{"id":21025953,"date":"2015-10-17T14:54:46","date_gmt":"2015-10-17T12:54:46","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21025953"},"modified":"2015-10-17T15:40:47","modified_gmt":"2015-10-17T13:40:47","slug":"cudesni-svemir-svijet-na-kojem-umjesto-kise-pada-staklo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/cudesni-svemir-svijet-na-kojem-umjesto-kise-pada-staklo\/","title":{"rendered":"\u010cudesni svemir: svijet na kojem umjesto ki\u0161e pada staklo"},"content":{"rendered":"<p>Sada ve\u0107 davne 1992. godine zbio se izvanredan doga\u0111aj: otkriven je prvi planet izvan Sun\u010deva sustava. Iako se od davnina pretpostavljalo kako takvi planeti postoje, tek se od nedavno astronomi di\u010de dokazima njihova postojanja.<\/p>\n<p>Neki od tih sli\u010dni su planetima unutar na\u0161ega sustava, dok su drugi ne samo neobi\u010dni, nego njihove osobitosti rasplamsavaju ma\u0161tu i najdrskijih astronoma. Me\u0111u \u010dudnijima s popisa od sada ve\u0107 preko dvije tisu\u0107e ekstrasolarnih planeta jest <strong>HD 189733b<\/strong>. Iza generi\u010dkog imena krije se \u010dudesan svijet, kakvoga nisu zami\u0161ljali niti najplodniji pisci znanstvene fantastike.<\/p>\n<p>HD 189733b kru\u017ei oko mati\u010dne zvijezde na udaljenosti od samo 5 milijuna km. Usporedbe radi, dvanaest je puta bli\u017ei svojoj zvijezdi negoli Merkur na\u0161emu Suncu. No to ne zna\u010di da je Merkurovih dimenzija, dapa\u010de &#8211; rije\u010d je o plinovitom divu 13% masivnijem od Jupitera, koji svaka dva dana napravi revoluciju oko svoga sunca.<\/p>\n<p>Atmosfera mu je azurno plave boje, no nemojte da Vas postojanje atmosfere zavara &#8211; ona nije niti nalik plinovitom omota\u010du Zemlje kojeg nazivamo istim imenom, niti je ondje mogu\u0107 \u017eivot kakvoga poznamo. U njoj prevladavaju \u010destice silikata &#8211; koje su gra\u0111evni dijelovi stakla &#8211; stoga astronomi spekuliraju kako ondje padaju prave staklene ki\u0161e.<\/p>\n<p>Zbog blizine zvijezde, kojoj je uvijek okrenut istom stranom, u gornjim slojevima atmosfre vladaju doslovno paklene vru\u0107ine: dnevna se strana pr\u017ei na 3.000 \u02daC, dok je no\u0107na oko 300 \u02daC hladnija. Ovakva razlika u temperaturi razlog je fantasti\u010dno sna\u017enim vjetrovima koji haraju atmosferom planeta brzinom od blizu 10.000 km\/h, \u0161to je osam puta br\u017ee od zvuka. Kombinacijom divljih vjetrova i spomenutih \u010destica silikata, nastaju najsna\u017enije padaline koje je \u010dovjek zabilje\u017eio, a koje bi u trenu pretvorile u prah bilo kakav istra\u017eiva\u010dki aparat kojeg bi \u010dovjek ondje mogao poslati.<\/p>\n<p>Cijena blizini zvijezde po HD 189733b zastra\u0161uju\u0107a je: sa sunca oko kojeg kru\u017ei povremeno eruptiraju sna\u017ene baklje koje jednostavno otpu\u0161u gornje slojeve atmosfere bliskog joj svijeta, zbog \u010dega planet ponekad izgleda poput kometa s golemim repom plina koji se za njim vijori kroz svemir.<\/p>\n<p style=\"text-align: right\"><em>Izvor: NASA\/Space.com\/Time<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sada ve\u0107 davne 1992. godine zbio se izvanredan doga\u0111aj: otkriven je prvi planet izvan Sun\u010deva sustava. Iako se od davnina pretpostavljalo kako takvi planeti postoje, tek se od nedavno astronomi di\u010de dokazima njihova postojanja. Neki od tih sli\u010dni su planetima unutar na\u0161ega sustava, dok su drugi ne samo neobi\u010dni, nego njihove osobitosti rasplamsavaju ma\u0161tu i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21025956,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16359],"tags":[16772,16936,16730],"class_list":["post-21025953","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-planete-i-mjeseci","tag-atmosfera","tag-kisa","tag-staklo"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025953","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21025953"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21025953\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21025956"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21025953"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21025953"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21025953"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}