{"id":21025546,"date":"2020-01-02T21:55:18","date_gmt":"2020-01-02T20:55:18","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21025546"},"modified":"2020-01-06T16:02:16","modified_gmt":"2020-01-06T15:02:16","slug":"zasto-jos-nismo-otkrili-izvanzemaljce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zasto-jos-nismo-otkrili-izvanzemaljce\/","title":{"rendered":"Za\u0161to jo\u0161 nismo otkrili izvanzemaljce?"},"content":{"rendered":"<p>Procjenjuje se da postoji 100 milijardi planeta u Mlije\u010dnoj stazi, jednoj od tisu\u0107a milijardi galaksija. Znamo da na jednom planetu, Zemlji, \u017eivot postoji, no trebalo bi postojati milijuni naseljivih planeta sli\u010dnih Zemlji samo u na\u0161oj galaksiji koji su sposobni razviti \u017eivot. To dovodi do pitanja \u2013 gdje su svi?<\/p>\n<div id=\"attachment_21025555\" style=\"width: 650px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21025555\" class=\"wp-image-21025555 size-full\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/09\/shutterstock_95442940.jpg\" alt=\"shutterstock_95442940\" width=\"640\" height=\"425\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/09\/shutterstock_95442940.jpg 640w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/09\/shutterstock_95442940-300x199.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 640px) 100vw, 640px\" \/><p id=\"caption-attachment-21025555\" class=\"wp-caption-text\">Dobro, gdje su svi? (Image credits: Albert Ziganshin\/Shutterstock)<\/p><\/div>\n<p>To je problem koji je dugo mu\u010dio astrofizi\u010dare i ne postoji jasan odgovor. To je pitanje poznato kao Fermijev paradoks, kojeg je postavio talijanski astronom Enrico Fermi 1950. godine. Ako je \u017eivot tako obilan, ka\u017ee, za\u0161to jo\u0161 nismo otkrili ni\u0161ta?<\/p>\n<p>Postoje brojna mogu\u0107a rje\u0161enja, neka vjerojatnija od drugih. Pogledajmo neka od njih.<\/p>\n<p><strong>1. Svemir je jednostavno prevelik<\/strong><\/p>\n<p>Prvo rje\u0161enje, i vjerojatno najpopularnije, odnosi se na ogromne udaljenosti svemira. S obzirom da naseljeni planeti na\u0161e galaksije mogu biti udaljeni tisu\u0107e svjetlosnih godina, to \u010dini dvosmjernu komunikaciju putem elektromagnetske radijacije, jedini zasad poznati na\u010din komunikacije, nemogu\u0107nom. Za galaksije izvan Mlije\u010dnog sustava koje su udaljene milijunima svjetlosnih godina, taj scenarij jo\u0161 je i vi\u0161e nemogu\u0107. Mogu\u0107e je da su udaljenosti jednostavno prevelike za komunikaciju kroz prostor-vrijeme.<\/p>\n<p><strong>2. Nismo dovoljno ustrajno tra\u017eili<\/strong><\/p>\n<p>Mogu\u0107e je da nismo dovoljno ustrajno tra\u017eili. Dosad se ve\u0107ina potrage za izvanzemaljskom inteligencijom (eng. search for extraterrestrial intelligence, SETI) oslanja na nekoliko teleskopa diljem svijeta \u2013 Institut SETI je proveo ve\u0107inu tih istra\u017eivanja dosad, no ni\u0161ta nije prona\u0111eno.<\/p>\n<p>Ove godine najavljen je 100 milijuna dolara vrijedan projekt \u201eBreakthrough Listen\u201d, kojeg financira ruski milijarder Juri Milner i koji \u0107e dosad najsustavnije tra\u017eiti izvanzemaljske signale. Koristit \u0107e dva najmo\u0107nija radioteleskopa na svijetu, Opservatorij Green Bank u Zapadnoj Virginiji i Opservatorij Parkes u Australiji, kako bi pregledali milijun zvijezdi najbli\u017eih Zemlji, te najbli\u017eih sto galaksija u potrazi za signalima koji su namjerno ili slu\u010dajno poslani u na\u0161em smjeru. To je na\u0161a najbolja \u0161ansa da ne\u0161to prona\u0111emo.<\/p>\n<p>Mo\u017eete pogledati i prvi&nbsp;od dva izvrsna videa koji obja\u0161njavaju Fermijev paradoks \u201eThe Fermi Paradox \u2013 Where Are All The Aliens\u201d:<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"The Fermi Paradox \u2014 Where Are All The Aliens? (1\/2)\" width=\"880\" height=\"495\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/sNhhvQGsMEc?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p><strong>3. Veliki filter<\/strong><\/p>\n<p>Ako se ne prona\u0111e ni\u0161ta nakon 10 godina, koliko \u0107e projekt \u201eBreakthrough Listen\u201d trajati, onda stvari postaju kompliciranije. Jo\u0161 jedno rje\u0161enje Fermijevog paradoksa sugerira da postoji Veliki filter u svemiru, kod kojeg inteligentan \u017eivot staje kroz samouni\u0161tenje ili zbog drugih razloga.&nbsp;Mogu\u0107e je da smo prva vrsta koja je pro\u0161la filter, ili ga tek trebamo dose\u0107i \u2013 a sve su ostale inteligentne civilizacije uni\u0161tene.<\/p>\n<p><strong>4. Nismo dovoljno razvijeni<\/strong><\/p>\n<p>Neki smatraju da je mogu\u0107e da postoje drugi oblici komuniciranja za koje jo\u0161 ne znamo \u2013 mo\u017eda izvanzemaljske civilizacije \u010dekaju da dosegnemo odre\u0111enu razinu tehnolo\u0161ke zrelosti prije nego \u0161to nas kontaktiraju. To bi moglo biti rje\u0161enje i dok ne na\u0111emo te druge oblike komunikacije, ne mo\u017eemo ni\u0161ta u\u010diniti.<\/p>\n<p><strong>5. Sami smo<\/strong><\/p>\n<p>Zadnje rje\u0161enje Fermijevog paradoksa je ujedno i najstra\u0161nije \u2013 mo\u017eda smo sami u ovom svemiru.<\/p>\n<p>Uzmite u obzir&nbsp;da ne znamo kako je zapo\u010deo vi\u0161estani\u010dni \u017eivot na ovom planetu, na koji je na\u010din iz jednostani\u010dnog pre\u0161ao u vi\u0161estani\u010dni, u slo\u017eene organizme. Tako\u0111er, nismo sigurni kako je uop\u0107e \u017eivot do\u0161ao do ovog planeta, odakle je do\u0161la voda i jo\u0161 mnogo toga. I \u0161to je s uvjetima koji su doveli do evolucije \u010dovjeka?<\/p>\n<p>Na\u0161 planet orbitira na to\u010dnoj udaljenosti od Sunca, zoni naseljivosti, gdje su temperature dovoljno umjerene da bi mogli \u017eivjeti. Morali smo pri\u010dekati da dinosauri nestanu kako bi sisavci dobili priliku na ovom planetu. Sada je ljudska civilizacija stara samo nekoliko tisu\u0107a godina, \u0161to je samo mali dio 13,8 milijardi starog svemira. Mogu\u0107e je da je Zemlja jedina kozmi\u010dka \u0161ala koja je dozvolila razvijanje inteligentnog \u017eivota.<\/p>\n<div id=\"attachment_21025556\" style=\"width: 630px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21025556\" class=\"wp-image-21025556 size-large\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/09\/8Bge0f1-720x540.jpg\" alt=\"8Bge0f1\" width=\"620\" height=\"465\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/09\/8Bge0f1-720x540.jpg 720w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/09\/8Bge0f1-300x225.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/09\/8Bge0f1.jpg 800w\" sizes=\"(max-width: 620px) 100vw, 620px\" \/><p id=\"caption-attachment-21025556\" class=\"wp-caption-text\">Jesmo li sami ili smo jedni od mnogih? (Image credits: NASA\/JPL-Caltech)<\/p><\/div>\n<p>Mnogi znanstvenici odbijaju povjerovati da je peto rje\u0161enje to\u010dno. Umjesto toga, smatra se da \u0107emo prona\u0107i neki oblik mikrobiolo\u0161kog \u017eivota u Sun\u010devom sustavu tijekom sljede\u0107ih nekoliko desetlje\u0107a, \u0161to \u0107e biti ili prije ili poslije izvanzemaljskog signala iz svemira. No, nema smisla u nijekanju da je pomalo zabrinjavaju\u0107e \u0161to jo\u0161 nismo ni\u0161ta prona\u0161li.<\/p>\n<p>Sve dok ne prona\u0111emo dokaz koji upu\u0107uje na suprotno, sami smo u cijelom svemiru. Jedini smo primjer svjesnog \u017eivota u svemiru za kojeg znamo, \u0161to \u010dini Zemlju i \u010dovje\u010danstvo nevjerojatno posebnom, te bismo trebali \u010diniti sve \u0161to je u na\u0161oj mo\u0107i da o\u010duvamo ovaj fascinantni i usamljeni, \u017eivotom naseljeni planet na kojem jesmo.<\/p>\n<p>Kao \u0161to je sir Arthur Clarke jednom rekao: \u201ePostoje dvije mogu\u0107nosti \u2013 ili smo sami u svemiru ili nismo. Obje su jednako zastra\u0161uju\u0107e.\u201d<\/p>\n<p style=\"text-align: right\"><em>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.iflscience.com\/fermi-paradox-explained-where-are-all-aliens\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">IFLScience<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Procjenjuje se da postoji 100 milijardi planeta u Mlije\u010dnoj stazi, jednoj od tisu\u0107a milijardi galaksija. Znamo da na jednom planetu, Zemlji, \u017eivot postoji, no trebalo bi postojati milijuni naseljivih planeta sli\u010dnih Zemlji samo u na\u0161oj galaksiji koji su sposobni razviti \u017eivot. To dovodi do pitanja \u2013 gdje su svi? To je problem koji je dugo [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21025555,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[18007],"tags":[17690],"class_list":["post-21025546","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astrobiologija-svemir","tag-izvanzemaljac"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025546","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21025546"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025546\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21025555"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21025546"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21025546"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21025546"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}