{"id":21025737,"date":"2019-11-15T14:44:38","date_gmt":"2019-11-15T13:44:38","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21025737"},"modified":"2019-11-18T18:44:12","modified_gmt":"2019-11-18T17:44:12","slug":"gdje-se-nalazi-granica-svemira","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/gdje-se-nalazi-granica-svemira\/","title":{"rendered":"Gdje se nalazi granica svemira?"},"content":{"rendered":"<p>Kad netko upita gdje se nalazi svemir, prili\u010dno je te\u0161ko odgovoriti na takvo pitanje. Upiremo prstom u nebo pokazuju\u0107i Sunce i zvijezde, poku\u0161avaju\u0107i odgovoriti na pitanje koje, zapravo, ne razumijemo u potpunosti.<\/p>\n<h3>Gdje po\u010dinje svemir?<\/h3>\n<p>To\u010dno obja\u0161njenje ne postoji; ukoliko pitate kakvog astronoma za to\u010dnu definiciju svemira i gdje on po\u010dinje, a gdje zavr\u0161ava, vjerojatno ne\u0107ete dobiti cjelovit odgovor. No kako odrediti je li neki pilot astronaut ili nije? Kako znati je li na\u0161a letjelica svemirski brod ili pak ne\u0161to drugo?<\/p>\n<div id=\"attachment_21025739\" style=\"width: 630px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/09\/gagarin.jpg\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21025739\" class=\"size-large wp-image-21025739\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/09\/gagarin-720x496.jpg\" alt=\"Jurij Gagarin prvi je \u010dovjek koji je pre\u0161ao Karmanovu liniju (Foto: pics-about.space)\" width=\"620\" height=\"427\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/09\/gagarin-720x496.jpg 720w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/09\/gagarin-300x207.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/09\/gagarin.jpg 850w\" sizes=\"(max-width: 620px) 100vw, 620px\" \/><\/a><p id=\"caption-attachment-21025739\" class=\"wp-caption-text\">Jurij Gagarin prvi je \u010dovjek koji je pre\u0161ao Karmanovu liniju (Foto: pics-about.space)<\/p><\/div>\n<p>Nakon velikog broja prijedloga, <strong>FAI<\/strong> (Federation Aeronautique Internationale \u2013 Me\u0111unarodna zrakoplovna organizacija), prihvatila je prijedlog kojeg je iznio ameri\u010dki znanstvenik ma\u0111arskog porijekla, <strong>Theodore von<\/strong> <strong>K\u00e1rm\u00e1n<\/strong>, koji je izra\u010dunao kako se&nbsp;granica izme\u0111u atmosfere i svemira nalazi 100 km iznad razine mora. Njemu u \u010dast, ta se granica danas zove <strong>K\u00e1rm\u00e1nova linija<\/strong>.<\/p>\n<p>Va\u017eno je razumjeti da ona ne predstavlja nikakvu fizi\u010dku granicu, jer se atmosfera zapravo prote\u017ee jo\u0161 tisu\u0107ama kilometara daleko, no svakim je kilometrom sve rje\u0111a, a na otprilike stotinu kilometara nadmorske visine atmosfera postaje prerijetka da bi zrakoplovi mogli letjeti.<\/p>\n<p>Potrebno je napomenuti kako postoje dvije definicije za granicu svemira: prva je ve\u0107 istaknuta Karmanova linija, a koju podr\u017eava FAI, a druga je definicija <strong>Ameri\u010dkog ratnog zrakoplovstva<\/strong> (USAF), koja granicom svemira smatra nadmorsku visinu od 80,47 km (50 milja).<\/p>\n<h3>Tko je prvi pre\u0161ao&nbsp;K\u00e1rm\u00e1novu liniju?<\/h3>\n<p><em><strong>Sputnjik<\/strong> <\/em>se \u010desto uzima zdravo za gotovo kao prvi umjetni objekt u svemiru, odnosno prvi objekt koji je pre\u0161ao granicu svemira, no to nije to\u010dno.<\/p>\n<p><em>Sputnjik<\/em> je prvi umjetni satelit koji je dospio u Zemljinu orbitu; definicija rije\u010di \u201csatelit\u201d ka\u017ee da je to tijelo koje orbitira oko nekog drugog tijela, bilo da je prirodnog ili umjetnog porijekla. Da bi neko tijelo dospjelo u svemir ne mora nu\u017eno dose\u0107i orbitu, dovoljno je da prije\u0111e granicu svemira.<\/p>\n<p>Kako to povijest zorno pokazuje, za velika znanstvena postignu\u0107a \u2013 na\u017ealost \u2013 potreban je rat. Nacisti\u010dka Njema\u010dka tijekom Drugog svjetskog rata ulagala je golema sredstva u razvoj novih oru\u017eja, a jedno od takvih bila je raketa <strong>V-2<\/strong>, \u0161to predstavlja skra\u0107enicu za Vergeltungswaffe-2 (njem.: oru\u017eje osvete). V-2 bila je prvi balisti\u010dki projektil na svijetu, razvijen s ciljem bombardiranja savezni\u010dkih gradova i vojnih baza.<\/p>\n<p>Tijekom probnog&nbsp;lansiranja u listopadu 1942. godine raketa je dosegnula visinu od 97 kilometara, \u010dime je gotovo prije\u0111ena granica svemira. Po\u010detkom 1944. godine ta je udaljenost udvostru\u010dena: dosegnuta je visina od 189 kilometara, a V-2 barem u tih nekoliko minuta leta nije bila zloglasno oru\u017eje nego pionir u osvajanju svemira, koji je zauzeo po\u010dasno mjesto kao prvi ljudskom rukom izra\u0111en predmet koji je dospio u svemir.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"V-2 Rocket Films Earth (1946)\" width=\"880\" height=\"660\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/Sykfqa3MKAg?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kad netko upita gdje se nalazi svemir, prili\u010dno je te\u0161ko odgovoriti na takvo pitanje. Upiremo prstom u nebo pokazuju\u0107i Sunce i zvijezde, poku\u0161avaju\u0107i odgovoriti na pitanje koje, zapravo, ne razumijemo u potpunosti. Gdje po\u010dinje svemir? To\u010dno obja\u0161njenje ne postoji; ukoliko pitate kakvog astronoma za to\u010dnu definiciju svemira i gdje on po\u010dinje, a gdje zavr\u0161ava, vjerojatno [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21025738,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[17354],"tags":[18382,18384,18006,18385],"class_list":["post-21025737","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost-za-pocetnike","tag-granica-svemira","tag-sputnjik","tag-svemir-2","tag-v-2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025737","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21025737"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025737\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21025738"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21025737"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21025737"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21025737"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}