Kada \u010dujete lo\u0161e vijesti, mo\u017eda \u0107e vam srce po\u010deti ubrzano raditi ili \u0107ete pak osjetiti bol u prsima. No, ova su stanja puno vi\u0161e od tek puke metafore koja opisuje intenzivne emocije \u2013 ona ukazuju na fascinantan na\u010din na koji na\u0161a tijela reagiraju na te osje\u0107aje, i emocionalno i fizi\u010dki. Ali ima li to smisla budu\u0107i da svi znamo da je srce samo simbol ljubavi i boli, a da je za osje\u0107aje ipak zadu\u017een mozak? Kako onda takve intenzivne emocije aktiviraju odre\u0111ene osjete u na\u0161im prsima?<\/p>\n\n\n\n
Odgovor je zapravo vrlo jednostavan \u2013 ni znanstvenici nisu u potpunosti sigurni. Robert Emery i Jim Coan, profesori psihologije na Sveu\u010dili\u0161tu u Virginiji, obja\u0161njavaju u svojoj studiji objavljenoj u \u010dasopisu Scientific American<\/em> da bi se rje\u0161enje na to pitanje moglo nalaziti u prednjem cingularnom korteksu, podru\u010dju mozga za koje se smatra da regulira emocionalne reakcije. Oni ukazuju na to da prednji cingularni korteks postaje aktivan u stresnim situacijama. Prethodno se za tu regiju mislilo da stimulira \u017eivac vagus koji po\u010dinje u mo\u017edanom deblu i spaja se na prsima i trbuhu. Upravo se za tu stimulaciju mislilo da \u0107e dovesti do ‘boli’ koju osje\u0107amo u na\u0161im prsima.<\/p>\n\n\n\n Dakle, koje vrste emocija dovode do tog osje\u0107aja boli u prsima? U studiji iz 2013., znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Aalto, Sveu\u010dili\u0161ta u Turku i Sveu\u010dili\u0161ta u Tampereu krenuli su tra\u017eiti odgovor na \u200b\u200bovo pitanje. Pitali su 700 osoba da im to\u010dno poka\u017eu gdje su osjetili razli\u010dite emocije u svojim tijelima.<\/p>\n\n\n\n Studija objavljena u \u010dasopisu Proceedings of National Academy of Sciences<\/em> pokazala je da su rezultati bili dosljedni i iznena\u0111uju\u0107e sli\u010dni u razli\u010ditim kulturolo\u0161kim sredinama. Znanstvenici su otkrili da odre\u0111ene emocije mogu biti grupirane zajedno \u2013 npr. ljutnja, tjeskoba i strah povezane su s jakim osje\u0107ajem u prsima. S druge strane, sre\u0107a, pa \u010dak i ljubav, izazvale su aktivnost u cijelom tijelu.<\/p>\n\n\n\n Znanstvenici su objasnili da ti osje\u0107aji \u2013 ubrzani rad srca ili stezanje u prsima \u2013 mogu biti izazvani kako bi nam pomogli odgovoriti na specifi\u010dne izazove u na\u0161em okru\u017eenju i nositi se s promjenama kardiovaskularnog ili \u017eiv\u010danog sustava. Zasad se jo\u0161 uvijek ne mo\u017ee sa sigurno\u0161\u0107u utvrditi jesu li ove tjelesne promjene druga\u010dije za svaku emociju. Potrebno je provesti daljnja istra\u017eivanja te bilje\u017eiti odre\u0111ene tjelesne promjene, kao \u0161to su promjene u protoku krvi kada ispitanici osje\u0107aju odre\u0111enu emociju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kada \u010dujete lo\u0161e vijesti, mo\u017eda \u0107e vam srce po\u010deti ubrzano raditi ili \u0107ete pak osjetiti bol u prsima. No, ova su stanja puno vi\u0161e od tek puke metafore koja opisuje intenzivne emocije \u2013 ona ukazuju na fascinantan na\u010din na koji na\u0161a tijela reagiraju na te osje\u0107aje, i emocionalno i fizi\u010dki. Ali ima li to smisla […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21025026,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[17002],"class_list":["post-21025006","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-emocije"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025006","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21025006"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025006\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21025026"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21025006"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21025006"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21025006"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}