{"id":21029062,"date":"2023-02-16T20:59:00","date_gmt":"2023-02-16T19:59:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21029062"},"modified":"2023-02-18T04:13:42","modified_gmt":"2023-02-18T03:13:42","slug":"nocni-obroci-negativno-utjecu-na-pamcenje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nocni-obroci-negativno-utjecu-na-pamcenje\/","title":{"rendered":"No\u0107ni obroci negativno utje\u010du na pam\u0107enje"},"content":{"rendered":"\n

Ako spadate me\u0111u one koji imaju naviku poharati fri\u017eider u gluho doba no\u0107i dok ostali uku\u0107ani spavaju, to vam nije ba\u0161 pametno. Naime, ako je vjerovati znanstvenicima s David Geffen School of Medicine pri University of California, Los Angeles (UCLA)<\/em>, \u010desti obroci u vrijeme predvi\u0111eno za spavanje mogu ostaviti ozbiljne posljedice na pam\u0107enju, kako kratkoro\u010dnom, tako i dugoro\u010dnom.<\/p>\n\n\n\n

Iako je ve\u0107 i prije bilo poznato kako neuredne prehrambene navike mogu rezultirati ozbiljnim metaboliti\u010dkim poreme\u0107ajima, kao \u0161to je, primjerice, \u0161e\u0107erna bolest, nedavno istra\u017eivanje provedeno na mi\u0161evima potvrdilo je kako one mogu poremetiti i kemiju mozga.<\/p>\n\n\n\n

\u201eProna\u0161li smo dokaz da redovito uzimanje obroka u pogre\u0161no doba dana ima dalekose\u017ene posljedice na u\u010denje i pam\u0107enje. Budu\u0107i da puno ljudi ili radi ili se zabavlja u vrijeme uobi\u010dajeno za spavanje, va\u017eno je znati kako takvo pona\u0161anje mo\u017ee ograni\u010diti odre\u0111ene mo\u017edane funkcije\u201c, otkrila je Dawn Loh<\/strong> s UCLA Laboratory of Circadian and Sleep Medicine<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d \u010dinjenici da rezultati njihova istra\u017eivanja nisu potvr\u0111eni na ljudima, znanstvenici su istaknuli kako je ve\u0107 prije dokazano da ljudi koji rade u no\u0107noj smjeni imaju lo\u0161ije rezultate na psiho testu.<\/p>\n\n\n\n

Kako bilo, istra\u017eivanjem na mi\u0161evima utvr\u0111eno je da redovita prehrana u vrijeme predvi\u0111eno za spavanje utje\u010de na cijeli niz kognitivnih procesa, po\u010dev\u0161i od prepoznavanja zadanih objekata, preko dugotrajne memorije, pa sve do osje\u0107aja straha. Pritom valja naglasiti kako kod ve\u0107ine navedenih procesa va\u017enu ulogu ima hipokampus<\/a>, budu\u0107i da doti\u010dni kombinira sada\u0161nje podra\u017eaje koje dobivamo putem osjetila s uspomenama na istovrsne podra\u017eaje u pro\u0161losti, a iznimno je bitan i u procesima koji oblikuju novo pam\u0107enje.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Foto: Shutterstock<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Nakon \u0161to primi poticaj izvana, mo\u017edani impuls kre\u0107e se po to\u010dno odre\u0111enoj putanji, i ukoliko ponovimo spomenuti poticaj, dolazi do ja\u010danja navedene putanje. Me\u0111utim, taj efekt bitno je umanjen ukoliko hrana i pi\u0107e postanu redovita pojava u no\u0107nim satima.<\/p>\n\n\n\n

Kako biolo\u0161kim satom, ali i u\u010denjem i pam\u0107enjem, upravlja set gena reguliran bjelan\u010devinom zvanom CREB (eng. cAMP response element-binding protein<\/em>), smanjena aktivnost navedene bjelan\u010devine u organizmu dovodi do slabijeg pam\u0107enja, a mogu\u0107e i do Alzheimerove bolesti. Dok je kod mi\u0161eva hranjenih u krivo vrijeme tako\u0111er opa\u017eena umanjena aktivnost CREB-a, istovremeno je detektirano kako no\u0107ne aktivnosti nemaju bitnog utjecaja na sredi\u0161nji regulator biolo\u0161kog sata, tzv. suprahijazmatsku jezgru, smje\u0161tenu u hipotalamusu. Znanstvenici stoga smatraju kako takav nesklad izme\u0111u dva spomenuta sustava u kona\u010dnici utje\u010de na slabljenje pam\u0107enja.<\/p>\n\n\n\n

\u201eModeran na\u010din \u017eivota tjera nas da jedemo 24 sata dnevno i stoga je iznimno bitno shvatiti kako vrijeme hranjenja utje\u010de na mozak. Prvi put mo\u017eemo vidjeti kako jednostavna promjena vremena kad nam je hrana dostupna mijenja molekularni sat u hipokampusu i mo\u017ee utjecati na mo\u017edane funkcije mi\u0161eva\u201d, izjavio je prof. Christopher Colwell<\/strong> s Department of Psychiatry and Biobehavioral Sciences<\/em> pri UCLA<\/a><\/em>.<\/p>\n\n\n\n

U kona\u010dnici, obroci u krivo doba dana\/no\u0107i remete i miran san, na na\u010din da ru\u0161e normalnu raspodjelu sna izme\u0111u dana i no\u0107i. Naime, iako su mi\u0161evi hranjeni no\u0107u, imali istu koli\u010dinu sna u rasponu od 24 sata kao i njihove ‘kolege’ koji se nisu hranile no\u0107u \u2013 kod njih je san bio razlomljen, fragmentiran na manje vremenske periode pa su doti\u010dni morali nadokna\u0111ivati nedostatak sna kroz naknadna, kratkotrajna razdoblja spavanja.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: eLIfe<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako spadate me\u0111u one koji imaju naviku poharati fri\u017eider u gluho doba no\u0107i dok ostali uku\u0107ani spavaju, to vam nije ba\u0161 pametno. Naime, ako je vjerovati znanstvenicima s David Geffen School of Medicine pri University of California, Los Angeles (UCLA), \u010desti obroci u vrijeme predvi\u0111eno za spavanje mogu ostaviti ozbiljne posljedice na pam\u0107enju, kako kratkoro\u010dnom, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066901,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16370],"tags":[17811,16487,16787,18498],"class_list":["post-21029062","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-wellness-i-prehrana","tag-hipokampus","tag-hipotalamus","tag-pamcenje","tag-prehrana"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029062","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21029062"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029062\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066902,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029062\/revisions\/21066902"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066901"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21029062"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21029062"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21029062"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}