{"id":21025212,"date":"2015-09-01T18:03:45","date_gmt":"2015-09-01T16:03:45","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21025212"},"modified":"2020-10-15T14:50:00","modified_gmt":"2020-10-15T12:50:00","slug":"jesmo-li-spremni-na-sljedeci-veliki-tsunami-u-sredozemlju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/jesmo-li-spremni-na-sljedeci-veliki-tsunami-u-sredozemlju\/","title":{"rendered":"Jesmo li spremni na sljede\u0107i veliki tsunami u Sredozemlju?"},"content":{"rendered":"

Jako se malo mo\u017ee u\u010diniti po pitanju samog tsunamija \u2013 seizmi\u010dka i vulkanska aktivnost ne mo\u017ee se sprije\u010diti ni potpuno to\u010dno prepoznati.<\/p>\n

\"Mediterranean_Sea_16.61811E_38.99124N\"

Sredozemno more ili Mediteransko more (Image credits: NASA)<\/p><\/div>\n

Pro\u0161lo je gotovo stolje\u0107e od zadnjeg europskog ve\u0107eg tsunamija, 13 metara visokog vala kojeg je uzrokovao potres na obali Sicilije i koji je bio odgovoran za otprilike 2000 smrti. Ponekad su tsunamiji u Sredozemnom moru mnogo destruktivniji \u2013 velika vulkanska erupcija na otoku Tera (Santorini) prije otprilike 3500 godina, proizvela je val koji je uni\u0161tio \u010ditavu civilizaciju \u2013 Minojsku, te mo\u017eda vodi do legende o Atlantidi.<\/p>\n

Milijuni ljudi danas \u017eive na obali Sredozemnog mora, no vulkani i potresi nisu se promijenili. Novo istra\u017eivanje objavljeno u \u010dasopisu Ocean Science<\/em> sugerira da bi \u010dak i umjereni potres u isto\u010dnom Mediteranu mogao prouzro\u010diti tsunami koji bi bio poguban za 130 milijuna ljudi koji \u017eive na obali.<\/p>\n

Razaraju\u0107i tsunami koji je pogodio Indoneziju i okolicu 2004. i Japan 2011. godine alarm su za budu\u0107nost. Od po\u010detka stolje\u0107a zabilje\u017eeno je 177 tsunamija, od kojih se \u010detiri javilo u Sredozemnom moru. Ta \u010detiri tsunamija bila su relativno slaba i nitko nije poginuo. No, povijest i seizmologija dokazuju da sti\u017eu i puno opasniji valovi. Jesmo li spremni za njih?<\/p>\n

Sredozemno more podlo\u017eno je tektonskoj i vulkanskoj aktivnosti zbog sudara Afri\u010dke plo\u010de i zapadnog dijela Euroazijske plo\u010de. Sudar se odvija ve\u0107 65 milijuna godina i stvara Alpe, koje i dalje rastu, te je zatvorio more Tetis koje je jednom razdvajalo oba kontinenta.<\/p>\n

Danas je Sredozemno more ostatak mora Tetis i tako\u0111er se smanjuje, s obzirom da se Afri\u010dka plo\u010da kre\u0107e prema sjeveru, i to 2,5 cm godi\u0161nje. Ne postoji jasna granica izme\u0111u ovih dviju plo\u010da, pa je mediteranska regija iskri\u017eana aktivnim linijama. To je, uz kretanje tektonskih plo\u010da, ono \u0161to proizvodi kompleksnu tektonsku sliku aktivnosti i rizik od potresa.<\/p>\n

\"image-20150827-375-1xaar9j\"<\/a>

Helenska arka – jedno od lokacija gdje afri\u010dka plo\u010da udara o euroazijsku. (Image credits: MIkenorton \/ NASA, CC BY-SA)<\/p><\/div>\n

Zna\u010dajno je da tektonika regije nije nimalo sli\u010dna tektonici u Indoneziji ili Japanu. U Tihom i u Indijskom oceanu, tektonska katastrofalna aktivnost ve\u0107inom je u obliku podvla\u010denja, gdje se jedna plo\u010da podvla\u010di pod drugu i nestaje u pla\u0161tu. Veliki su potresi uobi\u010dajeniji za takva podru\u010dja, podru\u010dja podvla\u010denja, te \u010desto rezultiraju nestankom dijela morskog korita, \u0161to pak izaziva vrlo velike tsunamije.<\/p>\n

Iako postoje i podru\u010dja podvla\u010denja u Sredozemnom moru, njihova aktivnost je mnogo, mnogo manja, \u0161to dovodi do manjeg nestanka morskog dna i manjih tsunamija. Znanstvenici imaju dokaz koji sugerira da se sicilijanski tsunami 1908. godine nije dogodio kao rezultat podvla\u010denja, ve\u0107 potresa zbog kretanja morskog dna.<\/p>\n

\u010cesto nije presudna veli\u010dina tsunamija (ili bilo koje prirodne katastrofe) koja rezultira katastrofalnim posljedicama, ve\u0107 gdje udari. Najve\u0107i tsunami ikad dogodio se na Aljasci 1958. godine. Bio je to 30 metara visok val koji je bio dovoljno mo\u0107an da se prolije 500 metara unutar kopna, no bio je poguban za samo petero ljudi. Za usporedbu, indonezijski tsunami 2004. godine u nekim je dijelovima bio visok 24 metara, no udario je na gusto naseljeno podru\u010dje i zbog toga je ljudska katastrofa bila gotovo nezamisliva.<\/p>\n

Imaju\u0107i to u vidu, mediteranski tsunamiji poprili\u010dno su rizi\u010dni. Otprilike 130 milijuna ljudi \u017eivi na obali Sredozemnog mora, ve\u0107ina u velikim gradovima poput Barcelone i Al\u017eira (s populacijom od 1,6 milijuna stanovnika), Napulja i Tripolija (1 milijun stanovnika), te Aleksandrije (4 milijuna stanovnika) i Tel Aviva (400 000 stanovnika) na istoku.<\/p>\n

\"samaras_karambas_archetti__animationcrete\"<\/a>

Potres na obali Krete \u0161alje tsunamije diljem isto\u010dnog Mediterana. ( Image credits: Samaras et al, Ocean Science)<\/p><\/div>\n

Rizik je jo\u0161 i ve\u0107i jer je Sredozemno more relativno malo i zatvoreno, \u0161to zna\u010di da bi se bilo koji tsunami mogao pro\u0161iriti diljem cijele povr\u0161ine Sredozemnog mora. Vrijeme upozorenja i bijega, kako bi se smanjile ljudske \u017ertve, bio bi tako\u0111er malen. Bila bi to i ekonomska katastrofa jer je obala Sredozemnog mora puna industrijskih postrojenja.<\/p>\n

Jako se malo mo\u017ee u\u010diniti po pitanju samog tsunamija \u2013 seizmi\u010dka i vulkanska aktivnost ne mo\u017ee se sprije\u010diti ni potpuno to\u010dno prepoznati. Me\u0111utim postoji odre\u0111ena procedura koja se mo\u017ee, a u nekim slu\u010dajevima ve\u0107 se i jest poduzela kako bi se smanjili potencijalni udari mediteranskih tsunamija.<\/p>\n

Nakon indonezijskog tsunamija 2004. godine UNESCO je osnovao Me\u0111uvladino koordinacijsko udru\u017eenje za rano upozorenje od tsunamija i migracijski sustav u sjeveroisto\u010dnom Atlantiku, Sredozemnom moru i povezanim morima (eng.\u00a0Intergovernmental Coordination Group for the Tsunami Early Warning and Mitigation System in the North-Eastern Atlantic, the Mediterranean and connected seas \u2013 ICG\/NEAMTWS\u00a0ICG\/NEAMTWS<\/em>). Ovo udru\u017eenje odgovorno je za nadgledanje seizmi\u010dkih aktivnosti, razine mora i drugih relevantnih podataka, te objavljivanje upozorenja kad je potrebno.<\/p>\n

Razvija se sustav ranog upozorenja, no smatra se da je jo\u0161 dalek put do iskoristivosti i rasprostranjenosti takvog sustava upozorenja. Prema tome, obrazovanje rizi\u010dnih skupina je klju\u010dno kako bi se na vrijeme prepoznali rani znaci tsunamija i u skladu s tim djelovalo.<\/p>\n

Na\u017ealost, moglo bi do\u0107i do velikog, razaraju\u0107eg tsunamija u Sredozemnom moru prije nego \u0161to \u0107e se ova upozorenja i apeli za izgradnju obrane od tsunamija po\u010deti shva\u0107ati ozbiljno. Mo\u017eemo se jedino nadati da val, jednom kad do\u0111e, ne bude toliko razaraju\u0107 kao \u0161to bi mogao biti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:\u00a0http:\/\/www.iflscience.com\/environment\/are-we-prepared-next-big-mediterranean-tsunami<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jako se malo mo\u017ee u\u010diniti po pitanju samog tsunamija \u2013 seizmi\u010dka i vulkanska aktivnost ne mo\u017ee se sprije\u010diti ni potpuno to\u010dno prepoznati. Pro\u0161lo je gotovo stolje\u0107e od zadnjeg europskog ve\u0107eg tsunamija, 13 metara visokog vala kojeg je uzrokovao potres na obali Sicilije i koji je bio odgovoran za otprilike 2000 smrti. Ponekad su tsunamiji u […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21025215,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16373],"tags":[16473],"class_list":["post-21025212","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima","tag-tsunami"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025212","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21025212"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025212\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21025215"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21025212"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21025212"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21025212"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}