Prilikom prvih ljudskih koraka u svemir, veliku je brigu predstavljalo pitanje \u0161to \u0107e se – i ho\u0107e li se uop\u0107e – ondje jesti. Nitko nije znao kako \u0107e ljudski organizam reagirati na uvjete u svemiru, pa tako i na konzumaciju hrane ondje.<\/p>\n
Prvi koraci bili su vrlo oprezni: obroci su se usitnjavali u ka\u0161u nalik pireu i spremali u tubu sli\u010dnu onoj za pastu za zube. Onda\u0161nji svemirski putnici sla\u017eu se u jednom: hrana im je bila odvratna. Stjecanjem iskustva smanjila se bojazan po zdravlje astronauta, a obroci su bivali sve bogatiji i raznovrsniji.<\/p>\n
Danas se naveliko planira – zapravo, ve\u0107 postoje brojni teorijski i prakti\u010dni radovi na tu temu – uzgoj i konzumacija hrane na Marsu, kao prvoj stepenici u kolonizaciji Sun\u010deva sustava. Ondje \u0107emo za usjeve, dakako, koristiti biljke sa Zemlje. No ho\u0107e li, obzirom da su uzgojene na drugom svijetu, biti okusom jednake? Ho\u0107e li biti lo\u0161ije, ili pak ukusnije nego na Zemlji?<\/p>\n
Prva ispitivanja takve vrste ra\u0111ena su jo\u0161 po\u010detkom 1970-ih, kad su sovjetski kozmonauti na svemirskoj postaji Saljut<\/strong> uzgajali luk, kupus, poriluk i lan. Kasnije misije u svemir, pa tako i aktualne na Me\u0111unarodnoj svemirskoj postaji<\/strong>, tako\u0111er su uzgajale razne kulture u uvjetima mikrogravitacije. Ispostavilo se kako gravitacija (odnosno nedostatak iste) utje\u010de na oblik i veli\u010dinu biljke, no okus ostaje prakti\u010dki nepromijenjen.<\/p>\n S druge strane, gravitacija zna\u010dajno utje\u010de na na\u010din kako se hrana priprema. Europska svemirska agencija, primjerice, koristi posebno prilago\u0111en centrifugalni ure\u0111aj, u kojem simulira kuhanje hrane pri gravitaciji znatno ve\u0107oj od Zemljine. jedan je znanstvenik odlu\u010dio pripremiti pomfrit i to je poku\u0161ao simuliraju\u0107i gravitaciju plinovitih divova na\u0161eg sustava. Ispostavilo se da \u0107e pomfrit biti najukusniji ako ga pripremate na Jupiteru.<\/p>\n Da ne ostane sve isklju\u010divo na gravitaciji, pobrinuli su se znanstvenici Sveu\u010dili\u0161ta na Floridi. Oni su simulirali marsijanski sastav tla i iskoristili ga za uzgoj nekoliko kultura. Kao reakciju na stresnu okolinu, mnoge su biljke proizvodile vi\u0161e antocijanina, \u0161to je utjecalo na njihov okus: ispostavilo se kako su crveni kupus, borovnice i kupine \u010dak ukusnije no one uzgojene u obi\u010dnom tlu.<\/p>\n Osim gravitacije i sastava tla, brojni drugi \u010dimbenici utje\u010du na uzgoj, a posljedi\u010dno i okus hrane na drugim svjetovima; valna duljina svjetlosti i atmosferski tlak mogu drasti\u010dno uvjetovati svojstva sirovine od kojih se hrana proizvodi. Ukoliko bismo, primjerice, uzgajali biljke na planetu koji ima istu gravitaciju i atmosferu kao i Zemlja, ali \u010dije sunce emitira crvenu svjetlost, one bi izgledom i okusom bile razli\u010dite od istih tih biljaka na Zemlji.<\/p>\n Do sada smo otkrili preko 2.000 svjetova izvan Sun\u010deva sustava, a taj broj svakim danom raste. Sva je prilika da se me\u0111u njima kriju svjetovi na kojima \u0107e hrana biti jednakog okusa kao na Zemlji – kao kod ku\u0107e.<\/p>\n