![\"bilingual-advantage_1024\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/08\/bilingual-advantage_1024-720x296.jpg\")
Bilingvizvam (Image credits: Aysezgicmeli\/Shutterstock.com)<\/p><\/div>\n
Otkri\u0107e znanstvenika s Medicinskog odsjeka Sveu\u010dili\u0161ta Georgetown u SAD-u dodaje se rastu\u0107em tijelu istra\u017eivanja na\u010dina na koji dugoro\u010dno iskustvo s odre\u0111enom vje\u0161tinom mo\u017ee fizi\u010dki izmijeniti mozak osobe, te daje dokaze koji podr\u017eavaju pretpostavku da dvojezi\u010dari imaju kognitivnu prednost pred onima koji govore jednim jezikom.<\/p>\n
Te\u0161ko je prona\u0107i nekoga tko misli da dvojezi\u010dna osoba nema prednost pred osobom koja govori jedan jezik. Bila to prednost pri zapo\u0161ljavanju, lak\u0161a putovanja, pristup ve\u0107oj koli\u010dini znanja o svijetu, postoje bezbrojne prednosti fluentnosti u vi\u0161e od jednog jezika.<\/p>\n
No, stavovi prema dvojezi\u010dnosti nisu uvijek bili ovakvi. U prija\u0161njim desetlje\u0107ima neki su znanstvenici raspravljali o tome da dvojezi\u010dnost u djetinjstvu mo\u017ee odgoditi jezi\u010dni razvoj, dok jedno istra\u017eivanje iz 1998. godine preporu\u010da da se djeca imigranti stave u programe isklju\u010divo na engleskom jeziku kako bi se osiguralo da ne zaostaju, a drugi znanstvenici tvrde da je ohrabrivanje dvojezi\u010dnosti pogubno za asimilaciju u novu kulturu i dru\u0161tvo.<\/p>\n
Iako je \u201eprednost dvojezi\u010dnosti\u201d trenutno vrlo popularna teorija, bilo je te\u0161ko prona\u0107i konkretne dokaze koji bi potvrdili tu teoriju, te na koji na\u010din u\u010denje jezika utje\u010de na strukturu i funkciju mozga. Guinevere Eden, glavna voditeljica istra\u017eivanja u Georgetownu, obja\u0161njava da nestalnost prija\u0161njih izvje\u0161\u0107a o prednosti dvojezi\u010dnosti nastaje zbog na\u010dina na koji su znanstvenici poku\u0161ali odvojiti i izmjeriti prednosti. Imaju\u0107i to na umu, odlu\u010dila se za druga\u010diji pristup i izmjerila je ne\u0161to opipljivije \u2013 udio sive tvari kod odraslih dvojezi\u010dara i monojezi\u010dara.<\/p>\n
\u201eNa\u0161 je cilj otkriti vodi li neprestano kori\u0161tenje dvaju fluentnih jezika do kognitivnih prednosti i do vi\u0161e sive tvari koje smo vidjeli kod govornika engleskog i \u0161panjolskog jezika ili do toga dovode neki drugi aspekti dvojezi\u010dnosti, poput \u0161irokog rje\u010dnika povezanog sa znanjem dvaju jezika\u201d, ka\u017ee \u010dlan Edeninog tima, Olumide Olulade.<\/p>\n
Znanstvenici su usporedili udio sive tvari kod dvojezi\u010dara ameri\u010dkog znakovnog jezika (AZJ) i engleskog jezika i kod dvojezi\u010dara koji govore engleski i \u0161panjolski jezik u odnosu na osobe koje govore samo engleski jezik. I AZJ (engleski dvojezi\u010dari i \u0161panjolski) engleski dvojezi\u010dari su dijelili prednosti kvaliteta povezanih s dvojezi\u010dnosti, poput \u0161irine rje\u010dnika, osim \u0161to su AZJ (engleski dvojezi\u010dari) bili sposobni znakovati i govoriti u isto vrijeme. To je timu dalo mogu\u0107nost testiranja mo\u017ee li potreba kori\u0161tenja jednog jezika, kako bi se u um usadio drugi, objasniti prednosti dvojezi\u010dnosti ili je samo stvar u usvajanju mnogo \u0161ireg rje\u010dnika.<\/p>\n
\u201eRezimirali smo da iskustvo s dva jezika i pove\u0107anom potrebom za kognitivnom kontrolom kako bismo ih pravilno koristili, rezultira promjenama u mozgu \u0161panjolski \u2013 engleski dvojezi\u010dara u odnosu na osobe koje govore samo engleski jezik. Ustvari, vi\u0161e je sive tvari kod dvojezi\u010dara zapa\u017eeno u frontalnoj i parijentalnoj regiji koje su uklju\u010dene u izvr\u0161nu kontrolu\u201d, ka\u017ee Eden.<\/p>\n
Izvr\u0161na kontrola u ovom kontekstu povezana je s procesuiranjem zadataka koji zahtijevaju zadr\u017eavanje memorije, rezoniranje, fleksibilnost te rje\u0161avanje problema, zajedno sa svim \u0161to ide uz planiranje i izvr\u0161avanje tih zadataka. Posjedovanje vi\u0161e sive tvari zna\u010di da je osoba bolje opremljena za procesuiranje tih zadataka.<\/p>\n
Prija\u0161nja istra\u017eivanja pokazala su da londonski voza\u010di taksija, koji se hvale s pam\u0107enjem otprilike 25 000 londonskih ulica i otprilike 20 000 znamenitosti, imaju vi\u0161e sive tvari u regijama mozga zadu\u017eeni za spacijalnu navigaciju, \u0161to sugerira da su istrenirali svoj mozak da bolje podnosi zadatke vezane uz memoriziranje ruta i lokacija tijekom godina.<\/p>\n
\u201eZa razliku od rezultata \u0161panjolski \u2013 engleski dvojezi\u010dara, nismo prona\u0161li dokaze za vi\u0161e sive tvari kod AZJ \u2013 engleski dojezi\u010dara. Prema tome, zaklju\u010dujemo da rukovanje dvaju jezika istovremeno, a ne \u0161iri rje\u010dnik, daje razliku koju smo primijetili kod \u0161panjolski \u2013 engleski dvojezi\u010dara\u201d, ka\u017ee Olulade.<\/p>\n
Rezultati su objavljeni u \u010dasopisu Cerebral Cortex<\/em>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u010cini se da mentalni napor koji je potreban da se mozak prebaci na razli\u010dite jezike oblikuje mozak, pove\u0107avaju\u0107i volumen sive tvari u regijama odgovornim za procese poput u\u010denja i zadr\u017eavanja kratkoro\u010dne memorije. Otkri\u0107e znanstvenika s Medicinskog odsjeka Sveu\u010dili\u0161ta Georgetown u SAD-u dodaje se rastu\u0107em tijelu istra\u017eivanja na\u010dina na koji dugoro\u010dno iskustvo s odre\u0111enom vje\u0161tinom mo\u017ee […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21025168,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[17896,16769],"class_list":["post-21025163","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-dvojezicnost","tag-lingvistika"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025163","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21025163"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025163\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21025168"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21025163"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21025163"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21025163"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}