{"id":21025126,"date":"2019-12-28T19:31:00","date_gmt":"2019-12-28T18:31:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21025126"},"modified":"2020-10-15T14:46:27","modified_gmt":"2020-10-15T12:46:27","slug":"sto-se-dogodi-kad-prestanete-vjezbati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sto-se-dogodi-kad-prestanete-vjezbati\/","title":{"rendered":"\u0160to se dogodi kad prestanete vje\u017ebati?"},"content":{"rendered":"\n

Kad tijelo prestane s fizi\u010dkim aktivnostima, posljedica je opadanje rezultata svih mjerenja sposobnosti.<\/p>\n\n\n\n

\"stop-exercising_1024\"<\/a>
\u0160to ako prestanete vje\u017ebati? (Image credits: Runar Eilertsen\/Flickr)<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Pomirimo se s tim, obi\u010dna vje\u017eba poprili\u010dno je te\u0161ka. Ve\u0107ina ljudi nikada ne postanu ovisnici o teretani, niti su opsjednuti maratonskim tr\u010danjem. \u010cak ni oni koji su se u jednom trenutku svog \u017eivota aktivno bavili nekim sportom \u2013 kad se okolnosti promijene, ako se ozlijede ili se jednostavno prestanu baviti sportom, postanu lijeni kao i ve\u0107ina nas.<\/p>\n\n\n\n

Brzo gubljenje kondicije nakon prestanka bavljenja profesionalnim sportom nije neuobi\u010dajeno. Taj efekt naziva se \u201edetreniranje\u201d i mo\u017ee izazvati niz fiziolo\u0161kih\u00a0promjena u ljudskom tijelu.<\/p>\n\n\n\n

Postoje mnogi na\u010dini mjerenja osobne razine fizi\u010dke sposobnosti. Neka mjerenja vi\u0161e su subjektivna \u2013 koliko sklekova mo\u017eete napraviti u minuti ili koliko se dugo mo\u017eete dr\u017eati za \u0161ipku, a neka su specifi\u010dna mjerenja \u2013 poput mjerenja snage i izdr\u017eljivosti mi\u0161i\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

No, postoje i objektivnija mjerenja \u2013 npr. mjerenja maksimalne podno\u0161ljivosti kisika (ili VO2 max) koje mjeri maksimalan volumen kisika koje tijelo mo\u017ee iskoristiti za stani\u010dno disanje, koje zauzvrat proizvodi adenozin trifosfat (ATP), molekulu koja prenosi energiju za sve na\u0161e biolo\u0161ke potvrde. Jednostavnije re\u010deno, VO2 max to\u010dno prikazuje va\u0161u aerobi\u010dnu mo\u0107 i ukupnu kardiovaskularnu sposobnost.<\/p>\n\n\n\n

Kad do\u0111e do naglog prekida normalne rutine vje\u017ebanja, jednako tako naglo tijelo prestaje raditi jo\u0161 mnogo korisnih stvari. Andreas Bergdhal, kardiovaskularni fiziolog obja\u0161njava da obi\u010dan trening izdr\u017eljivosti, poput tr\u010danja, pove\u0107ava sposobnost srca da pumpa krv diljem tijela, sposobnost \u017eila da tu krv provedu, te koli\u010dinu kapilara. Tako\u0111er utje\u010de na veli\u010dinu i broj mitohondrija \u2013 \u201eelektrana\u201d stranica. Sve to dovodi do efikasnije upotrebe hranjivih tvari i kisika u tijelu.<\/p>\n\n\n\n

Izme\u0111u ostalih povlastica je i snaga mi\u0161i\u0107a, koordinacija, fleksibilnost i temeljna mobilnost.<\/p>\n\n\n\n

Kad tijelo prestane s fizi\u010dkim aktivnostima, posljedica je opadanje rezultata svih mjerenja sposobnosti \u2013 proces imena dekondicioniranje ili detrening. \u0160to ste fizi\u010dki vi\u0161e \u201efit\u201d, br\u017ee gubite povlastice tjelovje\u017ebe, \u010dak iako je temeljna tjelesna forma bolja od prosjeka. Prvo \u0161to nestaje je VO2 max i prije nego \u0161to se sna\u0111ete slijede i snaga mi\u0161i\u0107a, izdr\u017eljivost i koordinacija. Tako\u0111er je o\u010dekivano pove\u0107anje razine \u0161e\u0107era u krvi, pa \u010dak i krvnog tlaka.<\/p>\n\n\n\n

\u201ePostoje istra\u017eivanja koja indiciraju smanjenje 7 do 10% VO2 maxa nakon 12 dana iznenadne neaktivnosti, 14 do 15% nakon 50 dana, te 16 do 18% nakon 80 dana. Maksimalne vrijednosti kardio u\u010dinka, volumen otkucaja (koli\u010dina krvi ispumpane iz srca tijekom svakog otkucaja) i sposobnost mitohondrija da izvu\u010de kisik sve padaju u istom nizu, dok puls raste\u201d, obja\u0161njava Bergdhal.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, dolazi do dobivanja na te\u017eini. Fiziolog za tjelovje\u017ebu Harry Pino ka\u017ee da se stanice mi\u0161i\u0107a ne pretvaraju u salo, \u0161to je op\u0107e mi\u0161ljenje. \u201eOno \u0161to se zaista doga\u0111a je da mi\u0161i\u0107ne stanice, koje su u potpunosti druga\u010dije od stanica masno\u0107e, postaju sve manje jer nemaju naredbu za mo\u0107 i snagu \u2013 pa i ne rastu\u201d, obja\u0161njava. Me\u0111utim, stanice masno\u0107e sve vi\u0161e rastu, \u0161to uzrokuje promjenu u izgledu.<\/p>\n\n\n\n

Stru\u010dnjaci se sla\u017eu da bi se sporta\u0161i trebali baviti nekakvom aktivno\u0161\u0107u \u010dak i kad su u opadanju natjecateljske mo\u0107i, kako bi zadr\u017eali pozitivne efekte svog te\u0161kog rada.<\/p>\n\n\n\n

No, ako je detrening tako lo\u0161 za tijelo, nije li bolje uop\u0107e ne zapo\u010dinjati s aktivno\u0161\u0107u? Apsolutno ne. Sjedila\u010dki stil \u017eivota je mnogo opasniji nego \u010dak i neredovita tjelovje\u017eba. Ako zaista \u017eelite dosti\u0107i bolje zdravlje znojnim, pozitivno stresnim aktivnostima, najbolje je da to \u010dinite redovito i otprilike idealnih 300 minuta tjedno, odnosno 5 sati.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kad tijelo prestane s fizi\u010dkim aktivnostima, posljedica je opadanje rezultata svih mjerenja sposobnosti. Pomirimo se s tim, obi\u010dna vje\u017eba poprili\u010dno je te\u0161ka. Ve\u0107ina ljudi nikada ne postanu ovisnici o teretani, niti su opsjednuti maratonskim tr\u010danjem. \u010cak ni oni koji su se u jednom trenutku svog \u017eivota aktivno bavili nekim sportom \u2013 kad se okolnosti promijene, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21025202,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16370],"tags":[18316],"class_list":["post-21025126","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-wellness-i-prehrana","tag-fitness"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025126","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21025126"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025126\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21025202"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21025126"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21025126"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21025126"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}