{"id":21028432,"date":"2015-12-08T13:02:52","date_gmt":"2015-12-08T12:02:52","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21028432"},"modified":"2020-10-15T16:15:18","modified_gmt":"2020-10-15T14:15:18","slug":"znanstvena-otkrica-koja-su-obiljezila-2015-godinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/znanstvena-otkrica-koja-su-obiljezila-2015-godinu\/","title":{"rendered":"Znanstvena otkri\u0107a koja su obilje\u017eila 2015. godinu"},"content":{"rendered":"

\"ESO_Top_10_Discoveries\"<\/a><\/p>\n

Aktualna nam se godina bli\u017ei kraju; tek nas par tjedana dijeli od 2016., stoga \u0107emo se osvrnuti na vijesti koje su u proteklih 365 dana izazvale najvi\u0161e medijske pozornosti.<\/p>\n

Otkri\u0107e vode na Marsu<\/h3>\n

Voda na Marsu nije nikakva novost. O njenom se postojanju spekulira ve\u0107 desetlje\u0107ima i, s obzirom na pravu vojsku robotskih istra\u017eiva\u010da ondje, bilo je pitanje vremena kad \u0107emo je prona\u0107i. U listopadu je otkri\u0107e kona\u010dno objavljeno, s nizom dokaza koje su prikupile sonde i roveri.<\/p>\n

Projekt ‘Noina arka’<\/h3>\n

Ne, u tekst o znanosti nije zalutao nikakav religijski pamflet, rije\u010d je tek o posu\u0111enom imenu. Ruski biolozi grade svojevrsnu banku genetskog materijala svih \u017eivu\u0107ih organizama na Zemlji, \u0161to \u0107e poslu\u017eiti kao osiguranje od mogu\u0107eg izumiranja neke od dana\u0161njih vrsta. Ve\u0107 je zapo\u010det rad na odgovaraju\u0107em postrojenju, koje \u0107e zauzimati impresivnih 430 km2.<\/p>\n

\"New<\/a>

New Horizons najbr\u017ea je letjelica ikad lansirana (Credit: NASA)<\/p><\/div>\n

Prolazak sonde pokraj Plutona<\/h3>\n

Patuljasti planet Pluton, koji se do prije devet godina ubrajao u planete, nama je najbli\u017ei \u010dlan Kuiperova pojasa. Jo\u0161 2006. godine NASA je prema njemu poslala sondu New Horizons, koja je devet dugih godina putovala do njega. Njen prolazak pokraj primarnog odredi\u0161ta osigurao nam je goleme koli\u010dine informacija o Plutonu i njegovim satelitima, a trenutno je na putu k drugim objektima Kuiperova pojasa, do kojih \u0107e sti\u0107i po\u010detkom 2019. godine.<\/p>\n

Otkri\u0107e vrste Homo Naledi<\/h3>\n

\u010covjekovo obiteljsko stablo vrlo je razgranato i znanstvenici znaju tek njegove grube konture. Ove godine ono je dobilo novog \u010dlana, \u010dime je jo\u0161 malo rasvijetljeno na\u0161e porijeklo. Homo Naledi je izumrla humanoidna vrsta koja je neko\u0107 obitavala na podru\u010dju Ju\u017ene Afrike; otkrivena je jo\u0161 2013. godine, no tek je ove slu\u017ebeno priznat status ljudskog predaka.<\/p>\n

\"Kimbetopsalis<\/a>

Kimbetopsalis Simmonsae \u017eivot je provodio uglavnom kriju\u0107i se od predatora (Credit: sci-news.com)<\/p><\/div>\n

Kimbetopsalis Simmonsae<\/h3>\n

Ove je godine otkriven i , najstariji sisavac do sada. Nastanjivao je Aziju i Sjevernu Ameriku dok su Zemljom jo\u0161 hodali dinosauri, kriju\u0107i se od njihovih o\u0161trih \u010deljusti. Njihov nestanak pru\u017eio je priliku Kimbetopsalis Simmonsae i ostalim onda\u0161njim sitnim sisavcima da preuzmu dominantnu ulogu na planetu, mada je i on kasnije is\u010dezao i ustupio mjesto glodavcima.<\/p>\n

Prvi tranzistor od silicena<\/h3>\n

Silicen, jedan od oblika silicija, iskori\u0161ten je u izradi prvog silicenskog tranzistora na svijetu. Njegove performanse nadma\u0161uju grafen i, ukoliko njegovo kori\u0161tenje ude isplativo, zamijenit \u0107e isti na polju nanotehnologije te donijeti revoluciju u proizvodnji ra\u010dunalnih \u010dipova.<\/p>\n

Vanzemaljska megastruktura<\/h3>\n

Prou\u010davaju\u0107i zvijezde u potrazi za planetima, astronomi su u orbiti jedne takve zvijezde (KIC 8462852) udaljene 1.500 svjetlosnih godina od nas, primijetili neobi\u010dne svjetlosne fluktuacije. Ove u principu zna\u010de kako je neki drugi objekt zasjenio zvijezdu – to obi\u010dno bude planet – no ovaj je objekt toliko golem, da zasigurno nije planet. U medijima su odmah po\u010dela naga\u0111anja kako je rije\u010d o vanzemaljskoj strukturi, koju tu\u0111ini koriste za prikupljanje energije sa zvijezde (tzv. Dysonova sfera), no astronomi su skloniji realnijim tuma\u010denjima koja uklju\u010duju oblak pra\u0161ine i plina, jato kometa ili neku sli\u010dnu prirodnu pojavu.<\/p>\n