{"id":21028222,"date":"2015-12-01T21:59:03","date_gmt":"2015-12-01T20:59:03","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21028222"},"modified":"2022-07-10T19:29:48","modified_gmt":"2022-07-10T17:29:48","slug":"iduca-dva-tjedna-odlucuju-o-sudbini-zemlje-196-zemalja-sa-samo-jednim-ciljem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/iduca-dva-tjedna-odlucuju-o-sudbini-zemlje-196-zemalja-sa-samo-jednim-ciljem\/","title":{"rendered":"Idu\u0107a dva tjedna odlu\u010duju o sudbini Zemlje \u2013 196 zemalja sa samo jednim ciljem"},"content":{"rendered":"\n<p>Jo\u0161 jednom u kratkom periodu, o\u010di cijelog svijeta uperene su u prijestolnicu Francuske. Po\u010dev\u0161i ovog ponedjeljka, u Parizu se po\u010dela odr\u017eavati 12-dnevna konferencija UN-a o klimatskim promjenama.<\/p>\n\n\n\n<p>Ve\u0107 poznata pod kraticom COP21, ova je konferencija podignula veliku pra\u0161inu najaviv\u0161i temeljite promjene i ambiciozan me\u0111unarodni sporazum kako bi pomogli svekolikom stanovni\u0161tvu pogo\u0111enom klimatskim problemima na\u0161eg doba.<\/p>\n\n\n\n<p>No, o \u010demu se zapravo vode razgovori i \u0161to poku\u0161avaju posti\u0107i?<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"h-hrabri-ciljevi\"><strong>Hrabri ciljevi<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Prije svega, znanstvenici se sla\u017eu kako globalno zagrijavanje valja zadr\u017eati ispod 2\u00b0C. Kako bi se ova ko\u010dnica postigla, potrebni su globalni rezovi emisije stakleni\u010dkih plinova. Jedini pravi na\u010din za postizanje planetarno unificiranog pothvata na ovakvoj skali, biti \u0107e prilago\u0111avanje&nbsp;ugovora za svaku dr\u017eavu te postizanje&nbsp;dogovora o potrebnim mjerama kojih \u0107e se svi morati pridr\u017eavati.<\/p>\n\n\n\n<p>Dakako, razli\u010dite \u0107e dr\u017eave imati zasebne ciljeve, pa \u0107e tako najve\u0107i proizvo\u0111a\u010di stakleni\u010dkih plinova biti primorani u\u010diniti i najve\u0107e rezove. \u0160tovi\u0161e, ve\u0107ina ih je ve\u0107 napravila prve korake.<\/p>\n\n\n\n<p>Na primjer, Europska \u0107e unija do 2030. godine smanjiti emisiju za 40% u odnosu na razinu iz 1990.godine. Nadalje, Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave su pristale do 2025. godine srezati svoje stakleni\u010dke plinove za 26 \u2013 28% u odnosu na 2005. godinu. Kona\u010dno, Kina je, kao najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d stakleni\u010dkih plinova na svijetu, pristala da \u0107e njihova emisija plinova dose\u0107i vrhunac najkasnije do 2030. godine te se zatim po\u010deti smanjivati. Treba napomenuti kako mnogi vjeruju da \u0107e se ovo dogoditi i znatno ranije.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Jesu li ciljevi realni?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Francuski ministar vanjskih poslova, Laurent Fabius, naglasio je kako su 183 zemlje odgovorne za preko 95% globalne emisije stakleni\u010dkih plinova te da je ova konferencija prilika za njih da iznesu planove o na\u010dinima smanjivanjima toliko velike proizvodnje \u0161tetnih plinova. \u201eOvakav je pristup\u201c, izjavio je Fabius: \u201eradikalno nov. &#8220;<\/p>\n\n\n\n<p>No, ministar je ujedno i naglasio kako je ve\u0107ina planova navedenih zemalja ne\u0161to realnija. Projiciraju\u0107i rezultate koji \u0107e biti bli\u017ei sada\u0161njem stanju, planovi za limitiranje globalnog zatopljavanja kre\u0107u se izme\u0111u 2.7 i 3.5\u00b0C \u2013 relativno daleko od dvostupanjskog praga kojeg znanstvenici navode kao na\u010din za izbjegavanje ve\u0107ine najgorih efekata klimatske promjene. Stoga se, osim izvedivosti, name\u0107e i pitanje uspje\u0161nosti cijele kampanje.<\/p>\n\n\n\n<p>Iz tog razloga, upravo je ta izrazito mala vjerojatnost da se dostignu preveliki ciljevi postala platforma na kojoj se mnogi stru\u010dnjaci ve\u0107 sad sla\u017eu oko jedne stvari. Koje god odluke bile donesene na ovoj konferenciji, nu\u017eno je osigurati da se nacije dogovore kako \u0107e, u regularnim intervalima, konstantno razmatrati uvjete ugovora koje postignu. COP21 efektivno ne smije trajati samo dok su svi \u010delnici u Parizu \u2013 on mora biti proces koji \u0107e spasiti Zemlju od ubrzanog globalnog zagrijavanja.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Realnost ili samo poku\u0161aj?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>\u010cini se kao te\u0161ko izvediv zadatak \u2013 na\u0107i zajedni\u010dki jezik 196 nacija te ih zakonski vezati za smanjenje emisije stakleni\u010dkih plinova. Sli\u010dne su se konferencije ve\u0107 odr\u017eavale \u2013 posljednja u Kopenhagenu 2009. godine \u2013 ali rezultati su uvijek izmicali. Sada se \u010dine ozbiljniji nego ikad. Mogu li uspjeti ili je ovo samo jo\u0161 jedan u nizu razgovora bez pokri\u0107a? Vrijeme \u0107e pokazati. Doslovno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jo\u0161 jednom u kratkom periodu, o\u010di cijelog svijeta uperene su u prijestolnicu Francuske. Po\u010dev\u0161i ovog ponedjeljka, u Parizu se po\u010dela odr\u017eavati 12-dnevna konferencija UN-a o klimatskim promjenama. Ve\u0107 poznata pod kraticom COP21, ova je konferencija podignula veliku pra\u0161inu najaviv\u0161i temeljite promjene i ambiciozan me\u0111unarodni sporazum kako bi pomogli svekolikom stanovni\u0161tvu pogo\u0111enom klimatskim problemima na\u0161eg doba. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21028229,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372],"tags":[18485,18560,16570],"class_list":["post-21028222","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-i-okolis","tag-cop21","tag-ekologija","tag-okolis"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21028222","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21028222"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21028222\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065853,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21028222\/revisions\/21065853"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21028229"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21028222"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21028222"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21028222"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}