{"id":21024822,"date":"2015-05-12T14:22:55","date_gmt":"2015-05-12T12:22:55","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024822"},"modified":"2015-05-12T14:23:13","modified_gmt":"2015-05-12T12:23:13","slug":"kako-kemoterapija-utjece-na-mozak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-kemoterapija-utjece-na-mozak\/","title":{"rendered":"Kako kemoterapija utje\u010de na mozak?"},"content":{"rendered":"

\"09828092\"<\/p>\n

Kad neki pojedinci bivaju podvrgnuti kemoterapiji, obi\u010dno s vremenom primijete promjene u pam\u0107enju, koncentraciji i na\u010dinu na koji razmi\u0161ljaju. Prvi takvi slu\u010dajevi zabilje\u017eeni su kod \u017eena s rakom dojke koje su bile podvrgnute tretmanu, a s godinama su brojni pacijenti bili zabrinuti, \u0161alili se i bili frustrirani zbog tih \u201ementalnih izmaglica\u201d koje dolaze s onim \u0161to su oni nazvali \u201ekemo mozak\u201d. Znanstvenici su po prvi put bili u mogu\u0107nosti pokazati da \u201ekemo mozak\u201d ima stvarne posljedice.<\/p>\n

Studija objavljena u \u010dasopisu Clinical Neurophysiology<\/em> otkrila je da ljudima koji su iskusili takvo stanje \u201ekemo mozga\u201d nedostaje sposobnost odr\u017eavanja usredoto\u010denosti vlastitih misli. \u201eZdrav mozak potro\u0161i neko vrijeme na lutanje, ali je i neko vrijeme u potpunosti uklju\u010den. Otkrili smo da taj ‘kemo mozak’ kroni\u010dno luta, on je zapravo konstantno isklju\u010den\u201d, rekao je Todd Handy, profesor psihologije na Sveu\u010dili\u0161tu British Columbia. Znanstvenici su otkrili da oni s \u201ekemo mozgom\u201c imaju tendenciju ostati u takvom stanju. To je razlog za\u0161to 50% pacijenata koji su mislili da \u0107e biti pogo\u0111eni takvim stanjem, osje\u0107a potrebu stalno sve zapisivati i obavljati samo najjednostavnije mogu\u0107e zadatke.<\/p>\n

Prilikom provo\u0111enja istra\u017eivanja znanstvenici su koristili elektroencefalogram (EEG) kako bi pratili mo\u017edanu aktivnost pacijentica oboljelih od raka dojke, dok su izvr\u0161avale niz zadataka. Oni su otkrili da su pacijentice izlije\u010dene od raka dojke imale manju vjerojatnost zadr\u017eavanja kontinuirane pozornosti u usporedbi sa zdravim osobama \u2013 \u010dak i do tri godine nakon tretmana.<\/p>\n

Ono \u0161to jo\u0161 vi\u0161e zabrinjava je \u010dinjenica da kada su \u017eene mislile da su koncentrirane, EEG je pokazao da je veliki dio njihovog mozga tada zapravo bio isklju\u010den i da im misli lutaju. Studija je tako\u0111er pokazala da su njihovi mozgovi bili aktivniji od mozgova zdravih \u017eena \u010dak i kada su bile zamoljene da se opuste. Znanstvenici se nadaju da bi ti rezultati mogli pomo\u0107i lije\u010dnicima izmjeriti u\u010dinak kemoterapije koju ona ima na mozak pacijenata.<\/p>\n

Teku\u0107i testovi za procjenu kognitivne sposobnosti pacijenata koji primaju kemoterapiju, razvijeni su za druge kognitivne poreme\u0107aje, poput Alzheimerove bolesti ili razli\u010ditih ozljeda mozga. Oni su se pokazali nedjelotvornima jer su oboljeli od raka \u010desto bili u mogu\u0107nosti ispuniti ove testove bez ikakvih problema.<\/p>\n

\u201eLije\u010dnici sada priznaju da su u\u010dinci lije\u010denja raka kemoterapijom vidljivi jo\u0161 dugo nakon zavr\u0161etka njihova provo\u0111enja, te zaista mogu imati velik utjecaj na \u017eivot osobe. Ovi rezultati mogli bi ponuditi novi na\u010din za testiranje ‘kemo mozga’ u bolesnika, te pra\u0107enje njihova stanja\u201d, rekla je Kristin Campbell, glavna autorica studije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kad neki pojedinci bivaju podvrgnuti kemoterapiji, obi\u010dno s vremenom primijete promjene u pam\u0107enju, koncentraciji i na\u010dinu na koji razmi\u0161ljaju. Prvi takvi slu\u010dajevi zabilje\u017eeni su kod \u017eena s rakom dojke koje su bile podvrgnute tretmanu, a s godinama su brojni pacijenti bili zabrinuti, \u0161alili se i bili frustrirani zbog tih \u201ementalnih izmaglica\u201d koje dolaze s onim […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024831,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[16724],"class_list":["post-21024822","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-kemoterapija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024822","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024822"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024822\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024831"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024822"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024822"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024822"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}