![\"moon\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/09\/moon-1.jpg\")
<\/a>Foto: Kineska Akademija znanosti\/Vox<\/p><\/div>\n
U \u010ditavoj povijesti svemirskih istra\u017eivanja tek su se tri nacije spustile na Mjesec. Prvi je to tijekom \u017eestoke utrke u svemiru u\u010dinio SSSR (odnosno Rusija, kao nasljednica SSSR-a u istra\u017eivanju svemira), a zatim Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave. 2013. godine ovom izabranom klubu pridru\u017eila se i Kina.<\/p>\n
Upravo su Kinezi najagilniji nastaviti istra\u017eivanje Mjeseca i imaju velike planove. Do sada su poslali dvije sonde (\u010cang’e 1<\/strong><\/em> i \u010cang’e 2<\/em><\/strong>) u lunarnu orbitu te u misiji \u010cang’e 3<\/em><\/strong> na povr\u0161inu spustili rover imena Jutu<\/em><\/strong>. Sljede\u0107i korak uslijedit \u0107e 2017. godine, kad planiraju lansirati \u010cang’e 5<\/strong><\/em>, koji \u0107e prikupiti uzorke lunarnog tla i vratiti ga na Zemlju.<\/p>\n Obzirom da su tek tre\u0107i koji su ondje stigli i da su njihovi dosada\u0161nji podvizi tek repriza uspjeha Rusije i SAD-a, \u017eele u\u010diniti ne\u0161to po \u010demu \u0107e ih pamtiti: poslat \u0107e sondu na tamnu stranu Mjeseca.<\/p>\n Mjesec uvijek ima istu stranu okrenutu Zemlji, jer je njegova brzina rotacije oko vlastite osi jednaka brzini rotacije oko Zemlje. Iz tog razloga niti jedna ranija misija nije slijetala na nama nevidljivu, “tamnu” stranu Mjeseca: za komunikaciju s takvom sondom bilo bi potrebno postaviti jo\u0161 jedan satelit u lunarnu orbitu, \u0161to su planeri misija iz razdoblja svemirske utrke smatrali prevelikim rizikom i rasipanjem resursa.<\/p>\n Kina pak \u017eeli upravo to: sletjeti na tamnu stranu Mjeseca. Plan \u0107e sprovesti u djelo 2020. godine, kad \u0107e lansirati \u010cang’e 4<\/strong><\/em> (ovaj je originalno bio izgra\u0111en kao zamjenski aparat za \u010cang’e 3<\/em> ukoliko ovaj ne dospije do Mjeseca te je tek kasnije prenamijenjen za novu misiju, stoga zbrka s imenom).<\/p>\n Osim pothvata koji \u0107e u\u0107i u povijesne knjige i slu\u017eiti za podizanje nacionalnog ponosa, postoji jo\u0161 jedan cilj, koji se mo\u017ee mjeriti u nov\u010danim jedinicama: misija \u0107e poslu\u017eiti za procjenu isplativosti rudarenja helija-3 na Mjesecu.<\/p>\n Helij-3 izotop je helija i predstavlja vrlo potentan i (u usporedbi s aktualnim gorivima) \u010dist izvor energije. Na Zemlji je rijedak, no na Mjesecu ga ima u obilnim koli\u010dinama. Uz dovoljna ulaganja (procjene ka\u017eu najmanje 15 milijardi ameri\u010dkih dolara), na Mjesecu bi se mogla izgraditi baza za ekstrakciju helija-3, a na Zemlji odgovaraju\u0107i reaktori koji bi helij-3 pretvarali u elektri\u010dnu energiju. Ukoliko bi Kina uspjela ovaj plan sprovesti u djelo, u energetskom smislu postala bi centar svijeta, a ravnote\u017ea mo\u0107i na planetu okrenula bi se naglavce.<\/p>\n A \u0161to rade ostale svemirske nacije? \u0160to se ti\u010de Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, njihovi interesi usmjereni su drugdje (prije svega na Mars) i podlo\u017eni su promjenama, zavisno od prevladavaju\u0107e struje u Kongresu.<\/p>\n Rusija pak za ozbiljne lunarne operacije nema novca: najve\u0107i dio njihova svemirskog prora\u010duna odlazi na rad i odr\u017eavanje Me\u0111unarodne svemirske postaje. Sve iznad niske Zemljine orbite za Rusiju je znanstvena fantastika.<\/p>\n Izvor: Popular Science<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" NR Kina \u017eeli kroz svoj zahuktali svemirski program utjecati na zbivanja na planeti Zemlji, tako \u0161to \u0107e dobavljati energiju s Mjeseca. U \u010ditavoj povijesti svemirskih istra\u017eivanja tek su se tri nacije spustile na Mjesec. Prvi je to tijekom \u017eestoke utrke u svemiru u\u010dinio SSSR (odnosno Rusija, kao nasljednica SSSR-a u istra\u017eivanju svemira), a zatim Sjedinjene […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21025411,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16335,16323],"tags":[],"class_list":["post-21025386","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-energija-i-gorivo","category-svemir"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025386","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21025386"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025386\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21025411"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21025386"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21025386"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21025386"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}