![\"98197_web\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/09\/98197_web.jpg\")
Je li \u017eivot zapo\u010deo na me\u0111uzvjezdanim oazama – zelene mrlje? (Image credits: NASA\/JPL\/R. Hurt.)<\/p><\/div>\n
Teorija panspermija je kontroverzna teorija. Postoji u mnogim oblicima, no temelji se na ovome \u2013 \u017eivot je zapo\u010deo negdje izvan Sun\u010devog sustava i pro\u0161iren je diljem galaksije, mogu\u0107e pomo\u0107u mikroba, asteroida ili \u010dak umjetno uz pomo\u0107 inteligentnih bi\u0107a. Po\u0161teno je re\u0107i da je izazvala mnogo podijeljenih mi\u0161ljenja tijekom godina.<\/p>\n
No, jedan tim dosjetio se prou\u010diti ne kako bi teorija panspermija mogla funkcionirati, nego mo\u017eemo li je dokazati ili ne. Isprva je istra\u017eivanje djelovalo fantasti\u010dno, ali je u\u0161lo u raspravljanje o mnogim zanimljivim idejama. To istra\u017eivanje objavljeno je u \u010dasopisu The Astrophysical Journal Letters<\/em>.<\/p>\n Harvardski astrofizi\u010dari, pod vodstvom astrofizi\u010dara Henryja Lina iz Centra za astrofiziku Harvard-Smithsonian, spekuliraju da bi mogle \u2013 s naglasom na mogle \u2013 postojati \u201eoaze\u201d \u017eivota diljem galaksije, odakle je do\u0161ao \u017eivot u na\u0161em vlastitom Sun\u010devom sustavu, a mogu\u0107e i u drugim. Kako bi dokazali ovu pretpostavku, ka\u017eu da moraju vratiti unatrag kretanje svih zvijezda u galaksiji. Kad bi mogli prona\u0107i druge planete na kojima postoji \u017eivot i kad bismo vidjeli da svi dolaze iz istog mjesta, mogli bi sugerirati da je teorija panspermija mogu\u0107a.<\/p>\n \u201eSvrha istra\u017eivanja nije potvrditi ili razviti teoriju panspermija. Svrha istra\u017eivanja je da, budu\u0107i da ne znamo kako se teorija panspermija odvila, niti je li se odvila, otkrijemo postoji li mogu\u0107nost mjerenja u budu\u0107im desetlje\u0107ima koje \u0107e nam omogu\u0107iti eksperimentalnu provjeru teorije. Odgovor, u razli\u010ditim scenarijima, je da\u201d, ka\u017ee Lin.<\/p>\n Lin ka\u017ee da ako pogledamo dio neba i otkrijemo da vrvi \u017eivotom, a da na drugom dijelu \u017eivot ne postoji, to bi sugeriralo da se \u017eivot ra\u0161irio selektivno, a ne slu\u010dajno. To bi bio pravi dokaz teorije panspermija. Ako je istina obratna, to bi zna\u010dilo da je teorija panspermija gotovo nemogu\u0107a.<\/p>\n \u201ePravo je pitanje je li \u017eivot ne\u0161to poput genetske bolesti, nije va\u017eno gdje se nalazi. Ili je epidemija, koja se \u0161iri od mjesta do mjesta\u201d, upitao se Lin.<\/p>\n Kako bi teorija panspermija mogla biti potvr\u0111ena, Lin ka\u017ee da mora biti vrlo brz. Ako se \u017eivot zaista pro\u0161irio iz oaza diljem galaksija, morao bi putovati br\u017ee od 10 kilometara na sekundu kako bi ga mogli \u201euhvatiti\u201d jer bi kretanje zvijezda tada bilo sporije. \u201eAko \u017eivot putuje mnogo sporije, otprilike 0,01 kilometar na sekundu, tada je kretanje zvijezda mnogo br\u017ee i \u0161irenje \u017eivota te\u0161ko \u0107e se otkriti\u201d, ka\u017ee Lin.<\/p>\n Naravno, sve ovo ovisi o ogromnom problemu \u2013 zapravo prvo treba prona\u0107i \u017eivot negdje drugdje. U ovom trenutku imamo samo jedan primjer, na\u0161 planet Zemlju, odakle sve na\u0161e teorije potje\u010du. No, Lin je samouvjeren. \u201eVjerujem da \u0107emo prona\u0107i ne\u0161to zanimljivo\u201d, ka\u017ee. Napomenuo je i da \u0107e budu\u0107i teleskopi, poput svemirskog teleskopa James Webb koji je u najavi, pomo\u0107i pri dokazivanju ili pobijanju teorije panspermija promatranjem drugih zvijezda i planeta.<\/p>\n Mrzili ju ili voljeli, teorija panspemija i dalje \u017eivi. Zasad.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Harvardski astrofizi\u010dari spekuliraju da bi mogle postojati \u201eoaze\u201d \u017eivota diljem galaksije, odakle je do\u0161ao \u017eivot u na\u0161em vlastitom Sun\u010devom sustavu, a mogu\u0107e i u drugim. Teorija panspermija je kontroverzna teorija. Postoji u mnogim oblicima, no temelji se na ovome \u2013 \u017eivot je zapo\u010deo negdje izvan Sun\u010devog sustava i pro\u0161iren je diljem galaksije, mogu\u0107e pomo\u0107u mikroba, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21025292,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[18007],"tags":[18329],"class_list":["post-21025291","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astrobiologija-svemir","tag-porijeklo-zivota"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025291","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21025291"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025291\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21025292"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21025291"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21025291"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21025291"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}