Znanstvenici na Teksa\u0161kom Sveu\u010dili\u0161tu u Austinu otkrili su mehanizam koji bi mogao objasniti kako se mozak mo\u017ee sjetiti gotovo svega \u0161to se dogodilo u jedno popodne ili pro\u0107i kroz plan kako provesti ostatak dana \u2013 sve u nekoliko trenutaka.<\/p>\n
Ovaj novootkriveni mehanizam, koji sa\u017eima informacije potrebne za vra\u0107anje sje\u0107anja, ma\u0161tanje ili planiranje, mozgu \u0161alje druga\u010dije frekvencije, odvojene od mehanizma koji koristimo za bilje\u017eenje stvarnih, sada\u0161njih iskustava.<\/p>\n
Mo\u017edane stanice me\u0111usobno dijele razli\u010dite informacije koriste\u0107i razli\u010dite frekvencije, sli\u010dno kao \u0161to slu\u0161amo radiostanice na razli\u010ditim frekvencijama. Laura Colgin, asistenca na Odsjeku za neuroznanost, doktorand Chenguang Zheg i njihovi kolege otkrili su da nam jedna od tih frekvencija omogu\u0107uje da si pustimo snimku sje\u0107anja \u2013 ili zamislimo budu\u0107e doga\u0111aje \u2013 i to na na\u010din kao da premotavamo.<\/p>\n
\u201eUzbu\u0111eni smo zbog ovog otkri\u0107a jer smatramo da taj mehanizam obja\u0161njava kako zami\u0161ljamo neke doga\u0111aje ili nizove doga\u0111aja na vremenski sa\u017eet na\u010din. Kada zamislimo neki doga\u0111aj budu\u0107nosti, u na\u0161em mozgu se sve odvija puno br\u017ee nego \u0161to bi se to zapravo odvijalo u stvarnosti\u201d, rekla je prof. Colgin.<\/p>\n
U na\u0161em mozgu brzi gama valovi \u0161ifriraju sje\u0107anja stvari koje nam se doga\u0111aju u tom trenutku. Ti valovi dolaze ubrzano jedan za drugim, a mozak procesuira informacije u normalnom vremenu. Znanstvenici su otkrili da spori gama valovi, koje koristimo za vra\u0107anje sje\u0107anja iz pro\u0161losti i zami\u0161ljanje budu\u0107nosti, pohranjuju vi\u0161e informacija na svojim du\u017eim valovima, \u010dime se u na\u0161em mozgu stvara efekt premotavanja, jer mozak obra\u0111uje puno vi\u0161e podataka u svakom valu.\u00a0To mentalno sa\u017eimanje jako je sli\u010dno onomu koje radimo na ra\u010dunalima.<\/p>\n
Prof. Colgin tako\u0111er obja\u0161njava za\u0161to ljudi sa shizofrenijom, koji su iskusili ometanje gama valova, imaju problema s razlu\u010divanjem zami\u0161ljenoga i stvarnoga.<\/p>\n
\u201eOni u svojem mozgu vjerojatno oda\u0161ilju svoje zami\u0161ljene doga\u0111aje na krivu frekvenciju, onu koja se obi\u010dno koristi za stvari koje se zaista doga\u0111aju te su zbog toga tako u\u017easne posljedice\u201d, dodala je prof. Colgin.<\/p>\n
Sljede\u0107i zadatak za istra\u017eiva\u010de je iskoristiti \u017eivotinje s neurolo\u0161kim poreme\u0107ajima sli\u010dnim autizmu i Alzheimerovoj bolesti, kako bi ljudi bolje razumjeli koje sve uloge ovaj mehanizam ima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Znanstvenici na Teksa\u0161kom Sveu\u010dili\u0161tu u Austinu otkrili su mehanizam koji bi mogao objasniti kako se mozak mo\u017ee sjetiti gotovo svega \u0161to se dogodilo u jedno popodne ili pro\u0107i kroz plan kako provesti ostatak dana \u2013 sve u nekoliko trenutaka. Ovaj novootkriveni mehanizam, koji sa\u017eima informacije potrebne za vra\u0107anje sje\u0107anja, ma\u0161tanje ili planiranje, mozgu \u0161alje druga\u010dije […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21018584,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[16493,18104],"class_list":["post-21029251","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-mozak","tag-sjecanje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029251","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21029251"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029251\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21018584"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21029251"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21029251"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21029251"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}