{"id":21028136,"date":"2015-11-21T14:55:11","date_gmt":"2015-11-21T13:55:11","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21028136"},"modified":"2015-11-21T20:06:34","modified_gmt":"2015-11-21T19:06:34","slug":"pronadene-najstarije-zvijezde-u-svemiru-do-sada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/pronadene-najstarije-zvijezde-u-svemiru-do-sada\/","title":{"rendered":"Prona\u0111ene najstarije zvijezde u svemiru do sada"},"content":{"rendered":"

\"zvijezde\"<\/a><\/p>\n

Astronomi ve\u0107 desetlje\u0107ima poku\u0161avaju utvrditi kakav je svemir bio netom poslije Velikog praska, za \u0161to je nu\u017eno znati na koji su se na\u010din oblikovale prve zvijezde i galaksije. Neki od njih odgovore tra\u017ee promatraju\u0107i galaksije udaljene milijardama svjetlosnih godina od nas; drugi pak prate sredi\u0161te Mlije\u010dne staze.<\/p>\n

Nedugo nakon Velikog praska svemir se sastojao isklju\u010divo od vodika, helija i litija. Svi ostali elementi – kisik kojeg udi\u0161emo ili kalcij u na\u0161im kostima – nastali su u unutra\u0161njosti zvijezda kad su ove postale supernove. Iz tog se razloga potraga usredoto\u010dila na zvijezde koje imaju velik udio vodika, a vrlo malo ostalih elemenata – takav kemijski sastav, naime, upu\u0107uje na duboku starost promatranih nebeskih tijela.<\/p>\n

Tragaju\u0107i za odgovorima, astronomi su blizu sredi\u0161ta Mlije\u010dne staze prona\u0161li devet zvijezda koje odgovaraju tra\u017eenom profilu: sadr\u017ee iznimno visok udio vodika, odnosno helija u sebi, dok ostali elementi prakti\u010dki ne postoje. Ra\u010dunalnim simulacijama ustanovljeno je kako su nastale u doba kad je svemir bio star tek 300 milijuna godina, \u0161to ih \u010dini najstarijim zvijezdama do sada. Nastale su prije ro\u0111enja Mlije\u010dne staze, a na\u0161a se galaksija formirala oko njih.<\/p>\n

Iznimnoj starosti unato\u010d, rije\u010d je o drugoj generaciji zvijezda: nastale su od ostataka jo\u0161 ranijih zvijezda, koje su postale hipernove.<\/p>\n

\"Supernova<\/a>

Supernova 1987A – desno je zvijezda prije eksplozije<\/p><\/div>\n

Supernova je eksplozija zvijezde i ujedno najja\u010da eksplozija u svemiru kojoj je svjedo\u010dio \u010dovjek. Pritom se osloba\u0111a dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije. Supernove imaju klju\u010dnu ulogu u distribuciji materije u svemiru. Kad zvijezda eksplodira, njeni ostaci se \u0161ire golemom brzinom i na golemu udaljenost. Ti su ostaci temelj za formaciju novih zvijezda, planeta i svih ostalih kozmi\u010dkih objekata.<\/p>\n

Da bi neka zvijezda postala supernova, mora biti iznimno masivna, najmanje osam puta masivnija od Sunca. Prema procjenama, u na\u0161oj se galaksiji supernova pojavi tri puta tijekom jednog stolje\u0107a. U pro\u0161losti su takve pojave imale zna\u010dajan utjecaj po razvoj \u017eivota na Zemlji – veliko izumiranje od prije 450 milijuna godina pri prijelazu iz Ordovicija u Silur najvjerojatnije je potaknuto supernovom.<\/p>\n

Hipernova je eksplozija zvijezde pri kojoj\u00a0se osloba\u0111a pet do \u010dak pedeset puta vi\u0161e energije nego pri eksploziji uobi\u010dajene supernove. Sjaj hipernove pritom je i do 20 puta intenzivniji od sjaja supernove.<\/p>\n