{"id":21028159,"date":"2015-11-22T22:50:07","date_gmt":"2015-11-22T21:50:07","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21028159"},"modified":"2020-10-15T14:49:48","modified_gmt":"2020-10-15T12:49:48","slug":"pogledajte-pet-planeta-koji-su-najslicniji-zemlji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/pogledajte-pet-planeta-koji-su-najslicniji-zemlji\/","title":{"rendered":"Pogledajte pet planeta koji su najsli\u010dniji Zemlji"},"content":{"rendered":"

\"kepler-452b\"<\/a><\/p>\n

Kad god se u novinama pojavi tekst o otkri\u0107u novog planeta, s naslovnica vri\u0161te rije\u010di “najsli\u010dniji Zemlji” ili ne\u0161to sli\u010dno tome. S obzirom kako je do sada prona\u0111eno gotovo 2.000 planeta izvan Sun\u010deva sustava – a taj se broj svakim danom rapidno pove\u0107ava – takvi naslovi ne samo da postaju naporni, nego i pretjerani: ve\u0107ina se tih svjetova, mada na prvi pogled sli\u010dni na\u0161emu, pa\u017eljivijim promatranjem obi\u010dno poka\u017ee negostoljubivima za \u017eivot kakvog znamo.<\/p>\n

Primjera radi, egzoplanet GJ1132b<\/strong> odmah po otkri\u0107u progla\u0161en je najzna\u010dajnijim planetom ikad prona\u0111enim izvan na\u0161eg sustava. Vrlo je sli\u010dan Zemlji: tek je 16% ve\u0107i i, obzirom da je udaljen 39 svjetlosnih godina od nas, dovoljno je blizu da ga se mo\u017ee promatrati teleskopima. Daljnja istra\u017eivanja pokazala su da GJ1132b ipak nije pretjerano gostoljubiv: temperatura na njegovoj povr\u0161ini iznosi 260\u00b0C, \u0161to \u010dini postojanje teku\u0107e vode na njegovoj povr\u0161ini – samim time i \u017eivota – nemogu\u0107im.<\/p>\n

\"Vrijednost<\/a>

Vrijednost ESI-ja za planete na\u0161eg sustava je: Merkur (0,59), Venera (0,44), Zemlja (1) i Mars (0,7)<\/p><\/div>\n

Da bi se izbjegle ovakve gre\u0161ke osmi\u0161ljen je tzv. Indeks sli\u010dnosti Zemlji<\/strong> (Earth Similarity Index, skr. ESI), kojim se mjeri fizi\u010dka sli\u010dnost nekog planeta ili mjeseca na\u0161oj Zemlji. Va\u017eno je napomenuti kako ESI nije metoda za tra\u017eenje planeta koji podr\u017eava \u017eivot; to je metoda za tra\u017eenje svijeta \u010dije su karakteristike ugrubo sli\u010dne na\u0161emu. Vrijednost se kre\u0107e u intervalu od 0 do 1, s tim da Zemlja ima onu krajnju vrijednost, dakle 1. ESI se ra\u010duna temeljem polumjera promatranog planeta, gusto\u0107e, povr\u0161inske temperature i brzine osloba\u0111anja. Ve\u0107ina egzoplaneta predaleka je da bismo uop\u0107e mogli prikupiti ove informacije, stoga se te veli\u010dine pribli\u017eno procjenjuju temeljem dostupnih podataka. Oni planeti \u010dija ESI-vrijednost prelazi 0,8 smatraju se sli\u010dnima Zemlji.<\/p>\n

Ukoliko pogledamo izvan Sun\u010deva sustava, sljede\u0107ih pet planeta po navedenom indeksu najsli\u010dniji su Zemlji.<\/p>\n

Kepler 438b<\/h3>\n

Kepler 438b ima najvi\u0161i ESI (0,88) od svih do sada prona\u0111enih egzoplaneta. Otkriven je ove godine u orbiti crvenog patuljka udaljenog 470 svjetlosnih godina, koji je manji i hladniji od Sunca. Kepler 438b nalazi se u zoni pogodnoj za razvoj \u017eivota i polumjer mu je 12% ve\u0107i od Zemljina, dok se povr\u0161inska temperatura kre\u0107e u rasponu od 0\u00b0C do 60\u00b0C. Sli\u010dnosti unato\u010d, njegova mati\u010dna zvijezda povremeno izbacuje sna\u017ene radioaktivne baklje, koje ga vjerojatno \u010dine nenastanjivim.<\/p>\n

Gliese 667Cc<\/h3>\n

Ovaj planet, koji kru\u017ei oko crvenog patuljka u trostrukom zvjezdanom sustavu Gliese 667, nalazi se u zoni pogodnoj za razvoj \u017eivota. 24 svjetlosne godine je daleko od nas, a ESI mu iznosi 0,85. Masa planeta Gliese 667Cc je 3,8 puta ve\u0107a od mase Zemlje, dok mu je prosje\u010dna povr\u0161inska temperatura oko 5\u00b0C.<\/p>\n

\"Svemirski<\/a>

Svemirski teleskop Kepler tra\u017ei planete nalik Zemlji (Credit: NASA)<\/p><\/div>\n

Kepler 442b<\/h3>\n

Kepler 442b je 1.100 svjetlosnih godina daleko od nas, a njegov ESI iznosi 0,84. Tako\u0111er se nalazi u zoni pogodnoj za razvoj \u017eivota, no prosje\u010dna povr\u0161inska temperatura je oko -40\u00b0C. Pretpostavlja se kako mu je masa 2,3 puta ve\u0107a od Zemljine.<\/p>\n

Kepler 62e i Kepler 62f<\/h3>\n

Ova dva planeta kru\u017ee oko iste zvijezde, udaljene 1.200 svjetlosnih godina od nas. Oba se nalaze u zoni pogodnoj za razvoj \u017eivota, a polumjer im je tako\u0111er sli\u010dan: 1,6, odnosno 1,4 ve\u0107i od Zemljinog. Pretpostavlja se kako povr\u0161inska temperatura na oba svijeta dozvoljava postojanje vode u teku\u0107em stanju. ESI za Kepler 62e iznosi 0,83, dok za Kepler 62f iznosi 0,67.<\/p>\n

Kepler 452b<\/h3>\n

ESI ovog planeta iznosti 0,83 i kao i prethodnici, nalazi se u zoni pogodnoj za razvoj \u017eivota zvijezde koja je sli\u010dna na\u0161oj. Polumjer iznosi 1,6 Zemljinog, dok se temperatura na povr\u0161ini kre\u0107e u intervalu od -20\u00b0C do +10\u00b0C.<\/p>\n

Izvor: IFL Science\/The Guardian<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kad god se u novinama pojavi tekst o otkri\u0107u novog planeta, s naslovnica vri\u0161te rije\u010di “najsli\u010dniji Zemlji” ili ne\u0161to sli\u010dno tome. S obzirom kako je do sada prona\u0111eno gotovo 2.000 planeta izvan Sun\u010deva sustava – a taj se broj svakim danom rapidno pove\u0107ava – takvi naslovi ne samo da postaju naporni, nego i pretjerani: ve\u0107ina […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21028166,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16359],"tags":[16542,18481,16456,18372,18006],"class_list":["post-21028159","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-planete-i-mjeseci","tag-gliese","tag-gliese-667cc","tag-kepler","tag-kepler-452b","tag-svemir-2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21028159","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21028159"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21028159\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21028166"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21028159"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21028159"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21028159"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}