San je novac za mozak, a mladi odrasli ljudi u prosjeku su u zaostatku sa snom 10 sati tjedno. Prema stru\u010dnjaku za san Paulu Kelleyju, kriza nedostatka sna veliko je optere\u0107enje za mlade odrasle ljude u dana\u0161njem svijetu.<\/p>\n\n\n\n
\u201eOvo je ogroman problem za dru\u0161tvo. Op\u0107enito smo dru\u0161tvo nedostatka sna, no dobna grupa od 14 do 24 godina puno vi\u0161e pati od nedostatka sna nego ostale dobne grupe. Nedostatak sna predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju, pona\u0161anju i mentalnoj stabilnosti\u201d, ka\u017ee Kelley, koji radi na Institutu za neuroznanost snova i cirkadijurnog sustava (Cirkadijurni sustav je unutarnji 24-satni biolo\u0161ki sat) Sveu\u010dili\u0161ta Oxford.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to se ti\u010de po\u010detka \u0161kole, Kelley predla\u017ee da se po\u010detak \u0161kolskog dana prilagodi dobnoj skupini, prema tome bi \u0161kola za dobnu skupinu od 8 do 10 godina trebala po\u010deti u 8 i 30, za dobnu skupinu od 16 sati trebala bi po\u010deti u 10, a za osamnaestogodi\u0161njake u 11 sati ujutro.<\/p>\n\n\n\n
Iako ovo mo\u017eda zvu\u010di drasti\u010dno, taj pristup ima znanstvenu podr\u0161ku. Prema Nacionalnoj zakladi za san, adolescenti ne otpu\u0161taju melatonin, hormon koji poma\u017ee pri regulaciji unutarnjeg sata, sve do 11 sati nave\u010der. Ti hormoni ne prestaju kolati krvlju sve do u kasne jutarnje sate, zbog \u010dega im je te\u0161ko rano se ustati.<\/p>\n\n\n\n
Unato\u010d tome, u 42 savezne dr\u017eave SAD-a vi\u0161e od 75% \u0161kola po\u010dinje prije 8 i 30 ujutro. Prosje\u010dno vrijeme po\u010detka nastave je 8 sati i 3 minute.<\/p>\n\n\n\n
\u201eS deset godina ovakvo poha\u0111anje \u0161kole poklapa se s biolo\u0161kim stilom \u017eivota, 5:00 \u2013 21:00. S 55 godina vra\u0107amo se na tu istu rutinu. No, u ovim godinama izme\u0111u razlika je vrlo velika, te bi mladi, s obzirom na dob, trebali po\u010deti dan jedno tri sata kasnije, \u0161to je u potpunosti prirodno\u201d, ka\u017ee Kelley.<\/p>\n\n\n\n
San ili njegov nedostatak mo\u017ee utjecati na uspje\u0161nost na testovima, raspolo\u017eenje tijekom dana, odnose u obitelji. San je vitalan dio na\u0161eg postojanja na Zemlji, a jednu tre\u0107inu \u017eivota provedemo pospani.<\/p>\n\n\n\n
\u201eDovoljno sna je va\u017ena stavka za zdravlje, sigurnost i akademski uspjeh u\u010denika. Rani po\u010detak \u0161kole, me\u0111utim, mnoge adolescente spre\u010dava da dobiju dovoljno sna\u201d, ka\u017ee epidemiologinja Anne Wheaton.<\/p>\n\n\n\n
Rano jutro ne utje\u010de samo na u\u010denike. \u201eSvi pate zbog toga, a ne moraju\u201d, ka\u017ee Kelley, \u201eI osoblje bi trebalo po\u010deti s radnim danom tek oko 10 sati ujutro. Ina\u010de im obi\u010dno nedostaje sna.\u201d<\/p>\n\n\n\n
Kelley je biv\u0161i u\u010ditelj u srednjoj \u0161koli u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje su proveli jedno istra\u017eivanje tako da je \u0161kola po\u010dela u 10 ujutro. Promjena se vidjela u boljim ocjenama u\u010denika. Sad provodi Teensan<\/em>, projekt kojem je cilj okupiti 100 \u0161kola koje \u0107e eksperimentirati s vremenom po\u010detka nastave.<\/p>\n\n\n\n Opasnosti nedostatka sna svima su dobro poznate, na\u010din na koji bismo trebali spavati nije ba\u0161 jasan. Nekima odgovara no\u0107ni san podijeljen na dva dijela, nekima vi\u0161e odgovara planirani po\u010dinak tijekom dana. Mogu\u0107e je da san ovisi o osobi, gdje svaki pojedinac tra\u017ei druga\u010diji uzorak sna kako bi funkcionirao na optimalnoj razini.<\/p>\n\n\n\n S obzirom na va\u017enost sna u svakodnevnom funkcioniranju, znanstvenici se ne\u0107e tek tako umoriti od ove teme. Ipak, mala prilagodba kod spavanja mogla bi utjecati da Va\u0161 mozak sve napravi malo bolje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" San je novac za mozak, a mladi odrasli ljudi u prosjeku su u zaostatku sa snom 10 sati tjedno. Prema stru\u010dnjaku za san Paulu Kelleyju, kriza nedostatka sna veliko je optere\u0107enje za mlade odrasle ljude u dana\u0161njem svijetu. \u201eOvo je ogroman problem za dru\u0161tvo. Op\u0107enito smo dru\u0161tvo nedostatka sna, no dobna grupa od 14 do […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21037587,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[17490,17462],"class_list":["post-21025410","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-san","tag-skola"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025410","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21025410"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025410\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21037587"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21025410"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21025410"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21025410"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}