{"id":21028841,"date":"2019-12-30T17:45:00","date_gmt":"2019-12-30T16:45:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21028841"},"modified":"2019-12-30T17:45:07","modified_gmt":"2019-12-30T16:45:07","slug":"jesu-li-astronauti-religiozni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/jesu-li-astronauti-religiozni\/","title":{"rendered":"Jesu li astronauti religiozni?"},"content":{"rendered":"\n

Iako astronauti nisu popularni kao neko\u0107 kada je svemirska utrka bila na vrhuncu, informacijsko dru\u0161tvo u kojem \u017eivimo osigurava trenutno dijeljenje informacija iz svake sfere njihova \u017eivota. Znamo koliko imaju godina, koji su im glazbeni afiniteti, koliko su te\u0161ki, koliko imaju djece, kako peru zube.<\/p>\n\n\n\n

No jeste li primijetili kako, svoj sili informacija unato\u010d, nitko od astronauta ne spominje svoju duhovnu stranu? A nije uvijek bilo tako.<\/p>\n\n\n\n

Prvo pozivanje na religiju datira od 12. travnja 1961. godine. Tada je, naime, Jurij Gagarin<\/strong> ispisao povijest tako \u0161to je postao prvi \u010dovjek u svemiru. Tijekom leta je navodno izjavio kako ne vidi nikakvih bogova, \u0161to se u onda\u0161njem SSSR-u \u010desto citiralo u medijima.<\/p>\n\n\n\n

Gagarin je zapravo bio religiozan i nije rekao ni\u0161ta vezano za religiju tijekom, a niti poslije leta. \u010cak je nedugo nakon leta krstio k\u0107er u crkvi, a spomenutu izjavu rekao je Nikita Hru\u0161\u010dov<\/strong>, potpiruju\u0107i anticrkveni stav sovjetskih vlasti, koje nisu trpjele nikakvih religija na svome tlu.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 jedan slu\u010daj dogodio se tri dana pred lansiranje prvoga Voshoda<\/em>: kompletna prva posada misije otjerana je s lansirne rampe i zamijenjena drugom jer je otkriveno kako je majka jednoga kozmonauta – \u017didovka. Antisemiti u Centralnom komitetu Komunisti\u010dke partije bili su izvan sebe od bijesa.<\/p>\n\n\n\n

\"Pravoslavni<\/a>
Pravoslavni sve\u0107enik daje blagoslov raketi Sojuz (Credit: Wikipedia)<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Daljnjih izleta s vjerom u SSSR-u nije bilo. Nitko nije bio voljan riskirati karijeru – mo\u017eda \u010dak i glavu – zbog svojih vjerskih stavova. Dodu\u0161e, znalo se kako Sergej Koroljev<\/strong>, alfa i omega sovjetskog svemirskog programa, poha\u0111a crkvu i \u010desto prima pri\u010dest, ali hej, to je Sergej Koroljev. Bez nekih se ljudi ne mo\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

Za razliku od svojih sovjetskih kolega, ameri\u010dki astronauti nisu imali nikakvih zabrana u prakticiranju vjere. Na raspolaganju su mali \u010dak i sve\u0107enike, zaposlene pri NASA-i kako bi ispunili duhovne potrebe svemirskih putnika.<\/p>\n\n\n\n

Vjerskoj slobodi unato\u010d, o istoj nije bilo puno govora tijekom misija Mercury<\/em> i Gemini<\/em>, prva dva ameri\u010dka svemirska programa. Znalo se da su neki astronauti duboko religiozni – Edward White<\/strong>, primjerice – no u \u017eustrim danima svemirske utrke ta tema nije bila u prvom planu.<\/p>\n\n\n\n

Prvi istinski prelazak granice svemira religija je do\u017eivjela za Bo\u017ei\u0107 1968. godine. Tada je, naime, Apollo 8<\/em> kao prvi svemirski brod s posadom pristigao u lunarnu orbitu. Posadu su \u010dinili katolik (Anders<\/strong>) i dva protestanta (Borman<\/strong> i Lovell<\/strong>), pa su smatrali prigodnim da jedan od najzna\u010dajnijih doga\u0111aja u povijesti obilje\u017ee u bo\u017ei\u0107nom duhu: pro\u010ditali su nekoliko redaka Knjige postanka s po\u010detka Biblije, za\u017eeliv\u0161i svim stanovnicima Zemlje sretan Bo\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Povratak Apolla 8<\/em> na Zemlju donio je svojevrsni antiklimaks, jer se NASA na\u0161la pod tu\u017ebom jedne ateistice, koja je smatrala neprimjerenim mije\u0161anje religije i deklarirano sekularne dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n

\"Na<\/a>
Na Me\u0111unarodnoj svemirskoj stanici otvoreno se slave vjerski obredi (Credit: NASA)<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Prva misija na lunarnu povr\u0161inu ujedno je bila i prva tijekom koje se prakticirao vjerski obred na drugom nebeskom tijelu. Buzz Aldrin<\/strong> je u to doba bio aktivni \u010dlan prezbiterijanske crkve, pa je sa sobom ponio kale\u017e i hostiju. Po slijetanju na Mjesec pri\u010destio se i pomolio, no zbog doga\u0111anja nakon misije Apollo 8<\/em> cijeli je slu\u010daj ostao godinama skriven od javnosti. Zanimljivo, Anders (Apollo 8<\/em>) i Aldrin (Apollo 11<\/em>) danas otvoreno ka\u017eu kako ih je iskustvo svemirskog leta u toj mjeri promijenilo da se danas osje\u0107aju ateistima.<\/p>\n\n\n\n

Sljede\u0107e lunarne misije tako\u0111er su imale religijskih obilje\u017eja: na Mjesec je u vi\u0161e navrata no\u0161ena Biblija, a James Irwin<\/strong>, \u010dlan misije Apollo 15<\/em>, nakon povratka s Mjeseca osnovao je crkvenu organizaciju “High Flight Foundation” i u vi\u0161e navrata vodio ekspedicije koje su po planini Ararat tra\u017eile Noinu arku. Kao \u0161to je slu\u010daj sa Aldrinovom pri\u010de\u0161\u0107u, niti jedan gore navedeni slu\u010daj nije dospio u javnost.<\/p>\n\n\n\n

NASA je znatno popustila svoj stav u eri Space Shuttlea, pa je jednom prilikom papa Benedikt XVI<\/strong> razgovarao s posadom raketoplana Endeavour<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Danas astronauti, odnosno onaj dio astronautskog korpusa koji je religiozan – otvoreno slave vjerske blagdane u svemiru. Me\u0111unarodna svemirska stanica postala je pravo popri\u0161te susreta ljudi razli\u010ditih kultura i religija, pa su ondje svoju vjeru prakticirali pripadnici vi\u0161e kr\u0161\u0107anskih crkvi, kao i nekolicina muslimana.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako astronauti nisu popularni kao neko\u0107 kada je svemirska utrka bila na vrhuncu, informacijsko dru\u0161tvo u kojem \u017eivimo osigurava trenutno dijeljenje informacija iz svake sfere njihova \u017eivota. Znamo koliko imaju godina, koji su im glazbeni afiniteti, koliko su te\u0161ki, koliko imaju djece, kako peru zube. No jeste li primijetili kako, svoj sili informacija unato\u010d, nitko […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21028848,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16341],"tags":[16541,18392,18588,18054,18053,16848,18591,18464,16577,18589,16796],"class_list":["post-21028841","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-na-rubu-znanosti","tag-apollo","tag-apollo-11","tag-apollo-8","tag-astronaut","tag-astronauti","tag-crkva","tag-gagarin","tag-gemini","tag-iss","tag-mercury","tag-religija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21028841","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21028841"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21028841\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21028848"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21028841"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21028841"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21028841"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}