{"id":21028264,"date":"2015-12-02T15:46:29","date_gmt":"2015-12-02T14:46:29","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21028264"},"modified":"2015-12-03T11:32:36","modified_gmt":"2015-12-03T10:32:36","slug":"nasa-trazi-partnere-za-osvajanje-marsa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nasa-trazi-partnere-za-osvajanje-marsa\/","title":{"rendered":"NASA tra\u017ei partnere za osvajanje Marsa"},"content":{"rendered":"

\"Orion-Mars\"<\/a><\/p>\n

Tijekom Hladnog rata, kad su Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave sudjelovale u svemirskoj utrci protiv Sovjetskog Saveza tko \u0107e prvi poslati \u010dovjeka na Mjesec, NASA je raspolagala gotovo neograni\u010denim nov\u010danim sredstvima. U jednom trenutku tro\u0161ila je 19,4 milijardi dolara – 4% onda\u0161njeg ameri\u010dkog bud\u017eeta – \u0161to bi danas, kad se ura\u010duna inflacija, iznosilo gotovo nezamislivih 120 milijardi dolara.<\/p>\n

NASA trenutno raspola\u017ee s 18 milijardi godi\u0161nje, no ta cifra zna\u010dajno varira na godi\u0161njoj razini. Sredstva joj, naime, dodjeljuje Kongres, koji joj nepredvi\u0111eno pove\u0107ava, odnosno smanjuje sredstva, zavisno od prevladavaju\u0107e klime spram istra\u017eivanja svemira. Od spomenutog iznosa, oko 2,4 milijarde dolara namijenjeno je projektima Orion<\/strong> i SLS<\/strong>, namijenjenim osvajanju Marsa. Taj je novac dovoljan za izgradnju i operativnu upotrebu sustava Orion-SLS unutar sustava Zemlja-Mjesec, no za iskorak prema Crvenom planetu potreban je jo\u0161 deblji nov\u010danik. NASA nije precizirala koliko to\u010dno joj novca treba – ne \u017eeli prestra\u0161iti Kongres i porezne obveznike ciframa od kojih boli glava – no procjene nezavisnih stru\u010dnjaka ka\u017eu da cijena cjelokupnog projekta biti\u00a0najmanje bilijun dolara, s realnom mogu\u0107nosti da se tro\u0161ak utrostru\u010di uslijed pote\u0161ko\u0107a s novim tehnologijama.<\/p>\n

Ovakav nesrazmjer izme\u0111u ciljeva i raspolo\u017eiva novca natjerao je NASA-u u potragu za partnerima. Prvi i najbolji izbor jest Europska svemirska agencija. Ova, naime, ve\u0107 zna\u010dajno sudjeluje u izgradnji novog svemirskog broda: jedna od klju\u010dnih komponenti Oriona, servisni modul, gradi se u Airbusovoj tvornici u Europi. Prvi je primjerak nedavno proslije\u0111en u Sjedinjene Dr\u017eave, gdje \u0107e pro\u0107i bateriju zahtjevnih ispitivanja prije probnog leta. U servisnom modulu nalaze se motori, elektri\u010dni sustavi te zalihe zraka i vode za posadu, koja \u0107e se nalaziti u drugom dijelu broda – zapovjednom modulu. ESA je vi\u0161e nego zainteresirana da u budu\u0107im misijama na Mars sudjeluju europski astronauti, na \u0161to NASA vrlo blagonaklono gleda: Europa \u0107e za mjesto u Orionu morati izdvojiti nemali iznos, \u0161to \u0107e poprili\u010dno rasteretiti NASA-in tanki bud\u017eet.<\/p>\n

Amerikanci se nadaju kako \u0107e prona\u0107i jo\u0161 zainteresiranih, pri \u010demu prije svega gledaju na svoje azijske saveznike, Japan i Ju\u017enu Koreju. Obje zemlje imaju razvijene svemirske programe i nominalno su zainteresirani za ovaj projekt, no jo\u0161 nemaju nikakvih konkretnih planova za godine koje dolaze. Suradnja s dvije druge svemirske sile, Rusijom i Kinom, isklju\u010dena je. Stalne napetosti izme\u0111u Sjedinjenih Dr\u017eava i spomenute dvije zemlje isklju\u010duju, na\u017ealost, ozbiljniju suradnju u svemiru. No nedavno se na horizontu pojavila jo\u0161 jedna realna mogu\u0107nost za suradnju: privatne kompanije u vlasni\u0161tvu bogatih pojedinaca po\u010dele su sve sigurnije kro\u010diti u svemir i relativno brzo \u0107e predstavljati respektabilnog partnera, kako u tehnolo\u0161kom, tako i u financijskom smislu. U NASA-i se stoga nadaju i njihovom budu\u0107em doprinosu u osvajanju Marsa.<\/p>\n

Orion je letjelica namijenjena prijevozu \u010detvero astronauta u svemir. Trenutno je u razvoju, a po zavr\u0161etku svih radova letjet \u0107e k asteroidima, Mjesecu i Marsu. Raketa SLS (Space Launch System) namijenjena je lansiranju Oriona k \u017eeljenim ciljevima, a po zavr\u0161etku gradnje bit \u0107e najmo\u0107nija raketa ikad; prva verzija (tzv. Block 1) mo\u0107i \u0107e ponijeti 70 tona u nisku Zemljinu orbitu, dok \u0107e druga verzija (Block 2) u svemir nositi preko 130 tona. Prvi let SLS-a i Oriona predvi\u0111en je za 2018. godinu, kad \u0107e biti upu\u0107en u orbitu oko Mjeseca. Prvi let s ljudskom posadom o\u010dekuje se oko 2023. godine.<\/p>\n