{"id":21025815,"date":"2015-10-07T21:49:12","date_gmt":"2015-10-07T19:49:12","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21025815"},"modified":"2015-10-07T21:50:26","modified_gmt":"2015-10-07T19:50:26","slug":"vunasti-mamuti-patili-su-od-znacajnih-porodajnih-poremecaja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/vunasti-mamuti-patili-su-od-znacajnih-porodajnih-poremecaja\/","title":{"rendered":"Vunasti mamuti patili su od zna\u010dajnih poro\u0111ajnih poreme\u0107aja"},"content":{"rendered":"<div id=\"attachment_21025816\" style=\"width: 650px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/10\/woolly-mammoth.jpg\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21025816\" class=\"wp-image-21025816 size-full\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/10\/woolly-mammoth.jpg\" alt=\"woolly mammoth\" width=\"640\" height=\"425\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/10\/woolly-mammoth.jpg 640w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/10\/woolly-mammoth-300x199.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 640px) 100vw, 640px\" \/><\/a><p id=\"caption-attachment-21025816\" class=\"wp-caption-text\">Vunasti mamut (Image credits: Tracy O)<\/p><\/div>\n<p>Ustanovljeno je da ne postoji genetski dokaz izumiranja ptice neleta\u010dice moe prije nego \u0161to je istrijebljena lovom. Na\u017ealost, to nije istina i za vunaste mamute. Prema novom istra\u017eivanju, mnogi mamuti patili su od zna\u010dajnih poro\u0111ajnih poreme\u0107aja, poput cervikalnog, odnosno prekobrojnog rebra, prije nego \u0161to su izumrli. Istra\u017eivanje je provela Jelle Reumer sa Sveu\u010dili\u0161ta Utrecht i objavila ga u \u010dasopisu <em>PeerJ<\/em>.<\/p>\n<p>Mamuti su se prvi put na Zemlji pojavili prije otprilike 5 milijuna godina i opstali su sve do prije otprilike 4500 godina. Smatra se da su ljudi odigrali veliku ulogu pri njihovom izumiranju jer su rani ljudi lovili mamute zbog njihovog mesa, kostiju i krzna. Manje populacije podlo\u017enije su prirodnim silama poput bolesti.<\/p>\n<p>Tijekom razvoja fetusa mo\u017ee se dogoditi gre\u0161ka koja uzrokuje rast rebra iz cervikalnog kralje\u0161ka. Prekobrojno rebro mo\u017ee biti maleno kao nit, a mo\u017ee biti i pravo, potpuno razvijeno\u00a0rebro. Mo\u017ee izazvati pritisak na krvne \u017eile i \u017eivce s prili\u010dno ozbiljnim posljedicama. Kod ljudi, ako fetus pre\u017eivi do poroda (80% fetusa ne pre\u017eivi), postoji 86% \u0161anse da \u0107e umrijeti unutar prve godine \u017eivota. Prekobrojno rebro je usko povezano i s razvojem dje\u010djih tumora poput leukemije. Prema tome, prekobrojno rebro ba\u0161 i nije karakteristika koja pridonosi pre\u017eivljavanju.<\/p>\n<p>Prekobrojno rebro javlja se u 1% sveukupnih ljudskih poro\u0111aja. Kod azijskih slonova, najbli\u017eem \u017eivu\u0107em ro\u0111aku mamuta, ta stopa je na 3,6%. Kod mamuta koji su \u017eivjeli blizu sjevernog mora prije 12 000 godina, 33,3% novoro\u0111en\u010dadi patilo je od prekobrojnog rebra. Bez obzira \u0161to je uzorak na kojem se provodilo istra\u017eivanje bio malen, Reumer i tim analizirali su samo 16 slu\u010dajeva prekobrojnog rebra kod mamuta. Nevjerojatno velik postotak tih sisavaca patio je od ovog poreme\u0107aja, pogotovo ovoliko izra\u017eenog i te\u0161kog.<\/p>\n<div id=\"attachment_21025817\" style=\"width: 510px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/10\/140325095820-large.jpg\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21025817\" class=\"wp-image-21025817 size-full\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/10\/140325095820-large.jpg\" alt=\"140325095820-large\" width=\"500\" height=\"508\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/10\/140325095820-large.jpg 500w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/10\/140325095820-large-66x66.jpg 66w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/10\/140325095820-large-300x305.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/10\/140325095820-large-80x80.jpg 80w\" sizes=\"(max-width: 500px) 100vw, 500px\" \/><\/a><p id=\"caption-attachment-21025817\" class=\"wp-caption-text\">Cervikalni kralje\u017eak mamuta s prekobrojnim rebrom (Image credits: Joris van Alphen).<\/p><\/div>\n<p>Prema znanstvenicima, ovakva navala poreme\u0107aja mogla je nastati na dva na\u010dina \u2013 genetskom mutacijom koja je proiza\u0161la iz depresije razmno\u017eavanja. Budu\u0107i da su mamuti bili sve malobrojniji, smanjila se i genetska raznovrsnost, te se brzo pojavio velik broj mutacija. Drugo obja\u0161njenje je da su trudne \u017eenke bile pod velikim stresom budu\u0107i da je populacija nestajala, a takav prenatalan stres mogao je imati negativne posljedice na razvoj fetusa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ustanovljeno je da ne postoji genetski dokaz izumiranja ptice neleta\u010dice moe prije nego \u0161to je istrijebljena lovom. Na\u017ealost, to nije istina i za vunaste mamute. Prema novom istra\u017eivanju, mnogi mamuti patili su od zna\u010dajnih poro\u0111ajnih poreme\u0107aja, poput cervikalnog, odnosno prekobrojnog rebra, prije nego \u0161to su izumrli. Istra\u017eivanje je provela Jelle Reumer sa Sveu\u010dili\u0161ta Utrecht i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21025861,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17869],"class_list":["post-21025815","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-mamut"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025815","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21025815"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025815\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21025861"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21025815"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21025815"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21025815"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}