{"id":21029116,"date":"2019-11-09T20:58:37","date_gmt":"2019-11-09T19:58:37","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21029116"},"modified":"2020-10-15T16:13:46","modified_gmt":"2020-10-15T14:13:46","slug":"umjetna-gusteraca-pomoci-ce-dijabeticarima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/umjetna-gusteraca-pomoci-ce-dijabeticarima\/","title":{"rendered":"‘Umjetna gu\u0161tera\u010da’ pomo\u0107i \u0107e dijabeti\u010darima"},"content":{"rendered":"

\"umjetna<\/a><\/p>\n

Iako su razvoj tehnologije i posljedi\u010dni rast \u017eivotnog standarda zaslu\u017eni za kvalitetniju prehranu i bolju zdravstvenu za\u0161titu \u0161irih dru\u0161tvenih slojeva, navedeni su tako\u0111er imali i negativne efekte po prehrambene navike ljudi, i to prvenstveno kroz pove\u0107ani unos ugljikohidrata, \u0161to je rezultiralo pretilo\u0161\u0107u i bolestima krvo\u017eilnog sustava, ali i eksplozijom broja dijabeti\u010dara.<\/p>\n

Budu\u0107i da je rije\u010d o kroni\u010dnoj bolesti, bez obzira radilo se o tipu 1 ili pak o tipu 2 s ozbiljnim komplikacijama \u010dak i u slu\u010daju redovitog nadzora, i od koje samo u SAD-u boluju milijuni ljudi, znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Virginija i Harvarda osmislili su sustav dopreme inzulina u organizam koji simulira rad gu\u0161tera\u010de. Testiranje navedenog sustava, trenutno ograni\u010denog na bolesnike s tipom 1 dijabetesa, krenut \u0107e za koji dan na 240 pacijenata iz SAD-a i Europe.<\/p>\n

Kako u slu\u010daju dijabetesa tipa 1 imunolo\u0161ki sistem napada i uni\u0161tava beta stanice u gu\u0161tera\u010di, odgovorne za proizvodnju inzulina, nedostatak navedenog u organizmu potrebno je regulirati unosom u organizam izvana, bilo putem injekcija, bilo putem infuzijske pumpe. No, bez obzira metodu unosa, bolesnici moraju stalno pratiti visinu glukoze u krvi kako bi mogli ubrizgati pravilnu dozu inzulina, jer se u suprotnom izla\u017eu ozbiljnim komplikacijama, nerijetko i sa smrtnim ishodom.<\/p>\n

\"Grafi\u010dki<\/a>

Grafi\u010dki prikaz ljudske gu\u0161tera\u010de (FOTO: human-anatomyped.net)<\/p><\/div>\n

Kako bi osigurali kvalitetniji unos inzulina u organizam, znanstvenici s University of Virginia (UVA) School of Medicine<\/em> i Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences (SEAS)<\/em> osmislili su sustav koji, ne samo \u0161to reagira na trenutno stanje organizma, nego je u stanju i predvidjeti budu\u0107e razine glukoze u krvi.<\/p>\n

Pritom valja naglasiti kako ‘umjetna gu\u0161tera\u010da’ nije kopija pravog organa, nego je rije\u010d o automatiziranom sustavu za dostavu inzulina koji kopira pona\u0161anje gu\u0161tera\u010de kod zdrave osobe. Sustav je zatvorenog oblika, a sastoji se od inzulinske pumpe, sustava za pra\u0107enje razine glukoze u krvi smje\u0161tenog ispod ko\u017ee te pametnog telefona opremljenog naprednim softverom. Zahvaljuju\u0107i neprestanom pra\u0107enju glukoze u organizmu, ali i cijelog niza drugih varijabli koje prate fizi\u010dku aktivnost pacijenta, po\u010dev\u0161i od krvnog tlaka, preko vrste i koli\u010dine hrane unesene u organizam pa sve do razine stresa, softver izra\u010dunava optimalnu koli\u010dinu inzulina koju je potrebno ubrizgati u krv.<\/p>\n

\"Pametni<\/a>

Pametni telefon s ugra\u0111enim softwareom za pra\u0107enje stanja u organizmu (FOTO: UVA Health)<\/p><\/div>\n

Jedna od zamisli ovog projekta jest reguliranje glukoze u krvi unutar prihvatljivih parametara, izme\u0111u donje i gornje optimalne granice, ovisno o karakteristikama konkretnog pacijenta, nasuprot ustaljenoj praksi regulacije na to\u010dno odre\u0111enu razinu.<\/p>\n

\u201eNajve\u0107i izazov pred kojim smo se na\u0161li prilikom stvaranja umjetne gu\u0161tera\u010de jest uro\u0111eni princip neodre\u0111enosti u ljudskom tijelu. Iz dana u dan, iz sata u sat, na tijelo utje\u010du razli\u010diti \u010dimbenici, \u0161to za posljedicu ima promjenu na\u010dina na koji inzulin kontrolira razinu glukoze. Fizi\u010dka iscrpljenost, stres, promjene razine hormona naru\u0161avaju navedenu ravnote\u017eu. Kako bismo bili u stanju kontrolirati spomenute elemente, trebamo du\u017ee razdoblje ispitivanja. Stoga je ovo prvo istra\u017eivanje gdje \u0107emo kroz vi\u0161emjese\u010dno promatranje ve\u0107eg broja ispitanika biti u stanju registrirati navedene obrasce, a potom i usavr\u0161iti na\u0161e programske algoritme u cilju kvalitetnijeg kontroliranja glukoze\u201d, otkrio je prof. Francis J. Doyle III<\/strong>, dekan Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences<\/em>.<\/p>\n

Izvor: Harvard University<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako su razvoj tehnologije i posljedi\u010dni rast \u017eivotnog standarda zaslu\u017eni za kvalitetniju prehranu i bolju zdravstvenu za\u0161titu \u0161irih dru\u0161tvenih slojeva, navedeni su tako\u0111er imali i negativne efekte po prehrambene navike ljudi, i to prvenstveno kroz pove\u0107ani unos ugljikohidrata, \u0161to je rezultiralo pretilo\u0161\u0107u i bolestima krvo\u017eilnog sustava, ali i eksplozijom broja dijabeti\u010dara. Budu\u0107i da je rije\u010d […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21029119,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16327],"tags":[16612,18227,18638],"class_list":["post-21029116","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje-i-medicina","tag-dijabetes","tag-glukoza","tag-gusteraca"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029116","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21029116"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029116\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21029119"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21029116"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21029116"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21029116"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}