{"id":21029033,"date":"2016-01-03T14:10:08","date_gmt":"2016-01-03T13:10:08","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21029033"},"modified":"2016-01-03T14:10:31","modified_gmt":"2016-01-03T13:10:31","slug":"proizvedena-nova-legura-velike-cvrstoce-male-mase","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/proizvedena-nova-legura-velike-cvrstoce-male-mase\/","title":{"rendered":"Proizvedena nova legura velike \u010dvrsto\u0107e i male mase"},"content":{"rendered":"

\"kristali<\/a><\/p>\n

Neopisivo \u010dvrst, a istovremeno iznimno elasti\u010dan i lagan metal zasigurno je sveti gral moderne metalurgije, za kojim znanstvenici tragaju ve\u0107 desetlje\u0107ima. I dok su na tom polju ve\u0107 napravljeni divovski koraci naprijed, \u010dini se kako bi otkri\u0107e novog materijala koji spaja metal i keramiku na nano nivou, moglo pokrenuti pravu revoluciju u proizvodnji laganih legura velike \u010dvrsto\u0107e.<\/p>\n

Naime, kombiniraju\u0107i leguru magnezija i cinka s nano\u010desticama silicijevog karbida, tim s UCLA Henry Samueli School of Engineering and Applied Science<\/em> pod vodstvom prof. Xiaochun Lija<\/strong>, uspio je stvoriti leguru jako velike \u010dvrsto\u0107e, koja je istovremeno jako lagana i elasti\u010dna.<\/p>\n

\u201eIako se ve\u0107 prije smatralo kako bi nano\u010destice mogle umnogo\u010demu pobolj\u0161ati \u010dvrsto\u0107u metala bez naru\u0161avanja njegove savitljivosti, \u0161to posebice vrijedi kod laganih metala poput magnezija, nitko nije uspio raspr\u0161iti kerami\u010dke nano\u010destice u rastaljeni metal, barem ne dosad. Zahvaljuju\u0107i kombinaciji fizike i metalurgije, na\u0161a metoda utrla je put pobolj\u0161anju raznih metala kroz ravnomjerno ubrizgavanje nano\u010destica visoke gusto\u0107e, kako bismo dobili metale koji mogu podnijeti izazove dana\u0161njeg dru\u0161tva\u201d, izjavio je Li.<\/p>\n

\"novi<\/a>

Usporedba deformiranog uzorka \u010distog metala (lijevo) i nove, iznimno sna\u017ene legure (desno). Sredi\u0161nji stupi\u0107 na obje slike ima promjer oko \u010detiri mikrona. (FOTO: UCLA Scifacturing Laboratory)<\/p><\/div>\n

Budu\u0107i da magnezij ima oko 30% manju gusto\u0107u od aluminija, legure bazirane na njemu su od velike va\u017enosti u brojnim granama privrede, po\u010dev\u0161i od graditeljstva pa sve do proizvodnje prijevoznih sredstava i strojeva. S druge strane, silicijev karbid se koristi u proizvodnji industrijskih sje\u010diva visoke \u010dvrsto\u0107e. I dok su prethodni spojevi navedenih tvari u pro\u0161losti formirani kombiniranjem metala s keramikom na mikro nivou, krajnji rezultat bili su materijali visoke \u010dvrsto\u0107e, no iznimno male elasti\u010dnosti. No, kori\u0161tenjem kerami\u010dkih nano\u010destica dobiva se ne samo \u010dvrst, nego i elasti\u010dan materijal.<\/p>\n

Me\u0111utim, sve dosad nije bilo mogu\u0107e kvalitetno ubrizgati takve \u010destice u rastaljeni metar, zbog tendencije nano\u010destica k nejednakom raspr\u0161ivanju, uslijed privla\u010dnih sila izme\u0111u samih \u010destica. Kako bi dosko\u010dili navedenom problemu, znanstvenici su upotrijebili kombinaciju magnezija s cinkom.<\/p>\n

Kako bilo, ovakav pristup proizvodnji naprednih materijala, k tome stabilnih i pri visokim temperaturama, omogu\u0107it \u0107e proizvodnju otpornijih i laganijih aviona, svemirskih brodova i automobila, ali i zgrada, te medicinskih i ortopedskih pomagala.<\/p>\n

Izvor: University of California – Los Angeles<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Neopisivo \u010dvrst, a istovremeno iznimno elasti\u010dan i lagan metal zasigurno je sveti gral moderne metalurgije, za kojim znanstvenici tragaju ve\u0107 desetlje\u0107ima. I dok su na tom polju ve\u0107 napravljeni divovski koraci naprijed, \u010dini se kako bi otkri\u0107e novog materijala koji spaja metal i keramiku na nano nivou, moglo pokrenuti pravu revoluciju u proizvodnji laganih legura […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21029035,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16336],"tags":[],"class_list":["post-21029033","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kemija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029033","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21029033"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029033\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21029035"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21029033"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21029033"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21029033"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}