Postoje bolesti koje su toliko opasne, da desetkuju ljudsku populaciju – bubonska kuga izvrstan je primjer – no ona je harala prije vi\u0161e stotina godina. Povremene vijesti o pti\u010djoj ili svinjskoj gripi vi\u0161e su senzacionalisti\u010dkog tipa, nego \u0161to predstavljaju realnu opasnost. No i dalje postoje bolesti koje su toliko opasne, da u pojedinim slu\u010dajevima mogu usmrtiti oboljelu osobu niti nepuni dan nakon zaraze.<\/p>\n\n\n\n
Gotovo 40% svjetske populacije potencijalno se mo\u017ee zaraziti ovom bole\u0161\u0107u. U roku od 24 sata od zaraze, oboljelu osobu zahvatit \u0107e vrlo visoka temperatura, jaka bol u mi\u0161i\u0107ima i unutra\u0161nje krvarenje. Ukoliko se odmah adekvatno ne tretira, virus napada trombocite i sustavno ih uni\u0161tava, \u0161to za posljedicu ima izljev krvi iz krvnih \u017eila. Jo\u0161 ne postoji cjepivo, a budu\u0107i da se bolest prenose komarci, trenutno najbolja za\u0161tita je ona preventivna, dakle suzbijanje stani\u0161ta i populacije prijenosnika.<\/p>\n\n\n\n
Ovu bolest odlikuje visoka smrtnost, jer pokosi preko 70% oboljelih. Prenosi se putem tjelesnih teku\u0107ina, no \u010dak niti za\u0161titno odijelo nije sasvim u\u010dinkovita za\u0161tita. Ve\u0107 nekoliko sati nakon zaraze – iako inkubacija mo\u017ee trajati i do dva tjedna – virus napada bijele krvne stanice i sprje\u010dava zgru\u0161avanje krvi, zbog \u010dega oboljeli uskoro zahva\u0107a kako unutarnje krvarenje, tako i krvarenje kroz sve tjelesne otvore, \u0161to rezultira smr\u0107u. Cjepivo jo\u0161 ne postoji.<\/p>\n\n\n\n
U 14. stolje\u0107u ova je bolest desetkovala Europu – pobila je 50 milijuna ljudi, \u0161to je tada bilo gotovo polovica stanovni\u0161tva kontinenta. No to nije bio njen kraj: u ovom je stolje\u0107u zabilje\u017eeno preko 20.000 oboljelih. Prijenosnik je bakterija Yersinia pestis, a najpoznatiji simptomi su ote\u010deni i bolni limfni \u010dvorovi – buboni. Uslijedit \u0107e povra\u0107anje krvi i nekroza, zbog koje \u0107e udovi trunuti na oboljelom jo\u0161 dok je \u017eiv. Ukoliko se ne lije\u010di, bubonska je kuga smrtonosna u 60% slu\u010dajeva.<\/p>\n\n\n\n
Ovaj virus napada respiratorni sustav i centre za motoriku, rezultiraju\u0107i prestankom njihova rada. U ekstremnim slu\u010dajevima – osobito u male djece – mo\u017ee izazvati smrt 24 sata nakon zaraze. Prenosi se tjelesnim izlu\u010devinama, ponajprije slinom. Jo\u0161 nije razvijen lijek za ovu bolest.<\/p>\n\n\n\n
Ovu opaku bolest uzrokuje bakterija Vibrio cholerae. Simptomi su dehidracija, gr\u010devi u mi\u0161i\u0107ima, povra\u0107anje i vodenasti proljev. U ekstremnim slu\u010dajevima oboljele osobe mogu izgubiti i do litru teku\u0107ine u sat vremena, \u0161to u kona\u010dnici dovodi do otkazivanja organa. \u0160iri se zara\u017eenom vodom i hranom i endemi\u010dna je u nerazvijenim dijelovima Azije, Afrike i Ju\u017ene Amerike. Godi\u0161nje od nje umre 120.000 ljudi.<\/p>\n\n\n\n
Meticilin rezistentni stafilokokus aureus je bakterija otporna na \u0161irok spektar antibiotika. U te\u017eim slu\u010dajevima razaraju krvne stanice i plu\u0107no tkivo za manje od jednog dana. Bolest je svojstvena razvijenim zemljama – ondje buja u modernim bolnicama, gdje je razvila otpornost na antibiotike.<\/p>\n\n\n\n
Tre\u0107i je uzrok smrtnosti u svijetu, a prvi u Hrvatskoj. Rije\u010d je o neurolo\u0161kom ispadu uzrokovanom poreme\u0107ajem mo\u017edane cirkulacije, zbog \u010dega mozak ostaje bez kisika i hranjivih tvari. Ukoliko se ne tretira u roku 3-6 sati, mo\u017edani napad rezultira smr\u0107u ili invalidno\u0161\u0107u. Tijekom napadaja, svake minute odumre 32.000 mo\u017edanih stanica, \u0161to rezultira oduzeto\u0161\u0107u dijelova tijela.<\/p>\n\n\n\n
Izaziva je parazit Trypanosoma cruzi, koji se ukopa u sr\u010dani mi\u0161i\u0107 i razara ga. 50.000 ljudi svake godine premine od zatajenja rada srca uzrokovanog ovim parazitom, a da uop\u0107e ne znaju da su zara\u017eeni. Bolest se javlja u Ju\u017enoj i Centralnoj Americi, gdje je samo u 2013. godini otkrivena kod gotovo osam milijuna ljudi.<\/p>\n\n\n\n
Preko milijun ljudi svake se godine zarazi bakterijom Neisseria meningitidis, koja ulazi u krvotok i napada mo\u017edanu ovojnicu. 24 sata nakon zaraze oboljeli \u0107e osjetiti glavobolju, crveni osip i fotofobiju. Patogeneza jo\u0161 nije sasvim jasna, budu\u0107i da patogen u velikim kolonijama nastanjuje velik broj ljudi i to bez ikakvih posljedica. S druge pak strane, kod odre\u0111enog dijela populacije mo\u017ee se pokazati smrtonosnim u kratkom roku nakon izbijanja zaraze.<\/p>\n\n\n\n
Ovu bolest izaziva hemoliti\u010dki streprokok – rije\u010d je o bakteriji koja napada meko tkivo i fascije, tanke vezivne opne koje obavijaju mi\u0161i\u0107e iili druge organe. U ekstremnim slu\u010dajevima mo\u017ee usmrtiti oboljelog za manje od jednog dana. Infekcija se obi\u010dno doga\u0111a u bolnicama (drugi joj je naziv bolni\u010dka gangrena), gdje zahva\u0107a pacijente s otvorenim ranama. Kad dospije u ranu, bakterija ispu\u0161ta otrov koji uzrokuje propadanje tkiva. Brzo se \u0161iri, stoga je u ve\u0107ini slu\u010dajeva amputacija zara\u017eenih udova jedini na\u010din sprje\u010davanja napredovanja bolesti.<\/p>\n\n\n\n