{"id":21028457,"date":"2015-12-22T00:16:00","date_gmt":"2015-12-21T23:16:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21028457"},"modified":"2020-10-15T16:15:11","modified_gmt":"2020-10-15T14:15:11","slug":"ucenje-se-moze-pojacati-uz-jedan-kemijski-spoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/zdravlje-i-medicina\/neuroznanost\/ucenje-se-moze-pojacati-uz-jedan-kemijski-spoj\/","title":{"rendered":"U\u010denje se mo\u017ee poja\u010dati uz jedan kemijski spoj"},"content":{"rendered":"<p>U\u010dimo iz iskustva \u2013 zvu\u010di kao banalna fraza koju je va\u0161 prijatelj objavio na svom Facebook profilu, ali neuroznanstvenici se sla\u017eu s tim. Na\u0161e interakcije sa svijetom oko nas ja\u010daju i slabe veze izme\u0111u na\u0161ih neurona\u00a0\u2013 to je proces kojeg neuroznanstvenici smatraju celularnim mehanizmom u\u010denja.<\/p>\n<p>Novo istra\u017eivanje pokazalo je da je mogu\u0107e potaknuti bolju signalizaciju na odre\u0111enom receptoru u mozgu s jednom malom molekulom, a da taj poticaj djeluje pozitivno na celularne promjene i pobolj\u0161a u\u010denje kod ljudi. Ovo otkri\u0107e moglo bi dovesti do novih tretmana za osobe s poreme\u0107ajima povezanim s pote\u0161ko\u0107ama u u\u010denju, kao \u0161to je Alzheimerova bolest i shizofrenija.<\/p>\n<p>Kroz desetelje\u0107a\u00a0 istra\u017eivanja o tome kako se sinapse pona\u0161aju i mijenjaju kod \u017eivotinjskih mozgova, znanstvenici su otkrili da receptor zvan N-metil-d-aspartat receptor (NMDAR) igra klju\u010dnu ulogu u ja\u010danju sinapsi tijekom u\u010denja. Spojevi koji poja\u010davaju signalizaciju ovog receptora mogu proizvesti pozitivne promjene na sinapsama i, kao rezultat, pomo\u0107i \u017eivotinjama da nau\u010de nove zadatke.<\/p>\n<p>Robert F. Asarnow (UCLA) i njegove kolege htjeli su testirati\u00a0 ho\u0107e li jedan takav spoj, D-cikloserin, djelovati sli\u010dno i kod ljudi. No, neuroznanstvenici mjere promjene u sinapsama kod \u017eivotinja tako \u0161to im zabiju elektrode u mo\u017edano tkivo kako bi pratili elektri\u010dne signale. \u201eO\u010dito, to ne bismo u\u010dinili na\u0161em prijatelju\u201d, ka\u017ee Asarnow.<\/p>\n<p>Njegov tim iskoristio je elektroencefalografiju (EEG) kako bi popratio elektri\u010dnu aktivnost preko elektroda priklju\u010denih na glavu ispitanika. Tim je nadzirao elektri\u010dnu aktivnost mozga dok su ispitanici na ekranu gledali odre\u0111eni uzorak koji je bljeskao na ekranu visokom frekvencijom nekoliko minuta. Ispitanicima se zabilje\u017eila maksimalna EEG aktivnost u vizualnom korteksu kad su kasnije ponovno vidjeli isti uzorak. Ovo je bio pokazatelj da su neuroni uspostavili i oja\u010dali me\u0111usobnu vezu tako \u0161to su oja\u010dali svoje sinapse. Ispitanici kojima je dana jedna jedina doza d-cikloserina pokazali su ve\u0107i maksimum aktivnosti u EEG-u od ispitanika koji nisu primili dozu, \u0161to je znak da je d-cikloserin potaknuo ja\u010danje veza izme\u0111u neurona.<\/p>\n<p>Ovaj spoj tako\u0111er je doveo do boljih performansi na dva dodatna testa temeljena na u\u010denju iz iskustva.<\/p>\n<p>\u201eRezultati su uzbudljivi\u201d, ka\u017ee Stefan G. Hofmann sa Sveu\u010dili\u0161ta u Bostonu. \u201eOvo je prvi dokaz da D-cikloserin mo\u017ee poja\u010dati oblike kognicije bitne za neke psihijatrijske poreme\u0107aje.\u201d<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><em>Izvor: \u00a0<a href=\"http:\/\/cen.acs.org\/index.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Chemical &amp; Engineering News<\/a>\u00a0(\u00a9American Chemical Society)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U\u010dimo iz iskustva \u2013 zvu\u010di kao banalna fraza koju je va\u0161 prijatelj objavio na svom Facebook profilu, ali neuroznanstvenici se sla\u017eu s tim. Na\u0161e interakcije sa svijetom oko nas ja\u010daju i slabe veze izme\u0111u na\u0161ih neurona\u00a0\u2013 to je proces kojeg neuroznanstvenici smatraju celularnim mehanizmom u\u010denja. Novo istra\u017eivanje pokazalo je da je mogu\u0107e potaknuti bolju signalizaciju [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21028782,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[16493,17340],"class_list":["post-21028457","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-mozak","tag-ucenje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21028457","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21028457"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21028457\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21028782"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21028457"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21028457"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21028457"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}