{"id":21025225,"date":"2020-01-02T18:03:19","date_gmt":"2020-01-02T17:03:19","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21025225"},"modified":"2020-01-06T16:00:07","modified_gmt":"2020-01-06T15:00:07","slug":"sto-se-dogodi-s-mozgom-kad-vam-netko-slomi-srce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sto-se-dogodi-s-mozgom-kad-vam-netko-slomi-srce\/","title":{"rendered":"\u0160to se doga\u0111a s mozgom kad vam netko slomi srce?"},"content":{"rendered":"<p>Svatko tko je bio ostavljen zna da ne samo da to boli kao da te netko udari ravno u srce, ve\u0107 i ozbiljno poludi\u0161. To je oblik boli koja te tjera da biv\u0161em partneru napi\u0161e\u0161 i po\u0161alje\u0161 28 SMS-ova u 15 minuta, pije\u0161 tekilu svaku no\u0107, te da\u0161 otkaz na poslu jer \u201eni\u0161ta nije va\u017eno ako nema\u0161 nekoga s kim \u0107e\u0161 to podijeliti\u201d.<\/p>\n<div id=\"attachment_21025228\" style=\"width: 701px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/08\/DawsonCrying_web_1024.jpg\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21025228\" class=\"wp-image-21025228 \" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/08\/DawsonCrying_web_1024-720x296.jpg\" alt=\"DawsonCrying_web_1024\" width=\"691\" height=\"284\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/08\/DawsonCrying_web_1024-720x296.jpg 720w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/08\/DawsonCrying_web_1024-300x124.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/08\/DawsonCrying_web_1024.jpg 1008w\" sizes=\"(max-width: 691px) 100vw, 691px\" \/><\/a><p id=\"caption-attachment-21025228\" class=\"wp-caption-text\">Image credits: Dawson&#8217;s Creek\/Columbia TriStar Television<\/p><\/div>\n<p>Dobre vijesti su da niste jedini, tj. postoji znanstveni razlog za\u0161to se donose grozne odluke odmah nakon prekida, te je sve povezano s hormonima koji divljaju u organizmu tijekom ovog emocionalnog vremena. Da sve bude jo\u0161 ve\u0107a ironija, ti hormoni koji divljaju su isti hormoni koji daju osje\u0107aj nevjerojatne sre\u0107e dok se zaljubljujete.<\/p>\n<p>Na koji na\u010din gubitak ljubavi na\u0161eg \u017eivota mijenja kemijski sastav na\u0161eg mozga? Prvo i osnovno, jasno je da slomljeno srce zaista boli. Skeniranje funkcionalnom magnetskom rezonancom pokazuje da osobe koje su nedavno bile ostavljene imaju ve\u0107u aktivnost u regiji mozga koja registrira fizi\u010dku bol nego je to uobi\u010dajeno.<\/p>\n<p>To je okida\u010d za otpu\u0161tanje hormona stresa poput kortizola i adrenalina, \u0161to dovodi do raznih fizi\u010dkih simptoma, poput mu\u010dnine, pote\u0161ko\u0107a s disanjem te slabljenje sr\u010danog mi\u0161i\u0107a koji je poznat pod imenom Takotsubo kardiomiopatija i ponekad je fatalan.<\/p>\n<p>No, vratimo se mozgu, jer ti hormoni stresa nisu jedino \u0161to pluta na\u0161im tijelom. 2010. godine znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Rutgers u New Jerseyu zamolili&nbsp;su 10 \u017eena i 5 mu\u0161karaca koji su nedavno bili ostavljeni, ali su jo\u0161 ludo zaljubljeni u biv\u0161e, da u\u0111u u stroj magnetske rezonance i gledaju slike svojih biv\u0161ih. Ovo zvu\u010di kao najgora vrsta mu\u010denja kroz koje mo\u017eete staviti nekoga tko poku\u0161ava preboljeti prekid, no dalo nam je fascinantan uvid u neuroznanost situacije kad ste ostavljeni (hvala vam, ratnici znanosti slomljenih srdaca).<\/p>\n<p>Zapravo, skeniranja su pokazala da se mo\u017edana aktivnost mo\u017ee usporediti s mo\u017edanom aktivno\u0161\u0107u ovisnika koji pati od apstinencije o kokainu. I to je zato \u0161to je zaljubljivanje vrlo sli\u010dno ovisnosti o drogama \u2013 kad ste bliski s nekim, to aktivira neurone za nagrade u mozgu, a oni okidaju otpu\u0161tanje hormona sre\u0107e, dopamina.<\/p>\n<p>No, stvar s dopaminom je takva da mozak uvijek \u017eeli sve vi\u0161e i vi\u0161e dopamina, \u0161to obja\u0161njava novope\u010dene ljubavnike obuzete takvom opsesijom da jednostavno ne mogu biti jedni bez drugih (poklopi prvi&nbsp;\u2013 ne, ti poklopi prva <strong>\u2013<\/strong> ne, ti poklopi prvi). S vremenom na\u0161 mozak padne u stabilniji obrazac nakon \u0161to u\u0111emo u vezu, no i dalje o\u010dekuje da \u0107e dobiti svoju dozu dopamina dok se nalazite u blizini voljenoga. I kad je ta osoba odjednom otrgnuta od nas, ostavlja mozak u \u017eelji za sljede\u0107om dozom. Rezultat je sli\u010dan fazi opsesivne novope\u010dene ljubavi, ali koji je po\u0161ao stra\u0161no po krivu.<\/p>\n<p>\u201eSustav za nagra\u0111ivanje u mozgu i dalje o\u010dekuje svoj &#8216;fiks romantike&#8217;, no ne dobiva zadovoljavaju\u0107i ni o\u010dekivani odgovor. I poput nekog u dubinama ovisnosti o drogama, poja\u010dava hormone kako bi vas naveo da odgovorite\u201d, ka\u017ee Diane Kelly.<\/p>\n<p>Iz razloga \u0161to je sustav za nagra\u0111ivanje jedna od najosnovnijih regija mozga, doga\u0111a se i \u201epremo\u0161tavanje\u201d filtera za svijest, poput osje\u0107aja gladi ili \u017ee\u0111i, zbog kojeg zavr\u0161imo rade\u0107i lude stvari kako bi povisili svoj dopamin.<\/p>\n<p>Prekomjerno jedenje i zurenje u slike biv\u0161e\/g funkcioniraju samo privremeno, a na kraju dana mozak navija za samog sebe da zaboravi na to. I prema istra\u017eivanjima, potrebno je otprilike tri mjeseca da se preboli prekid.<\/p>\n<p>Dodatan plus je \u0161to su znanstvenici prona\u0161li razlog za\u0161to se mozgu \u017euri da preboli prekid. \u201ePregled dostupne literature sugerira nam da imamo mehanizam u mozgu koji je dizajniran prirodnim odabirom i \u010dija je zada\u0107a izvu\u0107i nas iz ovakvih traumati\u010dnih stanja u na\u0161em \u017eivotu. Sugerira da se ljudi s vremenom oporave, bol pro\u0111e. Postoji svjetlo na kraju tunela\u201d, ka\u017ee Briam Boutwell sa Sveu\u010dili\u0161ta Saint Lewis.<\/p>\n<p>U me\u0111uvremenu, paracetamol poma\u017ee kod fizi\u010dkih bolova, isto kao i dru\u0161tvena potpora. I vjerovali ili ne, pri\u010danje o problemu nam poma\u017ee da prije prebolimo prekid. I na kraju, nemojte se osje\u0107ati lo\u0161e ako ste malo poludjeli, sve dok prolazite kroz bol odbacivanja \u2013 ne mo\u017eete pobijediti biologiju.<\/p>\n<p>Pogledajte ovaj video&nbsp;kako bi otkrili vi\u0161e o znanosti prekida:<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"The Science of Heartbreak\" width=\"880\" height=\"495\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/lGglw8eAikY?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p style=\"text-align: right\"><em>Izvor:&nbsp;<a href=\"http:\/\/www.sciencealert.com\/this-is-what-happens-to-your-brain-when-you-get-your-heart-broken\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">ScienceAlert<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svatko tko je bio ostavljen zna da ne samo da to boli kao da te netko udari ravno u srce, ve\u0107 i ozbiljno poludi\u0161. To je oblik boli koja te tjera da biv\u0161em partneru napi\u0161e\u0161 i po\u0161alje\u0161 28 SMS-ova u 15 minuta, pije\u0161 tekilu svaku no\u0107, te da\u0161 otkaz na poslu jer \u201eni\u0161ta nije va\u017eno [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21025228,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[17836,16648,16493],"class_list":["post-21025225","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-dopamin","tag-ljubav","tag-mozak"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025225","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21025225"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025225\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21025228"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21025225"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21025225"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21025225"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}