{"id":21024829,"date":"2015-05-15T15:23:54","date_gmt":"2015-05-15T13:23:54","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024829"},"modified":"2015-05-16T14:22:53","modified_gmt":"2015-05-16T12:22:53","slug":"otkrivena-6-baza-dnk","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/otkrivena-6-baza-dnk\/","title":{"rendered":"Otkrivena \u0161esta baza DNK?"},"content":{"rendered":"

DNK (deoksiribonukleinska kiselina) je glavni sastojak na\u0161eg genetskog materijala. Formira se kombiniranjem \u010detiri dijelova \u2013 A, C, G i T (adenin, citozin, gvanin i timin), odnosno bazama DNK koje se kombiniraju u tisu\u0107e mogu\u0107ih nizova kako bi pru\u017eile genetsku raznolikost koja omogu\u0107ava zdravlje i uobi\u010dajene funkcije svih \u017eivih bi\u0107a.<\/p>\n

\"dnk\"

Ilustracija DNK. Novo istra\u017eivanje pokazuje mogu\u0107e postojanje \u0161este baze DNK, metil – adenin ( mA) koji tako\u0111er poma\u017ee u odre\u0111ivanju epigenoma i mo\u017eda je klju\u010d \u017eivota stanica. (Photo credits: abhijith3747 \/ Fotolia)<\/p><\/div>\n

Ranih osamdesetih pro\u0161log stolje\u0107a, tim \u201eklasi\u010dnim\u201d bazama dodana je i peta baza: metilcitozin (mC), izveden iz citozina. Tek\u00a0se u kasnim devedesetima pro\u0161log stolje\u0107a prepoznalo da je mC glavni uzrok epigenetskih mehanizama\u00a0\u2013 sposoban je uklju\u010diti ili isklju\u010diti gene, ovisno o psiholo\u0161koj potrebi pojedinog tkiva. Posljednjih godina interes za petom bazom DNK uvelike se pove\u0107ao jer su istra\u017eivanja pokazala da promjene u metilcitozinu pridonose razvoju mnogih ljudskih bolesti, uklju\u010duju\u0107i i rak.<\/p>\n

Nedavna istra\u017eivanja Manela Estellera, profesora genetike sa Sveu\u010dili\u0161ta Barcelona, opisuju mogu\u0107e postojanje \u0161este baze DNK, metiladenina (mA), koji tako\u0111er poma\u017ee u odre\u0111ivanju epigenoma i prema tome je mo\u017eda klju\u010d \u017eivota stanica.<\/p>\n

\u201eVe\u0107 je godinama poznato da bakterije, \u017eivotinje koje su zna\u010dajno razli\u010dite od nas, imaju mA u svojem genomu sa za\u0161titni\u010dkom funkcijom protiv ulaska genetskog materijala drugih organizama. No, vjerovalo se da je to fenomen primitivnih stanica i da je vrlo stati\u010dan\u201d, obja\u0161njava Esteller.<\/p>\n

\u201eMe\u0111utim, ovo izdanje \u010dasopisa Cell<\/em> objavilo je istra\u017eivanje koje sugerira da mnoge kompleksne stanice na\u0161eg tijela tako\u0111er imaju \u0161estu DNK bazu. Istra\u017eivanje sugerira i da alge, crvi i mu\u0161ice posjeduju mA i da on regulira pona\u0161anje nekih gena, \u0161to je nova epigenetska oznaka. Ovaj rad bio je mogu\u0107 zahvaljuju\u0107i razvoju analiti\u010dkih metoda visoke osjetljivosti jer su razine mA u opisanim genima vrlo niske. \u010cini se da \u0107e mA imati specifi\u010dnu ulogu u mati\u010dnim stanicama i ranom razvoju\u201d, nadalje obja\u0161njava Esteller.<\/p>\n

\u201ePravi izazov koji nas o\u010dekuje je potvr\u0111ivanje rezultata i otkrivanje imaju li sisavci, uklju\u010duju\u0107i i ljude, \u0161estu bazu DNK, te koja je uloga te \u0161este baze DNK\u201d, zaklju\u010duje Esteller.<\/p>\n

Izvor: IDIBELL-Bellvitge Biomedical Research Institute<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

DNK (deoksiribonukleinska kiselina) je glavni sastojak na\u0161eg genetskog materijala. Formira se kombiniranjem \u010detiri dijelova \u2013 A, C, G i T (adenin, citozin, gvanin i timin), odnosno bazama DNK koje se kombiniraju u tisu\u0107e mogu\u0107ih nizova kako bi pru\u017eile genetsku raznolikost koja omogu\u0107ava zdravlje i uobi\u010dajene funkcije svih \u017eivih bi\u0107a. Ranih osamdesetih pro\u0161log stolje\u0107a, tim \u201eklasi\u010dnim\u201d […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024830,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[16501],"class_list":["post-21024829","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","tag-dnk"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024829","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024829"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024829\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024830"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024829"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024829"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024829"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}