{"id":21025060,"date":"2015-08-11T19:09:36","date_gmt":"2015-08-11T17:09:36","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21025060"},"modified":"2020-10-15T14:50:01","modified_gmt":"2020-10-15T12:50:01","slug":"parazitska-osa-pretvara-zarobljenog-pauka-u-zombija-koji-joj-gradi-siguran-dom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/parazitska-osa-pretvara-zarobljenog-pauka-u-zombija-koji-joj-gradi-siguran-dom\/","title":{"rendered":"Parazitska osa pretvara zarobljenog pauka u zombija koji joj gradi siguran dom"},"content":{"rendered":"
\"(Credit:<\/a>

(Credit: Keizo Takasuka)<\/p><\/div>\n

Na spomen osa, uglavnom \u0107emo pomisliti na uni\u0161tene piknike, ro\u0161tilje na otvorenom i bolne ubode, no one su mnogo impresivniji kukci. S vi\u0161e od 100 000 vrsta, ose mogu biti povu\u010dene i nenametljive, ali i poprili\u010dno bizarne. Studija objavljena u \u010dasopisu Journal of Experimental Biology<\/em> bavila se jednom od potonjih \u2013 vrstom \u010dije li\u010dinke preuzimaju kontrolu nad doma\u0107inom i upravljaju njime.<\/p>\n

Motivirani boljim razumijevanjem parazitskih organizama i kako mijenjaju pona\u0161anje svojih doma\u0107ina, japanski znanstvenici prou\u010davali su dvije vrste \u2013 osu Reclinervellus nielseni<\/em> i pauka Cyclosa argenteoalba<\/em>.<\/p>\n

Odrasla osa pola\u017ee jaja na tijelo pauka, nakon \u010dega se li\u010dinke ose izlegnu i pri\u010dvrste na abdomen doma\u0107ina. Tamo se hrani njegovim tjelesnim sokovima, a za to vrijeme pauk vodi normalan \u017eivot, sve dok u jednom trenutku ne po\u010dne mijenjati svoje pona\u0161anje. Li\u010dinke preuzimaju kontrolu nad paukom i tjeraju ga da stvori savr\u0161enu okolinu i uvjete za razvoj li\u010dinki u odraslu jedinku.<\/p>\n

\"A:<\/a>

A: Normalna mre\u017ea. B: Mre\u017ea za odmaranje s presvu\u010denim paukom izvan sredi\u0161ta. (Credit: Takasuka et al)<\/p><\/div>\n

U normalnim uvjetima, pauci pletu dvije vrste mre\u017ea \u2013 normalnu, okruglu s ljepljivim nitima koja slu\u017ei hvatanju plijena i mre\u017eu za odmor koju pletu neposredno prije presvla\u010denja kada se rje\u0161avaju svojeg starog egzoskeleta.<\/p>\n

No, pauk s parazitom na sebi plete mre\u017eu neposredno prije nego \u0161to se li\u010dinke transformiraju u odraslu jedinku i ubiju ga. Ova mre\u017ea podsje\u0107a na drugu vrstu mre\u017ee koju pauci ina\u010de pletu, no izmijenjena je na na\u010din da pru\u017ei sigurniji okoli\u0161 za odrastanje i razvoj li\u010dinki.<\/p>\n

\"C:<\/a>

C: Normalna mre\u017ea pauka s parazitskim li\u010dinkama. D: Mre\u017ea izmanipuliranog pauka. (Credit: Takasuka et al)<\/p><\/div>\n

Da provjere svoju teoriju, znanstvenici su promatrali pauka kako plete mre\u017eu sam i u prisutnosti li\u010dinki i analizirali \u010dvrsto\u0107u i strukturu mre\u017ea. Mre\u017ea ispletena u prisutstvu li\u010dinke bila je sli\u010dne strukture kao i ona koju pauk plete kad je sam. \u010cak su i \u201edekoracije\u201d, odnosno tanke niti koje reflektiraju UV svjetlost s ciljem odvra\u0107anja pa\u017enje ostalim kukcima i ve\u0107im \u017eivotinjama, bile sli\u010dne, stvaraju\u0107i sigurnije okru\u017eenje za razvoj li\u010dinke. \u010cvrsto\u0107a mre\u017ee ispletene s li\u010dinkom na abdomenu bila je ve\u0107a, pove\u0107avaju\u0107i \u0161anse za opstanak li\u010dinke.<\/p>\n

Li\u010dinke mijenjaju pona\u0161anje pauka kako bi on stvorio mre\u017eu koja im odgovara. Pauk nakon toga nepomi\u010dno sjedi u sredini mre\u017ee dok ga li\u010dinka ne ubije. Znanstvenici naga\u0111aju da je ovakvo preuzimanje kontrole nad paukom rezultat ubrizgavanja hormona koji imitiraju hormone odgovorne za paukovo normalno pona\u0161anje. Kao posljedica toga, \u201edrogirani\u201d pauci obavljaju posao za ose.<\/p>\n

Ovakvi zombijski pauci \u017ertve su poprili\u010dno uobi\u010dajenog pona\u0161anja i navika osa. Klasi\u010dne ose koje nam kvare ljetna dru\u017eenja na otvorenom \u010dine samo mali dio \u0161iroke porodice osa. To su dru\u0161tvene ose koje \u017eive u koloniji koja se sastoji od matice i radnika. No, kao i kod p\u010dela, postoji velik broj vrsta koje su mnogo druga\u010dije od onih s kojima se naj\u010de\u0161\u0107e susre\u0107emo.<\/p>\n

Ve\u0107ina osa \u017eivi sama\u010dkim \u017eivotom, gotovo sve su predatori i deseci tisu\u0107a vrsta mogu se svrstati u parazite ili parazitoide. Glavna razlika me\u0111u njima jest da paraziti uglavnom ne ubijaju svoje doma\u0107ine i ne \u010dine ih sterilnima (poput buha ili krpelja), dok parazitoidi to redovito \u010dine, a \u010desto se njima i hrane. Gotovo sve odrasle ose hrane se nektarom, no li\u010dinke trebaju bjelan\u010devine kako bi se razvile u odrasle jedinke, zbog \u010dega odrasle ose pola\u017eu jaja na insekte i pauke.<\/p>\n

Neke ose, poput ose kukavice, mogu se svrstati pod kleptoparazite. Ovi lijepi kukci pola\u017eu jaja u legla drugih osa i p\u010dela. Njihove li\u010dinke izlije\u017eu se iz jaja prije li\u010dinki doma\u0107ina i hrane se zalihama hrane koju je doma\u0107in ostavio za svoje mlade, a ponekad i samim jajima i li\u010dinkama doma\u0107ina.<\/p>\n

Parazitoidne ose pola\u017eu jaja na odrasle jedinke, li\u010dinke i jaja doma\u0107ina ili u njih. Neke vrste ubrizgavaju otrov u tijelo doma\u0107ina kako bi ga imobilizirale, a neke pak kemijske spojeve koji \u0161tite njihova jaja od imunolo\u0161kog sustava doma\u0107ina. Ve\u0107ina parazitoidnih osa hrani se drugim insektima, no velik broj njih specijaliziralo se za parazitski na\u010din \u017eivota. Neke takve ose koriste se u komercijalne svrhe za ubijanje \u0161teto\u010dina \u2013 ose iz obitelji Trichogrammatida<\/em>, primjerice, napadaju jaja nepo\u017eeljnih moljaca.<\/p>\n

Izvor: The Guardian<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na spomen osa, uglavnom \u0107emo pomisliti na uni\u0161tene piknike, ro\u0161tilje na otvorenom i bolne ubode, no one su mnogo impresivniji kukci. S vi\u0161e od 100 000 vrsta, ose mogu biti povu\u010dene i nenametljive, ali i poprili\u010dno bizarne. Studija objavljena u \u010dasopisu Journal of Experimental Biology bavila se jednom od potonjih \u2013 vrstom \u010dije li\u010dinke preuzimaju […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21025064,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346,1],"tags":[17925,18086,18093,16744,17732],"class_list":["post-21025060","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","category-znanost","tag-licinka","tag-mreza","tag-osa","tag-pauk","tag-zombi"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025060","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21025060"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025060\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21025064"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21025060"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21025060"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21025060"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}