{"id":21024869,"date":"2015-05-27T21:05:09","date_gmt":"2015-05-27T19:05:09","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024869"},"modified":"2015-05-27T21:16:03","modified_gmt":"2015-05-27T19:16:03","slug":"ovi-geni-mogli-bi-utjecati-na-jeste-li-jutarnji-ili-nocni-tip","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/ovi-geni-mogli-bi-utjecati-na-jeste-li-jutarnji-ili-nocni-tip\/","title":{"rendered":"Ovi geni mogli bi utjecati na to jeste li jutarnji ili no\u0107ni tip"},"content":{"rendered":"<p>Evo dobrih vijesti za sve no\u0107ne tipove koji se cijeli \u017eivot bore s jutrima \u2013 novo istra\u017eivanje pokazuje da nije va\u0161a krivica \u0161to ne mo\u017eete slo\u017eiti jednu jasnu re\u010denicu prije 9 sati ujutro. Jednostavno ste geneti\u010dki predisponirani za ve\u0107u produktivnost u no\u0107no doba.<\/p>\n<div id=\"attachment_21024870\" style=\"width: 812px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21024870\" class=\"wp-image-21024870\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/05\/shutterstock_107247359_web_1024-720x296.jpg\" alt=\"shutterstock_107247359_web_1024\" width=\"802\" height=\"330\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/05\/shutterstock_107247359_web_1024-720x296.jpg 720w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/05\/shutterstock_107247359_web_1024-300x124.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/05\/shutterstock_107247359_web_1024.jpg 1008w\" sizes=\"(max-width: 802px) 100vw, 802px\" \/><p id=\"caption-attachment-21024870\" class=\"wp-caption-text\">Jutarnji ili no\u0107ni tip? (Photo credits: sharpshutter\/Shutterstock.com)<\/p><\/div>\n<p>Nakon prou\u010davanja gena vo\u0107nih mu\u0161ica, znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Leicester identificirali su gotovo 80 gena koji su povezani s preferiranjem jutra, odnosno no\u0107i. I, iako to ne odgovara va\u0161em unutarnjem satu, tim je dokazao da se ve\u0107ina tih gena mo\u017ee na\u0107i i kod drugih sisavaca.<\/p>\n<p>Prija\u0161nja istra\u017eivanja pokazala su da je ve\u0107ina ljudi produktivna ili rano ujutro ili kasno nave\u010der \u2013 prednost koju nazivamo kronotip. Iako se mnoga istra\u017eivanja bave efektima kronotipa, sve dosad nisu postojala mnoga istra\u017eivanja o uzroku kronotipa.<\/p>\n<p>\u201eU ovom novom istra\u017eivanju koristili smo vo\u0107ne mu\u0161ice (lat. <em>Drosophila melanogaster), <\/em>\u010diji je genetski sat vrlo sli\u010dan \u010dovjekovom, kako bismo dobili prvi uvid u molekularnu bazu preferencije jutra ili no\u0107i. Po\u0161to je genetski sustav\u00a0insekata vrlo sli\u010dan genetskom sustavu\u00a0\u010dovjeka, postoji velika \u0161ansa da su neki geni koje smo identificirali kod mu\u0161ica va\u017eni za preferenciju\u00a0jutra ili no\u0107i kod \u010dovjeka\u201d, obja\u0161njava \u010dlan tima\u00a0Eran Tauber.<\/p>\n<p>Tijekom istra\u017eivanja tim je identificirao dvije vrste mu\u0161ica \u2013 one koje su bile najaktivnije ujutro i one koje su bile najaktivnije nave\u010der, te je usporedio njihove gene. Tim je otkrio otprilike 80 gena koji su naizgled povezani s kronotipom mu\u0161ica, no zanimljivo je da ti geni nisu oni koji reguliraju na\u0161 tjelesni sat. Umjesto toga, bili su uklju\u010deni u \u0161irok raspon molekularnih veza.<\/p>\n<p>\u201eOvo mijenja na\u0161 pogled na tjelesni sat, od pacemakera koji daje ritam, pa do sustava koji komunicira s okolinom\u201d, ka\u017ee jedan od vo\u0111a tima, Ezio Rosato.<\/p>\n<p>Jo\u0161 je zanimljivija \u010dinjenica da molekularni procesi u no\u0107nim tipovima nisu zaka\u0161njeli u odnosu na jutarnje tipove, ve\u0107 su bili potpuno druga\u010diji.<\/p>\n<p>\u201eNa ovo pona\u0161anje mo\u017eemo se osvrnuti uz pomo\u0107 &#8216;fliper teorije&#8217;. Jednom kad ekspresija gena zakasni, nastavlja se potpuno druga\u010diji molekularni proces, sli\u010dno loptici u fliperu koja svaki put uzima druga\u010diju ulogu. Svrha je mo\u017eda ista ili vrlo sli\u010dna, no razli\u010diti molekularni procesi\u00a0rezultiraju razli\u010ditim putevima\u201d, ka\u017ee Tauber.<\/p>\n<p>Znanstvenici su objavili svoja otkri\u0107a u \u010dasopisu <em>Frontiers in Neurology<\/em>, i sada \u0107e nastaviti s istra\u017eivanjem jesu li isti ti geni uklju\u010deni u sli\u010dan proces u ljudima.<\/p>\n<p>Krajnji cilj je prona\u0107i pomo\u0107 potencijalnim ciljnim grupama kako bi ljudi nadvladali svoj jutarnji, odnosno no\u0107ni kronotip. Iako ovo zvu\u010di pomalo ekstremno, treba imati na umu da bi pomoglo pri prevenciji razli\u010ditih poreme\u0107aja, kao \u0161to su pretilost i depresija, koji su pak povezani sa stilom \u017eivota koji nije u skladu s tjelesnim satom.<\/p>\n<p>\u201eRitam \u017eivota je takav da mnogim ljudima ekonomski i sociolo\u0161ki sat zapo\u010dne dan satima prije nego \u0161to to u\u010dini tjelesni sat. Tako dolazi do disfunkcije koja se ne odra\u017eava samo na dezorijentaciji i problemima spavanja, ve\u0107 i sa stanjima poput pretilosti, mentalnih bolesti, kardiovaskularnih bolesti i tumora. Na\u0161e istra\u017eivanje je prvo koje \u0107e poku\u0161ati identificirati gene koji su uklju\u010deni u ovaj proces. To \u0107e nam omogu\u0107iti bolju dijagnostiku i potpuno osobnu medicinu, gdje \u0107e jutarnji i no\u0107ni tipovi zajedno i\u0107i na terapiju\u201d, ka\u017ee Taubler.<\/p>\n<p>Iako mislim da nisam spremna na lijek koji \u0107e me pretvoriti u jutarnji tip, svi\u0111a mi se \u010dinjenica da, s biolo\u0161ke strane, zaista ne mo\u017ee svatko funkcionirati od 8 do 4, kako se od ve\u0107ine o\u010dekuje.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><em>Izvor:\u00a0<a href=\"http:\/\/www.sciencealert.com\/scientists-find-genes-that-may-control-whether-you-re-a-morning-or-night-person\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">ScienceAlert<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Evo dobrih vijesti za sve no\u0107ne tipove koji se cijeli \u017eivot bore s jutrima \u2013 novo istra\u017eivanje pokazuje da nije va\u0161a krivica \u0161to ne mo\u017eete slo\u017eiti jednu jasnu re\u010denicu prije 9 sati ujutro. Jednostavno ste geneti\u010dki predisponirani za ve\u0107u produktivnost u no\u0107no doba. Nakon prou\u010davanja gena vo\u0107nih mu\u0161ica, znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Leicester identificirali su gotovo [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024870,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[],"class_list":["post-21024869","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024869","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024869"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024869\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024870"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024869"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024869"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024869"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}