{"id":21025876,"date":"2015-10-11T22:34:47","date_gmt":"2015-10-11T20:34:47","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21025876"},"modified":"2015-10-11T22:39:01","modified_gmt":"2015-10-11T20:39:01","slug":"kako-su-zirafe-dobile-svoje-vratove","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-su-zirafe-dobile-svoje-vratove\/","title":{"rendered":"Kako su \u017eirafe dobile svoje vratove?"},"content":{"rendered":"<p>Poput nas, i \u017eirafe danas imaju sedam vratnih kralje\u017eaka. Ali njihov C3 ili tre\u0107i vratni kralje\u017eak, koji je devet puta du\u017ei od svoje \u0161irine, duga\u010dak je koliko i nadlakti\u010dna kost koja povezuje na\u0161a ramena s laktovima. Prema novoj studiji objavljenoj u \u010dasopisu <em>Royal Society Open Science<\/em>, produljenje vrata \u017eirafa odvilo se u najmanje dvije faze. Vratni kralje\u0161ci prvo su se izdu\u017eili prema glavi, a zatim prema repu milijunima godina kasnije.<\/p>\n<p>Pitanje za\u0161to \u017eirafe imaju tako dug vrat \u2013 za dosezanje vi\u0161ih biljaka, obranu ili, primjerice, zbog seksualne selekcije \u2013 i dalje ostaje temom mnogih rasprava. Kako bi prou\u010dili zbog \u010dega su se to\u010dno njihovi vratovi toliko izdu\u017eili, tim na \u010delu s Melindom Danowitz s njujor\u0161kog College of Osteopathic Medicine analizirao je i usporedio 71 kralje\u017eak 11 vrsta iz porodice <em>Giraffidae<\/em>: devet izumrlih i dvije \u017eivu\u0107e vrste. Ove fosilne kosti bile su smje\u0161tene u muzejima diljem svijeta, a neke su otkrivene prije vi\u0161e od jednog stolje\u0107a.<\/p>\n<p>\u201eZanimljivo je napomenuti da to produljenje vrata nije bilo dosljedno. U prvoj fazi samo se prednji dio C3 kralje\u0161ka produljio kod jedne skupine te vrste, a tek se u drugoj fazi produljio i stra\u017enji dio toga vratnog kralje\u0161ka. Dana\u0161nja \u017eirafa jedina je vrsta koja je bila zahva\u0107ena objema fazama, i zbog toga ima izuzetno dug vrat\u201d, rekao je koautor studije Nikos Solounias.<\/p>\n<p>Kranijalni kraj C3 kralje\u0161ka izdu\u017eio se prije oko 7 milijuna godina u izumrlih vrsta pod nazivom <em>Samotherium duru<\/em>, ro\u0111aka dana\u0161njih \u017eirafa. Potom je uslijedio i drugi stupanj produljenja prema kaudalnom kraju (repu) prije samo milijun godina.<\/p>\n<p>\u201eTako\u0111er smo otkrili da je ve\u0107 kod najprimitivnije \u017eirafe zapo\u010delo blago izdu\u017eivanje vrata. To produljenje zapo\u010delo je jo\u0161 prije nego \u0161to je porodica \u017eirafa uop\u0107e formirana, dakle, prije \u010dak 16 milijuna godina\u201d, rekla je Danowitz. Mogu\u0107i predak \u017eirafa <em>Prodremotherium elongatum<\/em> pokazivao je znakove produljenja vrata prije 25 milijuna godina. To zna\u010di da duljina vrata, najprepoznatljiviji atribut \u017eirafe, o\u010dito nije odre\u0111uju\u0107a zna\u010dajka te porodice. Naposljetku valja dodati kako je, ba\u0161 kao \u0161to je vrat \u017eirafa postajao sve du\u017ei, vrat drugog \u010dlana porodice \u017eirafa, okapija iz sredi\u0161nje Afrike, postajao sve kra\u0107i.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Poput nas, i \u017eirafe danas imaju sedam vratnih kralje\u017eaka. Ali njihov C3 ili tre\u0107i vratni kralje\u017eak, koji je devet puta du\u017ei od svoje \u0161irine, duga\u010dak je koliko i nadlakti\u010dna kost koja povezuje na\u0161a ramena s laktovima. Prema novoj studiji objavljenoj u \u010dasopisu Royal Society Open Science, produljenje vrata \u017eirafa odvilo se u najmanje dvije faze. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21025897,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[18072],"class_list":["post-21025876","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-zirafa"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025876","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21025876"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025876\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21025897"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21025876"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21025876"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21025876"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}