Ljudska je povijest ispunjena sukobima. Neki su bili obi\u010dne \u010darke, dok su drugi pak izmijenili tijek povijesti. Donosimo vam popis najzna\u010dajnijih bitaka ljudskog roda, koje bi, da su zavr\u0161ile druga\u010dije, iz temelja izmijenile svijet kakvog znamo.<\/p>\n
Mo\u0107ni perzijski vladar Darije I<\/strong> poslao je 490. godine pr. Kr. veliku vojsku da pokori Gr\u010dku. Ovi su mu bili trn u oku jer su podr\u017eavali pobunjenike unutar njegova kraljevstva, stoga ih se po svaku cijenu \u017eelio rije\u0161iti. Preko 20.000 konjanika i pje\u0161aka iskrcalo se kod Maratona, o\u010dekuju\u0107i laku pobjedu. No prkosni Grci nisu \u010dekali da ih Perzijanci pokolju, nego su ve\u0107 na obali silovito jurnuli na njih i potukli ih do nogu. U tom je napadu izginulo preko 6.000 perzijskih vojnika, dok je Grka stradalo tek oko dvije stotine.<\/p>\n Uz ovu se bitku ve\u017ee i legenda o Fidipidu<\/strong>, koji je otr\u010dao do Atene javiti o pobjedi i tako udario temelje dana\u0161nje maratonske utrke.<\/p>\n \u017dele\u0107i pokoriti carstvo Inka i dokopati se njihova blaga, Francisco Pizzaro<\/strong> je na prijevaru zarobio Atahualpu<\/strong>, njihova vladara. Ovaj se, misle\u0107i da dolazi na pregovore, pojavio nenaoru\u017ean zajedno sa svojim najbli\u017eim vojskovo\u0111ama, \u0161to se pokazalo kobnom gre\u0161kom. Atahualpinu svitu Pizzaro je pobio, a za njega tra\u017eio golemu otkupninu u zlatu. Nakon \u0161to ju je dobio, smaknuo je i Atahualpu. Uskoro je pokorio i glavni grad Inka, \u010dime je ta civilizacija do\u017eivjela svoj kraj.<\/p>\n Engleski kralj Edward Ispovjednik<\/strong> umro je a da nije imao djece, stoga je na samrti proglasio velika\u0161a Harolda Godwinsona<\/strong> svojim nasljednikom. Normanski vladar Vilim II.<\/strong> dr\u017eao je ovo prijevarom, jer je Edward Ispovjednik navodno ba\u0161 njemu obe\u0107ao kraljevstvo. Okupio je sna\u017enu vosku i iskrcao se u Engleskoj, gdje je poslije te\u0161ke i neizvjesne borbe porazio Harolda i preoteo mu krunu. Haroldovom smr\u0107u gasi se anglosaska loza i Normani pokoravaju Englesku, dok njihov vo\u0111a dobija nadimak Vilim Osvaja\u010d.<\/p>\n Klju\u010dni doga\u0111aj Stogodi\u0161njeg rata izme\u0111u Engleske i Francuske dogodio se kod Orleansa. \u0160estomjese\u010dna engleska opsada grada zamalo je urodila plodom, no dolazak Ivane Orleanske<\/strong> stubokom je izmijenio doga\u0111aje na rati\u0161tu: pod njenim vodstvom Francuzi su porazili napada\u010de i preuzeli inicijativu u ratu, \u0161to je u kona\u010dnici rezultiralo povla\u010denjem Engleza iz Francuske.<\/p>\n Ivana Orleanska bila je nepismena seljanka kojoj su se navodno ukazivali sveci, sugeriraju\u0107i da oslobodi zemlju od Engleza. Nakon pobjeda u nekoliko bitaka bila je zarobljena i osu\u0111ena za krivovjerstvo i vje\u0161ti\u010darenje. Imala je samo 19 godina kad je spaljena na loma\u010di.<\/p>\n Britanski general Cornwallis<\/strong> na\u0161ao se 1781. godine sa svojom vojskom u Yorktownu, gdje se odmarao i obnavljao zalihe. Zna\u010dajna sila od 7.000 ljudi pod oru\u017ejem mjesecima se borila i dominirala ameri\u010dkim jugom, stoga joj je odmor bio prijeko potreban. Ondje su ih neo\u010dekivano s kopna i mora opkolili Amerikanci i njihovi saveznici Francuzi i te\u0161ko porazili. Nakon ove bitke britanski kralj George<\/strong> je po\u010deo pregovore s Amerikancima, \u0161to je u kona\u010dnici rezultiralo priznanjem neovisnosti Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava.<\/p>\n Francuski car Napoleon Bonaparte<\/strong> svoja je osvajanja po\u010deo 1799. godine i nakratko postao gospodarom kontinentalne Europe. 1812. godine do\u017eivljava katastrofu u Rusiji, nakon \u010dega abdicira. Uskoro se opet vra\u0107a na vlast, na \u0161to reagiraju Britanci i Prusi; okupljaju jaku vojsku i nanose Francuzima te\u017eak i kona\u010dan poraz 1815. godine kod grada Waterlooa u dana\u0161njoj Belgiji.<\/p>\n U francuskoj vojsci slu\u017eio je velik broj Hrvata, koji su oko vrata nosili \u0161arene marame. Ovaj je odjevni dodatak, prete\u010da moderne kravate, uskoro postao hit me\u0111u onda\u0161njom bur\u017eoazijom, a kasnije i u svijetu.<\/p>\n Krajem 732. godine sukobile su se vojske frana\u010dkog vojskovo\u0111e Karla Martela<\/strong> i muslimanskog emira Abdula Rahmana<\/strong>. Izvrsno uvje\u017ebani Franci su – mada bez ijednog konjanika – te\u0161ko porazili vi\u0161estruko brojniju muslimansku vojsku, \u010dime su spasili europsku rimsko-gr\u010dku kulturu i uspostavili frana\u010dku dominaciju na kontinentu.<\/p>\n Klju\u010dna bitka ameri\u010dkog Gra\u0111anskog rata odigrala se kod grada Gettysburga. Konfederacija je 1863. godine pokrenula veliku ofenzivu na sjeverne dr\u017eave, s namjerom da brzo slomi Uniju. U blizini spomenutog grada presrela ih je vojska Unije pod vodstvom generala Meadea<\/strong> i porazila nakon tri dana krvavih bitki, pri \u010demu je poginulo gotovo 100.000 ljudi. Konfederacija, u ekonomskom smislu daleko inferiornija od sjevera zemlje, nikad se nije oporavila od ovog poraza.<\/p>\n Kad su se kanadske, francuske, britanske i ameri\u010dke trupe iskrcale na obale Normandije u kasno prolje\u0107e 1944. godine, otvorile su novi front u Europi koji je Njema\u010dkoj jasno dao do znanja da je kraj rata blizu. U najve\u0107oj pomorskoj invaziji u povijesti sudjelovalo je preko tri milijuna vojnika i oslobodilo Francusku korak po korak.<\/p>\n \u0160estomjese\u010dna opsada Staljingrada (danas se zove Volgograd) jedna je od najkrvavijih bitaka u ljudskoj povijesti i predstavlja klju\u010dnu prekretnicu Drugog svjetskog rata. Njema\u010dka je tijekom ove bitke, vo\u0111ene od kolovoza 1942. do velja\u010de 1943. godine, izgubila \u010detvrtinu ukupnog ljudstva na Isto\u010dnom frontu, od \u010dega se nikad nije uspjela oporaviti. Grad je imao izniman strate\u0161ki, ali i ideolo\u0161ki zna\u010daj, jer bi osvajanjem grada koji nosi Staljinovo<\/strong> ime nacisti\u010dka ideologija simboli\u010dki pobijedila onu komunisti\u010dku.<\/p>\n Nakon te\u0161kih borbi, Nijemci su se u rujnu probili do sredi\u0161ta grada. Sovjeti su tada pokrenuli protuofenzivu i obuhvatili u obru\u010d 330.000 njema\u010dkih vojnika, koji su se zbog nedostatka hrane i municije predali u velja\u010di sljede\u0107e godine, a me\u0111u zarobljenima su se nalazila i 22 njema\u010dka generala. Gotovo dva milijuna vojnika i civila smrtno je stradalo u bitci za grad. Nakon Staljingrada Crvena je Armija bila u stalnom naletu, koji je stao tek u Berlinu 1945. godine.<\/p>\n Izvor: Live Science<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ljudska je povijest ispunjena sukobima. Neki su bili obi\u010dne \u010darke, dok su drugi pak izmijenili tijek povijesti. Donosimo vam popis najzna\u010dajnijih bitaka ljudskog roda, koje bi, da su zavr\u0161ile druga\u010dije, iz temelja izmijenile svijet kakvog znamo. Bitka na Maratonskom polju Mo\u0107ni perzijski vladar Darije I poslao je 490. godine pr. Kr. veliku vojsku da pokori […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21028593,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[18522,16832],"class_list":["post-21028592","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-maraton","tag-povijest"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21028592","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21028592"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21028592\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21028593"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21028592"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21028592"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21028592"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Bitka kod Cajamarce<\/h3>\n
Bitka kod Hastingsa<\/h3>\n
Opsada Orleansa<\/h3>\n
Opsada Yorktowna<\/h3>\n
Bitka kod Waterlooa<\/h3>\n
Bitka kod Toursa<\/h3>\n
Bitka kod Gettysburga<\/h3>\n
Invazija na Normandiju<\/h3>\n
Staljingradska bitka<\/h3>\n