{"id":21024807,"date":"2015-05-08T15:05:24","date_gmt":"2015-05-08T13:05:24","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024807"},"modified":"2020-10-15T14:50:08","modified_gmt":"2020-10-15T12:50:08","slug":"otkrivena-dosad-najstarija-najudaljenija-galaksija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/otkrivena-dosad-najstarija-najudaljenija-galaksija\/","title":{"rendered":"Otkrivena dosad najstarija i najudaljenija galaksija"},"content":{"rendered":"

Potvr\u0111ena udaljenost najudaljenije, i prema tome i najstarije galaksije dosad. Ovo otkri\u0107e daje nam najbolju \u0161ansu da nau\u010dimo ne\u0161to vi\u0161e o stvaranju galaksija u ranom svemiru.<\/p>\n

\"oldest

EGS-zs8-1 je najstarija galaksija i starost joj je precizno odre\u0111ena. (Photo credits: NASA, ESA, P. Oesch i I. Momcheva (Yale University), te 3D-HST i HUDF09\/XDF)<\/p><\/div>\n

Slike s Hubble i Spitzer teleskopa otkrili su da galaksija EGS-zs8-1 ima nevjerojatan crveni pomak, \u0161to zna\u010di da je jako, jako udaljena. Me\u0111utim, kako bismo potvrdili da je zaista najudaljenija, bili su nam potrebni ve\u0107i, napredniji instrumenti. Sad je to bilo mogu\u0107e kori\u0161tenjem jednog 10-metarskog teleskopa Opservatorija Keck. Rezultati su objavljeni u \u010dasopisu The Astophysical Journal<\/em>.<\/p>\n

Keckov multiobjektni spektometar za istra\u017eivanje infracrvenog zra\u010denja (eng. Multi-Object Spectometar for Infra-Red Exploration – MOSFIRE) izmjerio je\u00a0EGS-zs8-1 na z od 7,73, koji ozna\u010dava udaljenost od 13 milijardi svjetlosnih godina. Budu\u0107i da je svemir star otprilike izme\u0111u 13,7 i 13,8 milijardi godina, ovo istra\u017eivanje zna\u010di da gledamo unazad u vrijeme kad je svemir imao 5% dana\u0161nje starosti. Iako je ovo najudaljenija galaksija dosad prona\u0111ena, zapravo se ne sla\u017ee s eksplozijom gama-zrake GRB090423 (eng. gamma ray burst), \u010diji je crveni pomak 8,2.<\/p>\n

Zapravo najfascinantnija stvar vezana za galaksiju\u00a0EGS-zs8-1 bio je stupanj razvoja u to vrijeme. \u201e13 milijardi godina u pro\u0161lost i ve\u0107 je imala sagra\u0111enu masu koja bi odgovarala dana\u0161njim 15% mase Mlije\u010dne staze. A imala je samo 670 milijuna godina vremena da to napravi. Svemir je jo\u0161 bio jako mlad\u201d, ka\u017ee glavni autor dr. Pascal Oesch s Yalea. U vremenu i mjestu gdje ju mi danas vidimo,\u00a0EGS-zs8-1 jo\u0161 je uvijek u fazi brzog formiranja zvijezda, 80 puta br\u017eem stanju formiranja nego na\u0161a Mlije\u010dna staza.<\/p>\n

Taj period u kojem promatramo\u00a0EGS-zs8-1 bio je va\u017ean period u povijesti svemira za vrijeme ne\u010dega \u0161to je poznato pod nazivom epoha reionizacije. Svjetlo prvih zvijezda prepolovilo je neutralan vodik u ioniziranu plazmu koja je apsorbirala ve\u0107inu svjetla, zbog \u010deka je svemir bio neproziran. Kako je vrijeme prolazilo, svemir je do\u0161ao u fazu gdje se masa dovoljno rastegnula i time je dala \u0161ansu svjetlu da pobjegne na da ga plazma ne apsorbira, \u010dine\u0107i tu svjetlost vidljivom i nama.<\/p>\n

MOSFIRE, koji je svoje opservacije zapo\u010deo 2012. godine, omogu\u0107uje astronomima da izmjere crveni pomak nekoliko galaksija odjednom. Znanstvenici su prona\u0161li jo\u0161 dvije galaksije koje su opisali kao vrlo sli\u010dne\u00a0EGS-zs8-1, s crvenim pomakom od 7,21 i 7,51, \u0161to zna\u010di da je\u00a0EGS-zs8-1 zapravo dosta obi\u010dna, a ne izuzetna. Rezultati su dovoljno \u010dvrsti da mogu poduprijeti teoriju da su prve zvijezde bile masivni divovi, mnogo ve\u0107i od i\u010dega \u0161to danas postoji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Potvr\u0111ena udaljenost najudaljenije, i prema tome i najstarije galaksije dosad. Ovo otkri\u0107e daje nam najbolju \u0161ansu da nau\u010dimo ne\u0161to vi\u0161e o stvaranju galaksija u ranom svemiru. Slike s Hubble i Spitzer teleskopa otkrili su da galaksija EGS-zs8-1 ima nevjerojatan crveni pomak, \u0161to zna\u010di da je jako, jako udaljena. Me\u0111utim, kako bismo potvrdili da je zaista […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024809,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16357],"tags":[16497,18006],"class_list":["post-21024807","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astronomija","tag-galaksija","tag-svemir-2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024807","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024807"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024807\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024809"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024807"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024807"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024807"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}