{"id":21029043,"date":"2016-01-05T17:16:08","date_gmt":"2016-01-05T16:16:08","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21029043"},"modified":"2020-10-15T16:15:05","modified_gmt":"2020-10-15T14:15:05","slug":"prica-o-zvijezdi-kic-8462852","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/prica-o-zvijezdi-kic-8462852\/","title":{"rendered":"Pri\u010da o zvijezdi KIC 8462852"},"content":{"rendered":"

\"labud2\"<\/a><\/p>\n

Pitate se po \u010demu je zvijezda jednostavne broj\u010dane oznake KIC 8462852<\/em> toliko posebna da bi imala svoju zasebnu pri\u010du, bitno razli\u010ditu od pri\u010da tolikih drugih zvijezda u na\u0161oj galaksiji? Kako bismo mogli odgovoriti na navedeno pitanje, na po\u010detku je potrebno re\u0107i nekoliko osnovnih podataka o doti\u010dnoj.<\/p>\n

KIC 8462852<\/em>, poznata jo\u0161 i pod nadimkom WTF zvijezda<\/em>, spada u tzv. \u017euto-bijele patuljke, s 43% ve\u0107om masom u odnosu na na\u0161e Sunce, te povr\u0161inskom temperaturom koja iznosi oko 6750 K. Smje\u0161tena je u zvije\u017e\u0111u Labuda, a od Zemlje je udaljena 1480 svjetlosnih godina. Ba\u0161 kao i na\u0161e Sunce, i KIC 8462852<\/em> se nalazi u svom osnovnom stadiju transformacije vodika u helij.<\/p>\n

\"KIC<\/a>

KIC 8462852<\/em> u infracrvenom (lijevo) i ultraljubi\u010dastom (desno) dijelu spektra (FOTO: Wikimedia)<\/p><\/div>\n

E sad, za\u0161to je doti\u010dna zvijezda dobila gore spomenuti WTF nadimak? Navedena pri\u010da je zapo\u010dela nakon \u0161to je 5. o\u017eujka 2011. godine zabilje\u017een neoubi\u010dajeno velik pad u koli\u010dini svjetlosti koja dopire od zvijezde, od \u010dak 15%. \u0160tovi\u0161e, ni dvije godine kasnije, 28. velja\u010de 2013. registriran je jo\u0161 ve\u0107i pad, od \u010dak 22%. Kako bismo shvatili o kolikom je padu rije\u010d, recimo kako bi Jupiter bio u stanju zakloniti navedenu zvijezdu za tek 1%, \u0161to zna\u010di da razlog tolikog pada nije prolazak planeta ispred zvijezde, ma koliko doti\u010dni bio velik. \u0160tovi\u0161e, tijelo koje zaklanja zvijezdu u tolikoj mjeri moralo bi pokriti polovicu njenog promjera. Imaju\u0107i u vidu prethodna opa\u017eanja, \u010dini se kako se pad intenziteta svjetla doga\u0111a u ciklusima od oko 750 dana pa se znanstvenci ve\u0107 pripremaju za nova mjerenja u travnju idu\u0107e godine, u \u010demu \u0107e va\u017enu ulogu imati i svemirski teleskop Kepler<\/em>.<\/p>\n

\"Svemirski<\/a>

Svemirski teleskop Kepler (FOTO: Wikimedia)<\/p><\/div>\n

U me\u0111uvremenu se u znanstvenim krugovima pojavio cijeli niz teorija kako bi se poku\u0161ala objasniti navedena pojava, po\u010dev\u0161i od cijelog niza raspadaju\u0107ih kometa u elipti\u010dnoj putanji oko zvijezde, preko postojanja druge, zasad neotkrivene zvijezde u blizini, zatim prisustva cijelog niza plinovitih divova s prstenovima poput Saturnovih, pa sve do ogromne umjetne strukture koju je izgradila napredna izvanzemaljska civilizacija.<\/p>\n

Isto tako, neke hipoteze su i odba\u010dene, a posebice ona o sudaru dva ili vi\u0161e velikih planeta, budu\u0107i da promatranjem u infracrvenom dijelu spektra nije registirano postojanje vru\u0107eg oblaka pra\u0161ine i plina. S druge strane, s velikom se sigurno\u0161\u0107u mo\u017ee odbaciti i teorija kako je rije\u010d o pulsiraju\u0107oj promjenjivici, tj. zvijezdi koja se skuplja i \u0161iri u razdobljima od nekoliko dana do nekoliko mjeseci, budu\u0107i da KIC 8462852<\/em> spektroskopski ne zadovoljava uobi\u010dajene karakteristike varijabilnih zvijezda.<\/p>\n

Teza da su za ovu pojavu odgovorni rojevi kometa, svoje upori\u0161te pronalazi u \u010dinjenici kako se u blizini zvijezde iz na\u0161e pri\u010de nalazi druga zvijezda, koja bi mogla izazvati pomutnju me\u0111u kometima smje\u0161tenim u Oortovom oblaku KIC 8462852<\/em>, te ih usmjeriti prema mati\u010dnoj zvijezdi. Rije\u010d je o crvenom patuljku koja je od KIC 8462852<\/em> udaljena samo 132 milijarde kilometara (odnosno 885 AJ). Ipak, te\u0161ko je za povjerovati da bi \u010dak i tako bliski susjed mogao uputiti toliku koli\u010dinu kometa u smjeru 8462852.<\/p>\n

\"KIC<\/a>

KIC 8462852 okru\u017een rojem raspadaju\u0107ih kometa (FOTO: NASA\/JPL-Caltech)<\/p><\/div>\n

Ipak, vjerojatno je najzanimljivija teorija koju je prvotno iznio astronom Jason Wright<\/strong>, a potom su ju kao mogu\u0107u okarakterizirali jo\u0161 neki znanstvenici, kako svijetlost zvijezde djelomi\u010dno zaklanja ogromna umjetna tvorevina koju je mo\u017eebitno izgradila napredna izvanzemaljska civilizacija, a kako bi iskoristila energetski potencijal zvijezde. Naravno, poznavatelji Star Treka<\/em> \u0107e se odmah prisjetiti kako je rije\u010d o Dysonovoj sferi, vi\u0111enoj u The Next Generation <\/em>epizodi Relics<\/em>. Ipak, ovdje bi prije bila rije\u010d o tzv. Dysonovom roju, odnosno o nizu povezanih umjetnih objekata u orbiti oko zvijezde. Kako bilo, zvijezda je zainteresirala i SETI Insistut koji ju stavio u prioritetni program oslu\u0161kivanja radijskih signala, po\u010dev\u0161i od 19. listopada pro\u0161le godine. Uostalom, u zvije\u017e\u0111u Labuda se nalazi i zvijezda Deneb, \u010desto spominjana u Star Trek<\/em> fran\u0161izi, pa mo\u017eda sve spomenute SF poveznice i nisu plod slu\u010dajnosti.<\/p>\n

\"USS<\/a>

USS Enterprise-D u orbiti Dysonove sfere – Star Trek: The Next Generation<\/em> (FOTO: Memory Alpha)<\/p><\/div>\n

No, izvjesnije je kako bi znanstvenici u kona\u010dnici mogli otkriti da je KIC 8462852<\/em> umnogome sli\u010dan zvijezdi KIC 4110611<\/em>. Sad sigurno u sebi ka\u017eete ‘sad su nam ba\u0161 puno rekli’, zar ne? Naime, rije\u010d je o zvijezdi koja je tako\u0111er imala \u010dudne promjene intenziteta svjetlosti, za koju je u kona\u010dnici otkriveno kako je dio zvjezdanog sustava od \u010dak pet zvijezda.<\/p>\n

Kako bilo, zvijezdu trenutno motri cijeli niz opti\u010dkih teleskopa, a promatrat \u0107e ju i Kepler<\/em>, Very Large Array Radio Telescope<\/em>, te Green Bank Telescope<\/em>. Kona\u010dno, doti\u010dnom \u0107e se zasigurno baviti i nadolaze\u0107i orbitalni teleskopi namijenjeni potrazi za egzoplanetima kao \u0161to su PLATO<\/em>, WFIRST<\/em> i TESS<\/em>.<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pitate se po \u010demu je zvijezda jednostavne broj\u010dane oznake KIC 8462852 toliko posebna da bi imala svoju zasebnu pri\u010du, bitno razli\u010ditu od pri\u010da tolikih drugih zvijezda u na\u0161oj galaksiji? Kako bismo mogli odgovoriti na navedeno pitanje, na po\u010detku je potrebno re\u0107i nekoliko osnovnih podataka o doti\u010dnoj. KIC 8462852, poznata jo\u0161 i pod nadimkom WTF zvijezda, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21029052,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16360],"tags":[18006],"class_list":["post-21029043","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zvijezde-i-sunce","tag-svemir-2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029043","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21029043"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029043\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21029052"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21029043"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21029043"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21029043"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}