{"id":21024994,"date":"2023-02-15T11:02:00","date_gmt":"2023-02-15T10:02:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024994"},"modified":"2023-02-15T12:16:17","modified_gmt":"2023-02-15T11:16:17","slug":"sto-bi-se-dogodilo-kad-bi-svi-odjednom-postali-vegeterijanci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sto-bi-se-dogodilo-kad-bi-svi-odjednom-postali-vegeterijanci\/","title":{"rendered":"\u0160to bi se dogodilo kad bi svi odjednom postali vegetarijanci?"},"content":{"rendered":"\n

Zamislite da je lako nagovoriti ljubitelje mesa da zamijene svoj \u017eivotni stil sve\u017edera s vegetarijanskim. \u0160to bi takva promjena zna\u010dila za Zemljin okoli\u0161 i za skoro 8 milijardi ljudi koji \u017eive na njoj?<\/p>\n\n\n\n

Danas kad globalna populacija dosti\u017ee broj od skoro 8 milijardi stanovnika, nevjerojatno je va\u017eno da po\u010dnemo misliti na sve ljude i njihovu djecu koja \u0107e jesti tijekom ovog stolje\u0107a, a i sljede\u0107ih.<\/p>\n\n\n\n

Izvje\u0161\u0107e Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda<\/a> (eng. Food and Agriculture Organisation<\/em>) navelo je da je mesna industrija jedna od najve\u0107ih prijetnji okoli\u0161u jer \u010dini 14,5% svih emisija stakleni\u010dkih plinova koje emitira \u010dovjek.<\/p>\n\n\n\n

Taj broj sve vi\u0161e \u0107e se pove\u0107avati jer razvijene zemlje razvijaju i uspostavljaju odr\u017eive ekonomije, zbog \u010dega \u0107e si ljudi mo\u0107i priu\u0161titi skuplju, mesnatiju prehranu ako to \u017eele.<\/p>\n\n\n\n

Dok postoje neuspje\u0161ni napori privla\u010denja ljubitelja mesa k bezmesnim proizvodima, poput novog veggie burgera, te ljubitelja mlije\u010dnih proizvoda k proizvodima bez mlijeka, poput novog umjetnog mlijeka, kako bi se smanjilo iskori\u0161tavanje zemlje, zaga\u0111enje i otpad, ljudi koji vole \u017eivotinjske proizvode ne\u0107e tako lako odustati od njih.<\/p>\n\n\n\n

No, \u0161to ako odustanu? \u0160to ako bi nekako svi na svijetu prestali jesti meso? Kako bi svijet tada izgledao?<\/p>\n\n\n\n

Jedan znanstveni tim upitao se upravo to, te su 2009. godine po\u010dele nicati brojne vizije vegeterijanskog svijeta. Znanstvenici nizozemske Agencije za okoli\u0161, u radu objavljenom u \u010dasopisu Climate Change,<\/em> zaklju\u010dili su da, kada bi svi na svijetu sutra pre\u0161li na vegeterijanstvo ili veganstvo, do 2050. godine emisije ugljika povezane s poljoprivrednom industrijom smanjile bi se za 17%, emisije metana za 24% i emisije du\u0161ikovog oksida za 21%. Emisije stakleni\u010dkih plinova tako\u0111er bi se zna\u010dajno smanjile.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Foto: Shutterstock<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Tako\u0111er, ta pobolj\u0161anja ko\u0161tala bi nas mnogo manje nego sli\u010dne redukcije kojima se koristimo sada, poput poreza na ugljik i poticanja \u010distih, obnovljivih izvora energije. Ipak, odricanje od mesa ne bi samo odjednom zaustavilo globalno zatopljenje, no mo\u017eda bi bilo jedno od prvih koraka k tome.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 jedna pozitivna strana jest da bi s manje stoke, problem infekcija otpornih na antibiotike bio mnogo manje ozbiljan. Zbog na\u010dina na koje se uzgajaju \u017eivotinje (\u010desto u vrlo bliskim pregradama), farmeri \u010dine sve \u0161to je u njihovoj mo\u0107i da sprije\u010de bilo kakvu infekciju koja bi mogla na\u0161koditi njihovoj stoci. A antibiotici ne samo da preventiraju bolest, ve\u0107 i poti\u010du rast, zbog kojeg je stoka vrijednija.<\/p>\n\n\n\n

No, ovako ne\u0161to u kona\u010dnici ne poma\u017ee ljudima na duge staze. Centar SAD-a za kontrolu i prevenciju bolesti ka\u017ee: \u201eMnogi antibiotici koji se koriste na \u017eivotinjama nepotrebni su i neprimjereni te prijete sveop\u0107oj sigurnosti.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Manje zaga\u0111enje i smanjenje infekcija su dobre vijesti. No, jedan nizozemski tim pod vodstvom klimatologa Elke Stehfesta nije uzeo u obzir ukupno zdravlje svih tih ljudi koji bi odjednom prestali jesti meso, te koliki bi to bio financijski teret za zdravstvene sustave diljem svijeta.<\/p>\n\n\n\n

\u201eU ovom slu\u010daju ignorirali smo sve mogu\u0107e socioekonomske implikacije, poput efekata na promjenu zdravlja<\/a> ili BNP ili broj populacije. Nismo analizirali agroekonomske posljedice i implikacije promjene prehrane; posljedice poput cijene promjene prehrane, no tako\u0111er porast cijena zemlji\u0161ta. Cijena prelaska na vegeterijanstvo mogla bi zasjeniti dobrobiti istog\u201d, obja\u0161njava tim.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, tu je i ekonomski aspekt mesne industrije koja zara\u0111uje pozama\u0161nu svotu \u2013 mesna industrija iznosi 1,4% ukupnog svjetskog BNP-a i zapo\u0161ljava 1,3 milijarde ljudi (od toga 987 milijuna siroma\u0161nih). Kad bi mesna industrija nestala preko no\u0107i, ti siroma\u0161ni ljudi morali bi prona\u0107i drugi izvor zarade.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er je pretpostavka da bi cijeli svijet novope\u010denih vegeterijanaca s rado\u0161\u0107u jeo koje god sezonsko vo\u0107e i povr\u0107e. No, kada bi netko za\u017eelio \u0161paroge izvan sezone, uzgoj \u0161paroge pod uvjetima za rast, transport i pohranu diljem svijeta imaju vrlo ozbiljne implikacije na okoli\u0161.<\/p>\n\n\n\n

Nikad ne\u0107e postojati savr\u0161eno rje\u0161enje koje daje 7 milijardi sitih i sretnih ljudi, a minimalnu \u0161tetu za okoli\u0161, no ipak mo\u017eemo kontrolirati koliko mesa jedemo. Ne samo da mo\u017eemo \u2013 moramo. Kona\u010dno, procjenjuje se da \u0107e populacija do 2050. narasti do 9 milijardi, a mi \u0107emo morati preuzeti ne\u0161to od zemlje namijenjene stoci.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zamislite da je lako nagovoriti ljubitelje mesa da zamijene svoj \u017eivotni stil sve\u017edera s vegetarijanskim. \u0160to bi takva promjena zna\u010dila za Zemljin okoli\u0161 i za skoro 8 milijardi ljudi koji \u017eive na njoj? Danas kad globalna populacija dosti\u017ee broj od skoro 8 milijardi stanovnika, nevjerojatno je va\u017eno da po\u010dnemo misliti na sve ljude i njihovu […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066888,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16370],"tags":[18560,16755,16570,18318,18517],"class_list":["post-21024994","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-wellness-i-prehrana","tag-ekologija","tag-meso","tag-okolis","tag-vegetarijanstvo","tag-zdravlje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024994","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024994"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024994\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066890,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024994\/revisions\/21066890"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066888"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024994"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024994"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024994"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}