<\/strong><\/p>\n

\"377586-dd786352-324a-11e4-b9e7-d00f86afd90e\"

Ples smrti (Photo credits: Supplied)<\/p><\/div>\n

Pri\u010da o plesu smrti zvu\u010di kao \u010dista fantastika.<\/p>\n

Jednog ljetnog dana u Strasbourgu 1518. godine \u017eena je po\u010dela divlje plesati po ulici. Dan se pretvorio u no\u0107, no\u0107 u dan, a ona je jo\u0161 uvijek plesala.<\/p>\n

U roku jednog tjedna 34 ljudi joj se pridru\u017eilo, ple\u0161u\u0107i kao da su opsjednuti, bez prestanka, bez o\u010ditog razloga. U roku jednog mjeseca, brojka plesa\u010da se pove\u0107ala na 400. Fizi\u010dari su dokumentirali tu pojavu i tra\u017eili rje\u0161enje. Cijelo to vrijeme plesanje se pogor\u0161alo. Mnogi su se razboljeli ili umrli zbog posljedica iscrpljenosti, mo\u017edanih i sr\u010danih udara. Vlasti su zaklju\u010dile da je jedini na\u010din za ozdravljenje plesa\u010da \u2013 isplesati svoju bolest.<\/p>\n

Dvorane i tr\u017enice otvorene su za plesa\u010de, \u010dak je i drvena pozornica bila izgra\u0111ena \u00a0za njih. Glazbenici su pratili te pokrete glazbom. Brojne su teorije poku\u0161ale objasniti i otkriti razlog ovog bizarnog doga\u0111aja, uklju\u010duju\u0107i kori\u0161tenje otrova, epilepsiju, tifus, masovnu psihogenu bolest… No, do dana dana\u0161njeg nemamo nikakav odgovor ili razlog za ovaj nevjerojatni doga\u0111aj.<\/p>\n

2. SS Ourang Medan<\/strong><\/p>\n

\"377643-bd34415a-324b-11e4-b9e7-d00f86afd90e\"

Jesu li duhovi ubili posadu Ourang Medana? (Photo credits: Supplied)<\/p><\/div>\n

U lipnju 1947. godine nekoliko je brodova putovalo trgova\u010dkim rutama kod Malake, blizu obale Malazije, kad su primili zastra\u0161uju\u0107i SOS poziv: \u201eSvi su \u010dasnici i kapetan mrtvi. Mogu\u0107e je da je sva posada mrtva.\u201d Nakon kratkog perioda vremena, primljena je jo\u0161 jedna poruka: \u201eUmirem.\u201d<\/p>\n

Brodovi u blizini identificirali su izvor signala s nizozemskog teretnjaka SS Ourang Medana.<\/p>\n

Najbli\u017ei trgova\u010dki brod \u201eSrebrna zvijezda\u201d plovio je brzo koliko je mogu\u0107e kako bi stigao do izvora tog stresnog signala. No, kad su stigli na Ourang Medan, prizor je bio stravi\u010dan \u2013 svaki \u010dlan posade le\u017eao je mrtav.<\/p>\n

O\u010di mu\u0161karaca bile su \u0161irom otvorene s izrazima dubokog terora. Posada \u201eSrebrne zvijezde\u201d na\u0161li su preminulog radiooperatera, \u010dija je ruka jo\u0161 uvijek le\u017eala na tipki za slanje Morseovog koda i \u0161irom otvorenih o\u010diju. No, \u010dudno, nije bilo znakova rana ili ozljeda na niti jednom tijelu. Posada \u201eSrebrne zvijezde\u201d odlu\u010dila je dovesti brod do luke, no prije nego \u0161to su po\u010deli, po\u010delo se dimiti iz donjih paluba.<\/p>\n

Posada \u201eSrebrne zvijezde\u201d koja je bila na SS Ourang Medanu jedva je imala dovoljno vremena da pobjegne prije nego je SS Ourang Meden eksplodirao i glatko potonuo. Mnoge se teorije vrte oko tog doga\u0111aja, neki ka\u017eu da je rije\u010d o oblacima otrovnih prirodnih plinova s dna mora, a neki \u010dak krive i ne\u0161to neprirodno. No, do danas to\u010dna sudbina posade ovog broda ostaje sakrivena.<\/p>\n

1. Baterija iz Bagdada<\/strong><\/p>\n

\"377459-d21f0aa6-324a-11e4-b9e7-d00f86afd90e\"

Je li se struja koristila tisu\u0107ama godina prije nego \u0161to smo je “otkrili”? (Photo credits: Supplied)<\/p><\/div>\n

Kada mislimo o struji, ve\u0107ina nas se sjeti Benjamina Franklina i Nikole Tesle. Godina Franklinovog sudbonosnog otkri\u0107a bila je 1752.<\/p>\n

No, postojanje baterije iz Bagdada sugerira mogu\u0107nost mnogo \u0161okantnijeg znanstvenog napretka u tom polju \u2013 prije 2 000 godina! Baterija je otkrivena 1936. godine i smatra se da je kreirana u Mezopotamiji. Sastoji se od cigle u obliku vr\u010da i unutar toga ima galvanizirane \u017eeljezne \u010davle omotane listom bakra, a neki arheolozi teoretiziraju da se koristila i neka kiselina koja je generirala elektri\u010dnu struju unutar vr\u010da.<\/p>\n

Ako je to to\u010dno, taj bi ure\u0111aj za dva tisu\u0107lje\u0107a nadma\u0161io zasad priznatu godinu otkri\u0107a struje\u00a0\u2013 otkri\u0107a elektrokemijskih \u0107elija, koje je otkrio Alessandro Volta.<\/p>\n

Jesu li se ili nisu ovakvi ure\u0111aji koristili kao baterije dosta je nejasno i arheolozi se ne sla\u017eu, no tako\u0111er ne znaju za \u0161to bi im trebala struja koja nastaje jer nemamo nikakvih povijesnih zapisa tog vremena. Neki smatraju da se ure\u0111aj koristio za galvaniziranje objekata, no dokaz za kori\u0161tenje ure\u0111aja u tu svrhu nije prona\u0111en.<\/p>\n

No, znamo da bi baterije u teoriji mogle funkcionirati. Barem\u00a0je dvaput provedeno repliciranje baterija i u oba je eksperimenta dokazano da su baterije zaista sposobne proizvoditi elektricitet kad bi bile napunjene kiselinom. No, zasad je stvarna svrha ovih ure\u0111aja nepoznata.<\/p>\n

Prvi dio \u010dlanka pro\u010ditajte\u00a0ovdje<\/a><\/strong>.<\/p>\n

Izvor:\u00a0News.com.au<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Predstavljamo jedne od najve\u0107ih svjetskih misterija koje intrigiraju javnost, no koje nitko nikada nije uspio doku\u010diti i rije\u0161iti. 6. Voynichev rukopis Povijest je prepuna drevnih jezika koje smo dekodirali i \u0161ifra koje smo probili, no svejedno postoji jedan bizaran rukopis koji je povjesni\u010darima trn u oku \u2013 Voynichev rukopis. Kupio ga je trgovac rijetkim knjigama, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024793,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[16854],"class_list":["post-21024784","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-misterij"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024784","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024784"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024784\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024793"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024784"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024784"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024784"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}