{"id":21028537,"date":"2015-12-12T00:19:38","date_gmt":"2015-12-11T23:19:38","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21028537"},"modified":"2015-12-12T19:13:08","modified_gmt":"2015-12-12T18:13:08","slug":"koji-su-dinosauri-bili-najopasniji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/koji-su-dinosauri-bili-najopasniji\/","title":{"rendered":"Koji su dinosauri bili najopasniji?"},"content":{"rendered":"
\"Atmospheric<\/a>

Atmospheric mountainous landscape with live volcanos and dinosaurs.<\/p><\/div>\n

Dinosauri su bili vladari svijeta do prije 65 milijuna godina. Svojim su nestankom otvorili prostor sisavcima, koji su ga spremno popunili i uskoro postali dominantna vrsta na planetu. Ne samo da su bili najve\u0107e \u017eivotinje koje su ikad hodale Zemljom, nego su bili i strahovito opasni. Pogledajte popis najkrvolo\u010dnijih me\u0111u njima.<\/p>\n

Alosaur<\/h3>\n

Najopasniji dinosaur iz kasne jure (prije 150 milijuna godina). U to je doba bio na vrhu hranidbenog lanca: gostio se kako biljo\u017ederima, tako i slabijim meso\u017ederima. U prosjeku duga\u010dak osam i pol metara, zadnje udove je koristio za kretanje, dok je prednjim \u010dupao komade mesa sa svog plijena.<\/p>\n

Giganotosaur<\/h3>\n

Jedan od najve\u0107ih meso\u017edera koji su ikad \u017eivjeli, Giganotosaur je bio duga\u010dak do 13 metara te te\u017eak isto toliko tona. Imao je ogromne \u010deljusti duge gotovo dva metra, a u njima su po\u010divali zubi duga\u010dki 20 cm. Iznimno o\u0161tra njuha, mogao je izdaleka osjetiti plijen i pojuriti za njim brzinom do 50 km\/h. \u010celjust mu je bila vi\u0161e prilago\u0111ena rezanju mesa, negoli kidanju. Pretpostavlja kako je plijenu nanosio duboke posjekotine, pa bi ovaj posustao s otporom uslijed gubitka krvi.<\/p>\n

\"Giganotosaur<\/a>

Giganotosaur (Credit: Wikipedia)<\/p><\/div>\n

Majungasaur<\/h3>\n

\u017divio je prije 66 milijuna godina na podru\u010dju dana\u0161njeg Madagaskara, gdje je bio dominantan predator. Duga\u010dak osam metara i te\u017eak oko jedne tone, nije bio pretjerano izbirljiv s hranom, pa je tako pro\u017edirao i pripadnike vlastite vrste.<\/p>\n

Spinosaur<\/h3>\n

Najve\u0107i od svih dinosaura-meso\u017edera. Du\u017eine do 18 metara i te\u017eine do 21 tone, \u017eivio je i na kopnu i u vodi, gdje je nalazio svoj plijen, sli\u010dno dana\u0161njim krokodilima. Prepoznatljiv je po svojim istaknutim kralje\u0161cima, koje su znale narasti do du\u017eine od gotovo dva metra.<\/p>\n

\"Najve\u0107i<\/a>

Najve\u0107i od svih – Spinosaur (Credit: rorytait.net)<\/p><\/div>\n

Troodon<\/h3>\n

Nisu svi meso\u017ederi bili krupni poput Spinosaura, dapa\u010de: Troodon je iznimno sitan u usporedbi s njim. Visok tek 130 cm i te\u017eak do 50 kg, nije se mogao ravnopravno boriti za plijen s krupnijom konkurencijom. No Troodon je zato bio iznimno inteligentan: imao je najve\u0107i mozak u odnosu na veli\u010dinu tijela od svih onda\u0161njih grabe\u017eljivaca. Brz, lukav i odli\u010dna vida, udru\u017eivao se u \u010dopore i tako tamanio daleko ve\u0107e \u017eivotinje od sebe.<\/p>\n

Mapusaur<\/h3>\n

Blizak ro\u0111ak Giganotosaura, bio je izvanredan lovac. Du\u017eine deset metara i tri tone te\u017eak, bez ustezanja je napadao Argentinosaure, koji se ubrajaju me\u0111u najve\u0107a \u017eiva bi\u0107a koja su ikad hodala Zemljom.<\/p>\n

\"Mapusaur<\/a>

Mapusaur (Credit: BBC)<\/p><\/div>\n

Velociraptor<\/h3>\n

Brzi grabe\u017eljivac s dugim repom i perjem \u017eivio je prije 75 do 71 milijuna godina. Bio je jo\u0161 sitniji od Troodona: s dva metra du\u017eine i petnaestak kg te\u017eine, fizi\u010dku inferiornost je kompenzirao inteligencijom i, vjerojatno, lovom u \u010doporu.<\/p>\n

Utahraptor<\/h3>\n

U bliskom srodstvu s Velociraptorom, Utahraptor bio je nekoliko puta ve\u0107i: sa sedam metara du\u017eine, tri metra visine i 500 kg te\u017eine napadao je daleko krupniji plijen od sebe. Pretpostavlja se da je tako\u0111er imao perje i lovio u \u010doporu.<\/p>\n

Tiranosaur<\/h3>\n

Najupe\u010datljiviji od svih predatora, Tiranosaur u svakom pogledu opravdava svoje ime: pet metara visine, 12 du\u017eine i te\u017eine oko sedam tona bio je zastra\u0161uju\u0107a pojava. Izvrsna vida i njuha, mogao je namirisati strvinu ili plijen nekoliko kilometara daleko. Kad bi ga dostigao, zagrizao bi ga zastra\u0161uju\u0107e sna\u017enim \u010deljustima, najja\u010dim me\u0111u svim kopnenim \u017eivotinjama koje su ikad postojale.<\/p>\n

\"Iako<\/a>

Iako vrlo glasan u filmovima, zapravo se ne zna kako se Tiranosaur glasao (Credit: io9.com)<\/p><\/div>\n

Izvor: Forbes\/howitworksdaily.com<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dinosauri su bili vladari svijeta do prije 65 milijuna godina. Svojim su nestankom otvorili prostor sisavcima, koji su ga spremno popunili i uskoro postali dominantna vrsta na planetu. Ne samo da su bili najve\u0107e \u017eivotinje koje su ikad hodale Zemljom, nego su bili i strahovito opasni. Pogledajte popis najkrvolo\u010dnijih me\u0111u njima. Alosaur Najopasniji dinosaur iz […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21028538,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[16506,18529,18528,18254,18530,18546],"class_list":["post-21028537","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-dinosaur","tag-jura","tag-kreda","tag-tiranosaur","tag-trijas","tag-velociraptor"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21028537","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21028537"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21028537\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21028538"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21028537"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21028537"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21028537"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}